Premijer i članovi Vlade u Tuhlju su održali 5. sjednicu Razvojnog sporazuma za sjever Hrvatske koji je Vlada prije pet godina potpisala s pet sjevernih županija. Sporazum uključuje 36 projekata vrijednih oko dvije milijarde eura, a cilj je gospodarski razvoj i bolja kvaliteta života.
Na sastanku Vlade i župana Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije, uključenih u Razvojni sporazum Sjever, premijer Andrej Plenković je rekao da je u saborsku proceduru upućen novi Zakon o regionalnom razvoju, kojim se želi dodatno učvrstiti model suradnje države i županija.
Plenković je izjavio da je cilj Razvojnog sporazuma za Sjever Hrvatske ravnomjeran razvoj zemlje te jednake šanse za sve regije, a ne njihovo izjednačavanje. U sklopu sporazuma dodijeljeno je 29 ugovora vrijednih 53 milijuna eura za projekte u pet sjevernih županija.
Premijer najavio novi Zakon o regionalnom razvoju
Na sastanku Vlade i župana najavio je i novi Zakon o regionalnom razvoju, kojim se želi dodatno ojačati suradnja države i županija te ubrzati realizacija razvojnih projekata. Istaknuo je da je Hrvatska od 2016. napredovala s 61 na 78 posto prosječne razvijenosti Europske unije prema BDP-u po stanovniku.
Posebno je naglasio ulaganja u obrazovanje, za koja je osigurano 2,7 milijardi eura, s ciljem da do kraja desetljeća svako dijete ima mjesto u vrtiću te da jednosmjenska nastava postane standard. Razvojni sporazum Sjever obuhvaća projekte iz zaštite okoliša, obrane od poplava, poljoprivrede i obrazovanja, a provodi se fazno u skladu s nacionalnim razvojnim prioritetima.
Plenković se podsjetio i na postpotresnu obnovu koja je bila zahtjevna, s kratkim rokovima, ali i ogromnim iznosom sredstava. Do sada je 4.360.000.000 eura uloženo u postpotresnu obnovu Zagreba, Banovine i drugih županija koje su stradale.
- To su ogromna sredstva koja smo kombinirali iz nekoliko izvora. Blagovremeno smo iskoristili sredstva Fonda solidarnosti, plus ta inteligentna prilagodba u hodu instrumenta iduće generacije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekao je.
'Cilj je ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske'
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je kako je kontinentalni turizam jedan od ključnih razvojnih aduta tog dijela Hrvatske, posebno zahvaljujući toplicama, ali i snažnom vjerskom i kulturnom turizmu.
– U kontinentalnom turizmu smo poznati upravo po toplicama. Imamo oko 785 tisuća hodočasnika, prije svega vezanih uz Mariju Bistricu, 775 tisuća kupača, oko 280 tisuća posjetitelja muzeja, 214 tisuća dolazaka i 468 tisuća noćenja. Peti smo po visini dohotka u Republici Hrvatskoj i to su snažni pokazatelji, rekao bih, pametnog gospodarenja – zna se smjer, zna se što se želi, rekao je Kolar.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da je Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske dio šire Vladine politike kojom se nastoji osigurati napredak svih krajeva zemlje.
– Cilj je bio da Hrvatska napreduje u svim dijelovima. Nismo svi u istoj poziciji jer geografski položaj bitno utječe na ekonomski, demografski i razvojni stupanj pojedinih područja. Zato je cilj ove politike postupno, koliko je to moguće, dovoditi sve krajeve na istu razinu i osigurati jednake šanse, rekao je Plenković.
Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko- križevačka, Varaždinska te Međimurska županija definirale su svoje strateške i lokalne projekte koji bi sjeveru zemlje trebali omogućiti da se gospodarski razvija, bolje iskoristi svoje potencijale te privuče ulaganja. Riječ je o projektima u zdravstvu, obrazovanju, turizmu, a neki su županijama i zajednički - poput prometne infrastrukture.
Trenutačno se provodi 15 projekata vrijednih oko 400 milijuna eura, a u pripremi je još 21.
Uručeni ugovori vrijedni 53 milijuna eura
Uoči sastanka Vlade RH i župana pet sjevernih županija, u srijedu je u Tuheljskim Toplicama uručeno 29 ugovora vrijednih ukupno 53 milijuna eura, a riječ je o projektima kojima se potiče regionalni razvoj i jača gospodarska konkurentnost sjevera Hrvatske.
Projekti će se provoditi u Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, a dio su Razvojnog sporazuma Sjever koji su potpisali osam ministarstava i pet županija, radi usklađivanja razvojnih prioriteta nacionalne i regionalne razine i provedbe strateških projekata regionalnog razvoja.
Ugovore su korisnicima uručili potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Ministrica Mikuš Žigman istaknula je važnost kontinuiranih ulaganja u sjever Hrvatske te naglasila da je kroz fondove Europske unije do sada uloženo gotovo tri milijarde eura. To pokazuje doista snažan iskorak i brigu Vlade Republike Hrvatske prema potrebama pet sjevernih županija, kazala je ministrica.
Dodala je da je Savjet za Sjever važan u kontekstu budućeg planiranja korištenja sredstava u okviru nove višegodišnje financijske perspektive o kojoj se pregovara na razini Europske unije.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić ističe kako je u okviru Nacionalnog plana stambene politike donesena većina potrebnih zakona, dok se Zakon o priuštivom stanovanju očekuje u saborskoj proceduri tijekom veljače.
Ugovori mladim poljoprivrednicima
Potpredsjednik Vlade i ministar
David Vlajčić posebno se osvrnuo na ugovore iz područja poljoprivrede, njih 11, vrijednih gotovo 4 milijuna eura, među kojima je znatan dio namijenjen mladim poljoprivrednicima.
- Njih sedam od 11 su mladi poljoprivrednici koji su dobili 75 tisuća eura bespovratnih sredstava. Oni su budućnost hrvatske poljoprivrede i zaista je najdraže dodjeljivati baš ove ugovore. Sredstva namjeravaju uložiti u podizanje novih trajnih nasada, u nabavu stoke, obnovu mehanizacije, obnovu i izgradnju objekata, kupnju drugih strojeva i zemljišta, izjavio je ministar.
Ujedno je pozvao poljoprivrednike na udruživanje, odnosno na 'objedinjavanje zemljišta'.
- Pozivamo i sve jedinice lokalne samouprave da i dalje rade na projektima komasacije. S druge strane, mi kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji pripremamo namjeravamo napraviti određena olakšanja u smjeru jednostavnije komasacije i rješavanja ostavine nakon smrti vlasnika u tom dijelu, da bude lakše vezano uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, kazao je Vlajčić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!