Sabor: Podrška razvoju obnovljivih izvora energije

Novi zakon o obnovljivim izvorima energije (OIE) i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojim se stvaraju preduvjeti za povećanje udjela obnovljive energije u krajnjoj potrošnji, posljednji je koji je prije ljetne stanke raspravio Hrvatski sabor.

Nacionalni je cilj da do 2030. najmanje 36,6 posto obnovljive energije bude u konačnoj potrošnji, rekao je zastupnicima državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić.

Zastupnici pozdravljaju rješenja koja pridonose daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije, oporbeni pritom ističu da ima prostora za poboljšanje zakona, a SDP najavljuje da ga neće podržati.

Zakon je, kaže Mirela Ahmetović (SDP), suprotan direktivi EU-a jer pogoduje velikima, a šteti malima. U nepovoljan položaj stavlja OPG-ove, obrte, mala poduzeća, traži od njih mjesečni umjesto godišnji obračun, naplaćuje im se poticajnu naknadu iako već proizvode energiju iz obnovljivih izvora.

Zakon je pisan isključivo radi pogodovanja vjetroelektranama, tvrdi Davor Bernardić (SDP) i podsjeća na "aferu vjetroelektrane" u koju je, tvrdi, uključen ministar Tomislav Ćorić, a kao žrtveno janje uhićena bivša državna tajnica Josipa Rimac.

Krakovi "afere vjetroelektrane" idu u Banske dvore i Sabor

Ne samo da krakovi te afere idu u Banske dvore, do premijera Andreja Plenkovića i Tene Mišetić, krakovi su zahvatili i dobar dio Sabora, rekao je Nikola Grmoja (Most).

Ustvrdio je kako su, dok je Most bio dio Vlade, do njega stizali zahtjevi raznih političara, a čak ga je na hodnicima zaustavljao i Milorad Pupovac i lobirao za projekt.

Emil Daus (IDS) primjećuje kako će se sredstva prikupljena iz trgovanja CO2 emisijama slijevati u Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), zanima ga hoće li se ukinuti mogućnost sufinanciranja građana?

Milatić potvrđuje da će se dio sredstava potencijalno moći slijevati u HROTE, ali ističe da ostali neće biti zakinuti.

Vodimo računa o ugroženim građanima, koji imaju socijalne programe, po europskim direktivama isključivo se tako rješava problem građana koji ne mogu platiti struju, kazao je.

Zakonom je predviđeno da HROTE bude kontakt-točka zadužena za kompletan postupak izgradnje i uključivanja obnovljivih izvora.

U nastojanju da se financiranje HROTE ne prevaljuje na teret građana, a da sustav funkcionira i razvija se, uvedene su tri nova izvora: sredstva prikupljena iz trgovanja CO2 emisija, ona iz naknada za uvezenu energiju proizvedenu u trećim zemljama iz proizvodnih postrojenja koja koriste ugljen te dodatna sredstva koja će uplatiti budući nositelji projekata OEI za energetsko odobrenje.

Povećanje proizvodnje iz sunčanih elektrana za 65 megavata

HDZ pozdravlja donošenje novog zakona, a Mira Totgergelija zanima koliko su zakonska rješenja s kraja 2018. utjecala na povećanje proizvodnje iz sunčanih elektrana, odnosno izgradnju tih elektrana.

Od 2018., kad smo imali instalirano 55 solarnih megavata, potkraj prošle godine na ODS-u bilo je priključeno više od 120 megavata. Razlika je 65 megavata, s tim da u ovoj godini ima oko 2500 zahtjeva za izgradnju novih elektrana za samoopskrbu, rekao je Milatić.

Precizirao je kako je tih 120 megavata od 3687 elektrana. Trend ide vrlo progresivno, naglasio je dodavši kako će i bolnice, vrtići itd., moći imati samoopskrbu, kao i građani kroz zajednicu građana, odnosno energetsku zajednicu.

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

U raspravi o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Vladin predstavnik prihvatio je amandman Silvana Hrelje (HSU) na izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koji će i korisnicima najniže mirovine omogućiti rad do četiri sata bez umanjenja mirovine.

Korisnicima prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i obiteljsku mirovinu, koji su ta prava ostvarili do 31. prosinca 2013. pripada pravo na najnižu mirovinu u slučaju zaposlenja do polovine punog radnog vremena, stoji u amandmanu Silvana Hrelje. Na taj bi se način, tumači, i tim korisnicima poboljšale materijalne prilike i potaknulo uključivanje u svijet rada i nakon umirovljenja.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) će po službenoj dužnosti zatečenim korisnicima mirovine kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja na pola radnog vremena bila obustavljena, uspostaviti isplatu najniže mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, počevši od 1. kolovoza ove godine, ako je to za njih povoljnije, navodi se u Hreljinu amandmanu.

Vladin predstavnik Ivan Vidiš prihvatio je i Hreljin amandman prema kojemu će Zakon, umjesto 1. rujna, stupiti na snagu 1. kolovoza 2021.

O prihvaćenim amandmanima i o samom Zakonu još se treba izjasniti Hrvatski sabor, učinit će to sutra, posljednjeg redovnog radnog dana proljetnog zasjedanja.

Kod izjašnjavanja o amandmanima na konačan tekst zakona o gospodarenju otpadom, koji donosi više standarde u recikliranju i gospodarenju otpadom, dogodila se zanimljiva situacija. Vladin predstavnik Mile Horvat prihvatio je, doduše u izmijenjenom obliku, amandman SDP-a, a odbio HDZ-ova Josipa Đakića.

HDZ-ov zastupnik ustrajao je na tome da sakupljanje otpada treba odvojiti od obrade. Tumačio je kako je njegov amandman na tragu transparentnosti i kontrole obrade i sakupljanja otpada, kako tvrtke koje se bave tim poslom ne bi same određivale uvjete po kojima posluju.

- Ciljevi gospodarenja otpadom unatrag nekoliko godina su se promijenili, danas se odnose na količinu otpada, a ne na sustav sakupljanja, tumačio je Horvat.

Prihvatio je amandman Kluba HDZ-a kojim se omogućava financiranje preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu te prijevoz i predaja otpada ovlaštenoj osobi iz sredstava prikupljenih naplatom cijene javne usluge.

Na tom je tragu bio i amandman Kluba SDP-a koji je Horvat prihvatio u izmijenjenom, odnosno obliku, kako je predložio HDZ.

Vladini predstavnici izjasnili su se i o amandmanima na izmjene Kaznenog i Zakona o volonterstvu, odbili su sve oporbene, pa i amandman Kluba SDP-a da se rad s ranjivim skupinama zapriječi osobama koje su pravomoćno osuđene ili protiv kojih se vodi kazneni postupak za neko od najtežih kaznenih dijela, kakvi su genocid, zločin agresije, terorizam, mučenje, trgovanje ljudima.