Sabor o zaštiti na radu
Foto: Patrik Macek / Pixsell
Ministar rada Alen Ružić istaknuo je u utorak da Konvencija o promotivnom okviru za sigurnost i zdravlje na radu donosi višu razinu standardizacije zaštite na radu, no oporba upozorava da bez jačeg nadzora, konkretnih mjera i dodatnih sredstava neće biti stvarnih promjena za radnike.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je, predstavljajući u Saboru Zakon o potvrđivanju Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i zdravlje na rad, kako su sigurnost i zdravlje na radu i dalje značajan globalni izazov, unatoč tome što je pravo na sigurno i zdravo radno okruženje temeljno ljudsko pravo.
- Još uvijek smo suočeni sa smrtnim slučajevima povezanima s radom, ozljedama na radu i narušavanjem zdravlja, rekao je Ružić.
Od 2016. do 2024. zabilježena 376 smrtna ishoda na radu
Naveo je da je u Europskoj uniji od 2016. do 2024. zabilježeno oko 30.000 smrtnih ishoda povezanih s radom, od čega 376 u Hrvatskoj. U istom razdoblju u EU-u je evidentirano 26,7 milijuna ozljeda na radu bez smrtnih posljedica, a u Hrvatskoj 171.290.
Konvencija obvezuje države potpisnice na kontinuirano unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu, savjetovanje s reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika te izradu nacionalne politike u tom području, dodao je. Ružić je upozorio i na nove izazove koje donose moderne tehnologije, zbog kojih je potrebno prilagođavati radne procese i propise, uzimajući u obzir i psihološke i sociološke rizike.
Odgovarajući na pitanje Sandre Krpan (SDP) što će se konkretno promijeniti za hrvatske radnike, ministar je rekao da će se prihvaćanjem Konvencije podići razina profesionalizacije i standardizacije zaštite na radu.
- Vodit će se računa ne samo o tradicionalnim rizicima na radu već i o psihosocijalnim aspektima, uključujući sve struke, istaknuo je.
Irena Dragić (SDP) ukazala je posebno na radnike u građevinarstvu i cestogradnji koji rade u nehumanim uvjetima. Ružić je odgovorio da je zaštita radnika od nepovoljnih okolišnih utjecaja važna tema na razini EU. Dodao je da su mjere zaštite na radu pojačane te da je građevinski sektor u posljednjih deset godina najviše napredovao u kontroli uvjeta rada.
Naveo je i da je u građevinarstvu 2024. provedeno oko 7000 inspekcijskih nadzora, a 2025. gotovo 6000. Najavio je i da su u planu izmjene Zakona o radu u sljedećem jednogodišnjem razdoblju.
Dragić (SDP): Konvencija sama neće spriječiti ozljede na radu
Dragić je u ime SDP-a najavila podršku potvrđivanju Konvencije, ali upozorila da njezino donošenje samo po sebi neće spriječiti ozljede i smrtne slučajeve na radu.
- Konvencija ne propisuje koliko inspektora moramo imati, kolike moraju biti kazne niti koja nova prava dobivaju radnici. Drugim riječima, ovaj zakon sam po sebi neće spriječiti nijednu ozljedu. Spriječit će ih samo ono što Vlada nakon njega napravi, rekla je.
Navela je da HZZO godišnje zaprimi oko 17.500 prijava ozljeda na radu, od kojih prizna oko 14.500. Upozorila je i na broj smrtno stradalih radnika, istaknuvši da je od 2019. godišnje ginulo između 30 i 50 radnika, dok je najviše poginulih, njih 48, zabilježeno 2022. godine.
Kritizirala je i nedovoljan broj inspektora. Prema njezinim riječima, pravilnikom je predviđeno 268 inspektora rada, a krajem 2025. bilo ih je zaposleno 170. Za zaštitu na radu predviđeno je 120 inspektora, a radilo ih je 73, dodala je.
Posebno je upozorila na to da 2024. i 2025. nije doneseno nijedno rješenje o opravdanom odbijanju opasnog rada.
- U praksi to pravo, nažalost, nitko ne koristi jer svaki radnik zna da ga sutra može koštati posla, rekla je.
Dragić je navela i procjenu da loša zaštita na radu gospodarstvo stoji 3,3 posto BDP-a, odnosno oko tri milijarde eura godišnje kroz bolovanja, liječenje, invalidnine i izgubljeni rad. SDP stoga predlaže da se Vlada obveže donijeti samostalni nacionalni program sigurnosti i zdravlja na radu s jasno određenim ciljevima, rokovima, proračunom i nositeljima provedbe.
Petrov (Most): Imamo sustav, ali ga se često ne držimo
Slično je upozorio i Božo Petrov (Most), istaknuvši da Hrvatska već ima zakon o zaštiti na radu, nacionalne planove, programe i inspekcije, ima sustav, ali ga se često ne držimo.
- Treba razlikovati prihvaćanje međunarodnih standarda od njihove stvarne provedbe, rekao je Petrov, pitajući što će konkretno dobiti radnik i hoće li u stvarnosti biti zaštićeniji.
Založio se za izmjene Zakona o zaštiti na radu kojima bi se radničkim povjerenicima omogućilo da privremeno obustave opasan radni postupak, kao što je to moguće u nekim drugim europskim državama. Također je predložio jaču zaštitu radnika od odmazde zbog prijavljivanja nepravilnosti te dodatne provjere osposobljenosti za visokorizične poslove, neovisno o državljanstvu radnika.
- Koja korist od države koja zaštitu radnika doživi ozbiljno tek nakon nesreće?, upitao je Petrov.
Glavić (HDZ): Konvencija jača sigurnost na radu
S druge strane, Željko Glavić (HDZ) istaknuo je da Konvencija ne donosi nova pojedinačna prava radnicima, nego pruža strateški i institucionalni okvir koji državu obvezuje na sustavno unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu. Ocijenio je da Hrvatska uspješno razvija radno zakonodavstvo i primjenjuje visoke međunarodne standarde u tom području.
- RH uspješno razvija radno zakonodavstvo i posvećena je primjeni najviših međunarodnih standarda u tom području, naglasio je.
Zastupnici su na kraju današnjeg zasjedanja raspravili Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2025. godinu.
U prošloj je godini evidentirano 187 predmeta, 135 novih i 52 iz prijašnjih godina. Predsjednik Odbora Zlatko Komadina (SDP) kazao je da pojedina ministarstva i lokalne samouprave ignoriraju zahtjeve za očitovanjem ili ih pošalju tek nakon višestrukih požurnica, što usporava rad Odbora.
- Građani traže od javne uprave da djeluje zakonito, odgovorno, uslužno, nepristrano, otvoreno, transparentno, djelotvorno i blagovremeno, da poštuje stranke i javnost. Teško da netko ispuni baš sve ove atribute. Kada se bude tako radilo, i saborski zastupnici će biti više uvažavani nego što je to u današnje vrijeme, poručio je Komadina.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!