Sastanak Vlade i župana pet sjevernih županija - novi poticaj razvoju Sjevera

U Tuhlju je u tijeku sastanak župana sjevernih županija s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem i nizom ministara. Glavna tema su novi projekti i ulaganja u sklopu Razvojnog sporazuma za Sjever Hrvatske. 

Plenković u Tuhlju: Cilj je ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je kako je kontinentalni turizam jedan od ključnih razvojnih aduta tog dijela Hrvatske, posebno zahvaljujući toplicama, ali i snažnom vjerskom i kulturnom turizmu.

– U kontinentalnom turizmu smo poznati upravo po toplicama. Imamo oko 785 tisuća hodočasnika, prije svega vezanih uz Mariju Bistricu, 775 tisuća kupača, oko 280 tisuća posjetitelja muzeja, 214 tisuća dolazaka i 468 tisuća noćenja. Peti smo po visini dohotka u Republici Hrvatskoj i to su snažni pokazatelji, rekao bih, pametnog gospodarenja – zna se smjer, zna se što se želi, rekao je Kolar.

Premijer Andrej Plenković naglasio je da je Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske dio šire Vladine politike kojom se nastoji osigurati napredak svih krajeva zemlje.

– Cilj je bio da Hrvatska napreduje u svim dijelovima. Nismo svi u istoj poziciji jer geografski položaj bitno utječe na ekonomski, demografski i razvojni stupanj pojedinih područja. Zato je cilj ove politike postupno, koliko je to moguće, dovoditi sve krajeve na istu razinu i osigurati jednake šanse, rekao je Plenković.

Uručeni ugovori vrijedni 53 milijuna eura

Uoči sastanka Vlade RH i župana pet sjevernih županija, u srijedu je u Tuheljskim Toplicama uručeno 29 ugovora vrijednih ukupno 53 milijuna eura, a riječ je o projektima kojima se potiče regionalni razvoj i jača gospodarska konkurentnost sjevera Hrvatske.

Projekti će se provoditi u Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, a dio su Razvojnog sporazuma Sjever koji su potpisali osam ministarstava i pet županija, radi usklađivanja razvojnih prioriteta nacionalne i regionalne razine i provedbe strateških projekata regionalnog razvoja.

Ugovore su korisnicima uručili potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Ministrica Mikuš Žigman istaknula je važnost kontinuiranih ulaganja u sjever Hrvatske te naglasila da je kroz fondove Europske unije do sada uloženo gotovo tri milijarde eura. To pokazuje doista snažan iskorak i brigu Vlade Republike Hrvatske prema potrebama pet sjevernih županija, kazala je ministrica.

Dodala je da je Savjet za Sjever važan u kontekstu budućeg planiranja korištenja sredstava u okviru nove višegodišnje financijske perspektive o kojoj se pregovara na razini Europske unije.

Razgovarat će se o razvojnim potrebama ovih pet županija i načinu kako se one mogu kvalitetno integrirati u budući operativni program, odnosno program kojim ćemo koristiti sredstva koja će biti Hrvatskoj na raspolaganju, rekla je Mikuš Žigman.

Ugovori mladim poljoprivrednicima

Potpredsjednik Vlade i ministar David Vlajčić posebno se osvrnuo na ugovore iz područja poljoprivrede, njih 11, vrijednih gotovo 4 milijuna eura, među kojima je znatan dio namijenjen mladim poljoprivrednicima.

- Njih sedam od 11 su mladi poljoprivrednici koji su dobili 75 tisuća eura bespovratnih sredstava. Oni su budućnost hrvatske poljoprivrede i zaista je najdraže dodjeljivati baš ove ugovore. Sredstva namjeravaju uložiti u podizanje novih trajnih nasada, u nabavu stoke, obnovu mehanizacije, obnovu i izgradnju objekata, kupnju drugih strojeva i zemljišta, izjavio je ministar.

Ujedno je pozvao poljoprivrednike na udruživanje, odnosno na 'objedinjavanje zemljišta'.

- Pozivamo i sve jedinice lokalne samouprave da i dalje rade na projektima komasacije. S druge strane, mi kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji pripremamo namjeravamo napraviti određena olakšanja u smjeru jednostavnije komasacije i rješavanja ostavine nakon smrti vlasnika u tom dijelu, da bude lakše vezano uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, kazao je Vlajčić.