Sabor do kasno u noć raspravljao o regionalnom razvoju

Ni nakon cjelodnevne, maratonske rasprave, zastupnici oporbenog SDP-a i vladajućeg HDZ-a nisu u srijedu približili stajališta o novom zakonu o regionalnom razvoju Hrvatske, za prve on se velikim dijelom bavi samo procedurama, za druge znači jednaku šansu za sve krajeve Hrvatske.

Novi zakon, rekla je Sanja Bježančević (SDP), ne odgovara jasno na ključno pitanje kako će promijeniti gospodarsku i socijalnu stvarnost države.

Suzdržana je prema tumačenjima da će osigurati njen ravnomjeran razvoj, kaže da već godinama imamo i zakone i strategije, no da rezultati jasno pokazuju da dosadašnje politike nisu dale rezultate, barem ne u Slavoniji "koja nije simbol razvoja, nego propuštenih prilika.

Iljkić Vlašić (SDP): Iz Slavonije se iselilo 140 tisuća ljudi

Više od 140 tisuća ljudi iselilo je iz Slavonije, samo Požeško-slavonska županija u deset godina, od 2011. do 2021. godine, izgubila je 18 posto stanovništva, što se odrazilo na tržište rada, produktivnost potrošnju, rekla je Martina Iljkić Vlašić (SDP).

Iz HDZ-a uzvraćaju da je 4,9 milijardi eura, koliko je Vlada uložila kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem, itekako vidljivo na terenu, ali i na rezultatima HDZ-a na posljednjim lokalnim izborima.

Depopulacija Slavonije traje već desetljećima, a dodatno je pojačana stradanjem u Domovinskom ratu, uzvratila joj je Anamarija Blažević (HDZ) i dodala da je njezin Pakrac uspio iz nerazvijenog prijeći u skupinu razvijenih gradova.

Šašlin (HDZ): Mladi se vraćaju

Mladi ljudi, koji su otišli iz Hrvatske, se vraćaju, u Slavoniji se itekako vide rezultati oko 165 tisuća projekata, koliko ih je pokrenuto od 2016. godine, od autoceste do nogostupa, dodaje Stipan Šašlin (HDZ).

Zakon o regionalnom razdoblju kritizira i Anka Mrak Taritaš (Glas) koja kaže da ju podsjeća na "drveno željezo, odnosno oksimoron. S jedne strane imamo prebacivanje na jedinice lokalne samouprave što trebaju učiniti, a ništa ne mogu učiniti, izjavila je.

Kad je kolegica Mrak Taritaš bila ministrica i donijela prvi zakon, onda je bio zlato, ironizirao je Josip Borić (HDZ), ističući da je novi zakon "nastavak dobre priče i da mu je svrha jednaka šansa za sve.

Imamo 550 milijuna eura i treba nam zakonski okvir da to provedemo, podcjenjivati to je ispod razine ozbiljnih rasprava, naglasio je, tumačeći kako zakon omogućuje da se politike prilagode stvarnim potrebama.

Kristina Ikić Baniček (SDP) kaže kako u zakonu nije pronašla rješenje za ključnu stvar "kako natjerati HDZ-ovu vlast da radi posao pravedno i pošteno, te kako u njemu ne vidi ni volju, ni želju, da HDZ sredstva za ravnomjerni razvoj države "počne dijeliti prema kvaliteti projekta, a ne prema iskaznici lokalnog čelnika, pozivajući se na vlastita iskustva.

HDZ-ovi zastupnici odbacili su njene tvrdnje, ističući da se sredstva, koja su mahom europska, dijele isključivo temeljem projekata, a ne članskih iskaznica, kako ona tvrdi.

Njezine opaske o koruptivnom sustavu pozdravio je nezavisni Josip Jurčević, sugerirajući joj da bi bila puno uvjerljivija da ih nije adresirala isključivo HDZ-u, nego da se prisjetila i iskustava SDP-a na Banovini, poglavito nekadašnje županice Marine Merzel koja je optužena zbog niza koruptivnih djela.

Banovina ili Banija

"Tko o čemu, HDZ-ovi podrepci o poštenju, uzvratila mu je Ikić Baniček, poučivši ga da ne postoji Banovina, "kojom predsjeda ban, a bana nemamo, već da se radi o Baniji.

- To je hrvatska Banovina, za sve koji misle ovako politički primitivno i neznalački, ustrajao je Jurčević, dodavši da pojam Banija koriste "jugo komunistički gojenci".

Kasno večeras zastupnici su se suglasili da Sabor treba potvrditi memorandume o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma između Kraljevine Norveške i Hrvatske i EGP financijskog mehanizma između Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Hrvatske, ukupna im je vrijednost 63, 5 milijuna eura i 66, 4 milijuna eura, oba za razdoblje od 1. svibnja 2021. do 30. travnja 2028.

Oporba upozorava: Predloženi zakon jača centralizaciju i ograničava lokalnu autonomiju

Najspornije je u predloženom zakonu jačanje centralizacije na štetu lokalne autonomije, rekla je Rada Borić (Klub Možemo!).

- Lokalne i regionalne jedinice planiraju, ali središnja vlast odlučuje, upozorila je. Dodala je da se otvara veliki prostor za arbitrarne odluke i političku selekciju.

Posebno spornim smatra i diskreciju ministara kod odlučivanja o razvojnim posebnostima za brdsko-planinska, otočna i druga područja jer razvojne posebnosti ovise o programima koje donosi ministar. 

Time je, kazala je, ostavljen velik prostor za arbitrarne odluke i političku 'selekciju'. 

Da imamo centraliziranu državu u svakoj 'pori' administrativnog i financijskog upravljanja upozorio je i Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića).

- Kad izuzmemo Grad Zagreb, cijela Hrvatska treba biti proglašena potpomognutim područjem, ocijenio je. Smatra i da su europsku fondovi samo pojačali razlike u regionalnom razvoju.

I Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) upozorila je da u zemlji imamo centralizaciju svega što se moglo centralizirati pri čemu smatra da ravnomjernog regionalnog razvoja zemlje neće biti bez decentralizacije poslova i sredstava. Sada ćemo, kaže, imati vijeća i savjete, što će dovesti do toga da ćemo i dalje imati istu situaciju.

Lokalne jedinice traže veći utjecaj na planiranje i financiranje

Da predloženim zakonom financiranje jedinica lokalne samouprave nije decentralizirano upozorio je i Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a). Pri tome je ocijenio da bi puno bolji pristup jedinicama lokalne i regionalne samouprave bio kroz mehanizam integralnih teritorijalnih ulaganja (ITU).

Tvrdi da regionalne jedinice i dalje neće imati stvarni utjecaj na raspodjelu sredstava i realizaciju svojih planova. Odlučivanje o financiranju razvoja zadržava se gotovo u potpunosti na središnjoj razini, što je štetno za dugoročan ravnomjeran razvoj Hrvatske, kazao je. 

Založio se da se kroz zakonsku regulativu omogući planiranje, financiranje i izvršenje na lokalnoj razini, a što predloženi zakon, drži, ne omogućuje.

Zakon je šminkanje i popis dobrih želja, apsolutna centralizacija i uvođenje potpune ovisnosti lokalnih čelnika o dobroj volji premijera Andreja Plenkovića i Vlade, kazao je Mostov Miro Bulj. Tvrdi i da je potpuno zaboravljena Dalmatinska zagora, što je ministrica odbacila.

Sanja Radolović (Klub SDP-a) posebno pak problematičnim vidi to što se novim zakonom zadržava i 'cementira' indeks razvijenosti koji je temelj ocjenjivanja općina, gradova i županija. Pri tome, ključnim slabostima indeksa razvijenosti drži i to što njegov prosjek skriva stvarne razvojne razlike.

Problem vidi i u tzv. rubnom učinku određenih jedinica lokalne samouprave jer razvrstavanje u skupine stvara situacije da minimalna promjena vrijednosti indeksa može značiti i prelazak u druge skupine, a što dovodi i do drugog statusa i uvjeta financiranja.

- Indeks uopće ne uzima u obzir činjenicu da proračunski prihodi po stanovniku mogu iskriviti sliku bez da se stvarno poboljšala kvaliteta života ili dostupnost javne usluge, poručila je.

Ačkar (HDZ): Nastavlja se politika ravnomjernog razvoja 

Za razliku od oporbe, Krešimir Ačkar (Klub HDZ-a) rekao je da će novi zakon dovesti do ravnomjernog napretka države u cjelini, što se iz predloženih mjera i očituje. Istaknuo je i da se nastavlja s politikom ravnomjernog razvoja, gospodarskog jačanja svih krajeva RH te stvaranje uvjeta kako bi se u svakom dijelu zemlje moglo kvalitetno živjeti i raditi.

Uz to, dodatno se osnažuje podrška potpomognutim pograničnim, brdsko-planinskim, ruralnim područjima te otocima jer se suočavaju s najvećim razvojnim i demografskim izazovima.

Potporu predloženom zakonu dala je i Dubravka Lipovac Pehar (Klub Domovinskog pokreta) rekavši da on odgovara na demografske izazove, jača lokalne i regionalne kapacitete, osigurava učinkovitije korištenje sredstava te doprinosi ravnomjernom razvoju.

Ulaganja daju rezultate što potvrđuju i brojke. U odnosu na 2016. godinu, u Panonskoj Hrvatskoj BDP je porastao za 22 posto, u Jadranskoj Hrvatskoj za 42,5 posto, a u Sjevernoj Hrvatskoj za 53,3 posto, kazala je Mikuš Žigman tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju.

- Hrvatska je prije 10-ak godina bila na 61 posto prosječne europske razvijenosti, a zadnji podaci za 2024. govore da smo na 78 posto, pri čemu je trend uzlazni za sva područja Hrvatske, dodala je.

Odgovarajući na brojne replike zastupnika, od kojih su mnogi i lokalni čelnici, Mikuš Žigman poručila je da novi zakon o regionalnom razvoju predstavlja iskorak u daljnjem uređenju zakonodavnog i institucionalnog okvira s ciljem osnaživanja višerazinskog dijaloga i partnerstva s općinama, gradovima i županijama.

- Dodatno će se ojačati upravljanje regionalnim razvojem i omogućiti aktivan doprinos teritorijalnih jedinica u kreiranju politika, kazala je.

Mikuš Žigman: Naglasak na održivim projektima, potpomognutim područjima i zaštiti prirode

Zakon predviđa osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela radi koordinacije regionalnih politika Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjeta za Sjever, Savjeta za Središnju Hrvatsku i Savjeta za Jadransku Hrvatsku.

- Ključni su nam kvalitetni inputi s regionalne razine, o razvojnim potrebama, spremnim projektima koji su razvojno relevantni, integrirani, održivi i imaju snažne razvojne učinke, naglasila je ministrica.

Zakonom se osnažuje i uloga regionalnih koordinatora, koji pružaju tehničku podršku lokalnim jedinicama u provedbi aktivnosti. Vlada se obvezuje da će im pružiti tehničku i financijsku pomoć u radu, za što će se godišnje iz proračuna izdvojiti 7,5 milijuna eura.

Jača se i urbana dimenzija politike regionalnog razvoja budući da u urbanim područjima živi oko 70 posto stanovništva i gradovi su suočeni s posebnim problemima kada se govori o gospodarenju otpadom, ekološkim, klimatskim i demografskim pitanjima.

Naglasak je i na područjima s razvojnim posebnostima kao što su brdsko-planinska i potpomognuta područja, otoci te pogranična područja.

Osim toga, jedinice koje na svojem području imaju zaštićeno prirodno područje, zakonom će imati pravo na novčanu naknadu ako javna ustanova koja je nadležna za to zaštićeno područje ostvaruje neto prihod godišnje veći od 5 milijuna eura, navela je Mikuš Žigman.