Oporba: Potrebno vratiti sustav kvota za strance, ovo je stihija

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je u četvrtak u Saboru kako je cilj izmjena Zakona o strancima prvenstveno zaštiti domaće radnike i osigurati povratak iseljenih hrvatskih državljana ali i gospodarstvu osigurati potrebu radnu snagu.

Predstavljajući zastupnicima zakonske izmjene kojima se uređuje prihvat stranih radnika Božinović je naveo da je u ovom trenutku na hrvatskom tržištu rada 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i 10 tisuća iz država članica EU-a.

Do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, naprema 81.995 dozvola u 2021., dodao je ministar uz napomenuo da su neki više puta podnosili zahtjev, a neki nisu došli u Hrvatsku.

Želimo otkloniti uočene nedostatke u provedbi i dodatno zaštiti domaće radnike, poslodavcima osigurati potrebnu radnju snagu i zaštiti tržište rada, ako i osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, poručio je.

Istaknuo je da rast hrvatskog gospodarstva utječe na potrebu za radnom snagom, osobito u turizmu, građevini, industriji, prometu i trgovini.

Izmjenama Zakona o strancima koje se donose nakon široke konzultacije sa socijalnim partnerima, osigurava se usklađivanje sa pravnom stečevinom EU u pogledu plave karte EU-a kojom se žele privući visokokvalificirana radna snaga, osobito u IT sektoru. Plava karta vrijedit će 48 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca i moći će se odobriti i onima koji nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju već svoje vještine dokazuju radnim iskustvom. Ove godine izdano je 452 EU plave karte, kazao je Božinović.

Osim toga, odobravanje boravka digitalnim nomadima produžuje se na 18 mjeseci umjesto dosadašnjih 12 mjeseci.

Važan dio izmjena zakona je i poticanje povratka iseljeništva. Iseljenici, njihovi potomci i članovi njihovih obitelji neće morati osiguravati uvjet osiguranih sredstava i i zdravstvenog osiguranja za odobrenje privremenog boravka, boravak će im se odobravati na dvije umjesto dosadašnje jedne godine, a nakon tri godine imat će pravo na stalni boravak. Imat će pravo na zapošljavanje, samozapošljavanje bez dozvola za rada i boravak, obrazovanje i studiranje. Od siječnja 2025. bit će također oslobođeni od poreza na dohodak u trajanju od 5 godina.

Zakonom se predviđa i niz iz kontrolnih mehanizama za poslodavce u svrhu zaštite radnika od neprimjerenih uvjeta. Stranog radnika neće moći zaposliti poslodavac koji je osuđen za kaznena djela ili najteže prekršaje iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja, poslodavac koji dospije na takozvanu crnu listu zbog neprijavljenog rada, kao ni poslodavac čije su odgovorne osobe kažnjene za kaznena djela protiv čovječnosti, ljudskog dostojanstva i osobne slobode ili pomaganja u nezakonitom prelasku i boravku stranaca.

Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika, morat će se također voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja taj omjer je 16, a kod deficitarnih osam posto. Imat će i ograničenje broja podnesenih zahtjeva za dozvolu za boravak i rad sukladno veličini i realnim potrebama, oni s do 50 radnika moći će podnijeti do 50 zahtjeva, oni s do 250 radnika do 250 zahtjeva za strane radnike, a oni s više od 250 radnika neće imati ograničenje.

Pravila o smještaju stranih radnika propisat će se podzakonskim aktom.

Radi administrativnog rasterećenja, propisuje se opće produženje važenja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, za sezonski rad na devet mjeseci, a olakšava se i promjena poslodavca.

Prema europskom istraživanju, zaključio je Božinović, većina hrvatskih državljana ima umjerene stavove o imigrantima koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni, mlađi su pritom liberalniji od starijih.

Najkritičniji o zakonu bilo je Mostov Ante Kujundžić koji je kazao da strani radnici dolaze, a Hrvati odlaze, da je to slika budućnosti koju je kreirala aktualna vlast, egzodus školovanih, a priljev jeftine radne snage iz inozemstva. Umjesto da stvaramo prilike za naše ljude, mi otvaramo vrata onima koji pod krinkom visokokvalificirane radne snage preuzet će poslove naših radnika za manju plaću i lošije uvjete rada i spustiti dodatnu cijenu rada od čega će koristi imati samo elite i političari", rekao je.

To je populizam, odgovorili su mu zastupnici vladajuće većine. Četiri godine zaredom imamo pozitivan gospodarski rast i potreban nam je radna snaga i strani radnici, kazao je Dario Hrebak (HSLS).

Zakon odgovara na izazove i probleme na koje smo naišli u proteklom vremenu, istaknula je Branka Juričev Martinčev (HDZ).

Božinović: Nećemo dopustiti stvaranje geta, integracija svima koji ju žele

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u četvrtak kako Hrvatska, kad je riječ o dolasku stranih radnika, neće dozvoliti stvaranje geta, te kako će svima koji to žele, omogućiti integraciju u hrvatsko društvo.

Ministar je, u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o strancima, odbacio teze dijela oporbe kako po pitanju dolaska stranih radnika nema gore situacije od one u Hrvatskoj.

Neka malo odu, primjerice u Austriju, da ne govorim o Bruxellesu, Londonu, gdje postoje dijelovi grada u koje se domaće stanovništvo boji ući, kazao je i poručio - "mi to sigurno nećemo dopustiti, a da bi to obećanje održali, to znači integraciju onih koji ju stvarno hoće.

U tri godine (na koliko se produžuje dozvola za boravak i rad) vidjet će se je li to netko tko će se uspjeti integrirati u hrvatsko društvo, ako nije, stalno će biti privremeni, naglasio je Božinović.

Zamjena stanovništva ili odgovor na potrebe gospodarstva

Dolazak stranih radnika podijelio je saborske zastupnike, dok vladajući u tome vide odgovor na potrebe rastućeg gospodarstva, dio oporbe spominje zamjenu stanovništva, dolazak stranaca, a odlazak 400 tisuća Hrvata.

Uvoz stranih radnika odgovoran je potez, nije zamjena stanovništva, ali moramo voditi računa da se to ne dogodi, kaže Ivana Mujkić (DP) i traži procjenu koliko bi stranih radnika mogli imati do 2030.

Ministar kaže da je teško izraditi precizne procjene, jer, primjerice, bilo je najava da ćemo ove godine izdati 400 tisuća radnih dozvola, a izdat ćemo ih manje od 200 tisuća.

Josip Borić (HDZ) traži jasan odgovor, uvjetuje li potrebu za stranim radnicima Vladina želja da mijenja strukturu stanovništva ili realne potrebe gospodarstva koje stalno raste?

Postoji dosta ljudi koji su prespavali dio povijesti i nisu primijetili da je Hrvatska, koja je uvijek bila zemlja imigracije, zbog gospodarskog razvoja posrala privlačna ljudima, odgovorio je ministar.

Grmoja: Uglavnom nam dolaze stranci bez kvalifikacija

Nikola Grmoja (Most) ministra proziva da je "jako nervozan kad se spominje zamjena stanovništva, apostrofira kako nam uglavnom dolaze stranci bez kvalifikacija, da među 600 agencija za uvoz strane radne snage ima i onih koje vode "s vama povezani ljudi, poput Žarka Katića ili sina Tomislava Karamarka.

Katić više nije državni tajnik, kao što ni Karamarko nije u aktivnoj politici, odgovara mu Božinović i navodi kako će prema napravljenoj analizi, kad zažive zakonske izmjene, u prvom valu od stotinu analiziranih agencija u funkciji ostati njih 17.

SDP-ov Boris Piližota kaže kako je činjenica da više nismo iseljenička zemlja i da nam stranci trebaju, no da nemamo integracijsku politiku, pa pita planira li ju Vlada donijeti?

Božinović odgovara potvrdno, ali i dodaje da je najlakše donijeti papir.

- Mi stvaramo uvjete da ostanu oni koji će zadovoljiti niz kriterija, ne samo radnih, nego i učenje jezika, prihvaćanje načina života, kazao je.

Potvrdio je da policija, po pravilima struke, obrađuje napad na stranog radnika u Zadru te upozorio na jednu stvar.

Trebamo se zapitati utječu li rasprave iz Sabora o zamjeni stanovništva, izdaji nacionalnih interesa na ljude kakav je mladi Zadranin koji je tako reagirao na stranca, rekao je Boški Ban Vlahek (SDP) koja je upozorila na trendove diskriminacije stranaca.

Božinović: Poslodavci će morati ispuniti propisane uvjete

Objasnio je i kako je Hrvatska 2021. napustila sustav kvota za strane radnike, jer je primjereniji planskim ekonomijama, a hrvatsko je gospodarstvo tržišno.

Najavio je preciznija pravila za smještaj stranih radnika kako bi se izbjegle situacije da ih u sto kvadrata bude 40. Poslodavac koji radnike privlači smještajem, morat će ispuniti uvjete koji će biti propisani, točno će se propisati koliko ljudi, koja kvadratura, na tome se radi, kazao je.

Najavio je i kako će se nastojati stati na kraj praksi da strani radnik za isti posao radi za manju plaću i tako ruši cijenu rada. Ako se, primjerice, radi o građevini, postoje kolektivni ugovori iz kojih se vidi razina plaće, ako neki poslodavac ide ispod usporedive plaće, isključit ćemo ga, neće moći uvoziti stranu radnu snagu, odgovorio je Jeleni Miloš (Možemo).

Oporba: Potrebno vratiti sustav kvota za strance, ovo je stihija

Saborska oporba nije u četvrtak dvojila da je potrebno urediti područje zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu dio zagovara vraćanje sustava kvota, ocjenjujući trenutno stanje stihijom.

Potrebno je vratiti kvote i uvesti doprinos ili porez za integraciju koju bi poslodavci plaćali na plaću i time se financiralo primjerice učenje hrvatskog jezika, kulturne aktivnosti i slično, poručio je Mišo Krstičević (Klub SDP-a). Kaže, nije sporno da izmjene Zakona o strancima donose određena poboljšanja, ali i ostavljaju niz otvorenih pitanja.

Nalazimo se na putanji koja su mnoga europska društva dobrim dijelom prošla, ta putanja se sastoji od uvoza armije potplaćenog rada i odbijanja da te ljude integrira u naše društvo, ta putanja podrazumijeva i više incidenata, a završava podijeljenim društvom u kojima na izborima ne može pobijediti itko osim radikalne desnice, kazao je Krstičević spomenuvši primjere Švedske, Austrije, Italije i Nizozemske.

Raspudić: Floskule da će strana radna snaga održati naš mirovinski sustav

Za vraćanje kvota je i Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika). Zakon je pokušaj unošenja pravnog i društvenog reda u stihiji koja je zavladala na tržištu rada kada su ukinute kvote, kazao je. Tvrdi Hrvatska je strane radnike dočekala potpuno nespremno, floskulama nazvavši tvrdnje da će ta strana radna snaga održati naš mirovinski sustav.

Dijela te radne snage uopće nema u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a preko 40 tisuća stranih radnika uopće ne plaća porez na dohodak ili ga plaća u umanjenom iznosu, dakle njihov doprinos varira od nikakvog do zanemarivog, ustvrdio je Raspudić.

Bajkama je nazvao tvrdnje da ćemo uspjeti u masovnoj asimilaciji stranaca u čemu nisu uspjele ni države veće i financijski moćnije od Hrvatske. Potrebno je utvrđivati realne potrebe tržišta rada, a to nisu dostavljači zbog koji ćemo više ležati na kaučima i debljati se, poručio je.

Osim kvota, kazao je Ante Kujundžić (Klub Mosta), potrebno je jasno definirati deficitarna zanimanja za koja možemo uvesti radnu snagu i jasnu definiciju zemalja iz kojih možemo uvesti radnu snagu.

Pitanje stranih radnika je pitanje hrvatskog identiteta, sigurnosti države i opstanka našeg naroda, poručio je njegov stranački kolega Marin Miletić.

Anka Mrak Taritaš: Prema prognozama broj stranih radnika do 2030. raste na 400 do 500 tisuća

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) pita gdje nam je imigracijska politika, navodeći prognoze prema kojima će se do 2030. radna snaga u Hrvatskoj smanjiti za 6,8 posto a broj stranih radnika popeti na 400 do 500 tisuća.

Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) upozorava na položaj stranih radnika u Hrvatskoj i nedostatak efikasnih mjera za uspješnu integraciju. Sve ih je više a problemi s kojima se suočavaju sve značajniji, potrebno je zato što prije usvojiti ove izmjene zakona, iako mislim da je tome trebalo pristupiti nekoliko godina ranije, rekla je.

Nakon godina stihije prepuštanja rada stranih radnika u potpunosti tržištu stvari se sada donekle reguliraju, no ima prostora za napredak, ocijenila je Jelena Miloš (Klub Možemo!). Naglašava, zakonom se ne mijenja ključna stvar, temeljni odnos između stranih radnika i poslodavaca u Hrvatskoj, a to je da se radnici sustavno i brutalno izrabljuju da bi se na njima zgrtao profit.

Zakon neće riješiti korijen problema a to je da Hrvatska nije privlačna vlastitim građanima zbog koruptivnih radnji i klijentelizma, drži Marijana Puljak (Klub Centra i NPS).