Bačić: Podneseno 902 tisuće zahtjeva za legalizaciju, riješeno 822 tisuće

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je u srijedu u Saboru da je dosad u Hrvatskoj ukupno podneseno 902 tisuće zahtjeva za legalizaciju zgrada, a riješeno 822 tisuće.

Prijenos saborske sjednice:

Zakonskim izmjenama, dodao je, omogućava se trajno podnošenje zahtjeva s tim da će se moći legalizirati samo zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011.

Bačić: Ne možemo reći da ćemo srušiti 900.000 objekata

Svjesni smo da zakonom omogućavamo nešto što je rađeno protivno zakonu, ali smo isto tako svjesni da ne možemo vratiti život unatrag i da država nije intervenirala kada je trebala, pa sada nastojimo napraviti koliko je moguće da bude prihvatljivo s aspekta prostornog uređenja, kazao je Bačić u raspravi o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Znamo da se ne poštuju prostorni planovi, ne ishođuju građevinske dozvole i gradi bespravno, ali isto tako ne možemo živjeti u oblacima i reći da ćemo srušiti 900 tisuća objekata, dodao je Bačić i istaknuo da nema legalizacije iza 21. lipnja 2011. i da 'to znaju već vrapci na granama'. Omogućit će se građanima koji su bespravno gradili do lipnja 2011., a iz raznih razloga nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju, da to učine kada prikupe dokumentaciju, pojasnio je.

Pritom se legalizacija neće moći provesti za gradnju na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ali i ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru, području koje je pod zaštitom UNESCO-a ili je riječ o postojećoj površini javne namjene.

Zahtjevi za legalizaciju, samo s potpunom dokumentacijom, podnosit će se u sustavu e-dozvola, a Vlada će naknadno donijeti i uredbu kojom će se propisati naknada za legalizaciju, čija će visina ovisiti o veličini, lokaciji i namjeni zgrade.

Bespravna gradnja se i dalje događa, novi korak u nadzoru je e-Prostorna inspekcija

Korak dalje ide se i kod nadzora, uvodi se novi modul u informacijskom sustavu, platforma e-Prostorna inspekcija, putem koje će Ministarstvo moći u vremenskom razmaku izvještavati komunalnog redara i građevinskog inspektora da se na nekoj nekretnini provodi bespravna gradnja, na temelju satelitskih snimaka.

Kroz informacijski sustav prostornog uređenja vrlo brzo ćemo detektirati bespravnu gradnju, utvrditi je odmah čim se zakopa prva lopata i to je najbolji obračun s bespravnom gradnjom, naglasio je Bačić. Danas se bespravna gradnja i dalje događa i moramo napraviti više da se zaustavi i spriječi, a bespravni graditelji adekvatno kazne, poručio je.

Ministar je najavio i skore izmjene Kaznenog zakona kako bi se proširio obuhvat građevinskih radova koji će biti okarakterizirani kao kazneno djelo. Radimo sve da obeshrabrimo onoga tko gradi bespravno, da ga kaznimo, kao i izvođača radova i sve sudionike u bespravnoj gradnji, rekao je.

Dok su HDZ-ovi zastupnici hvalili zakon i isticali kako je problem bespravne gradnje prisutan desetljećima, oporba se pita kakva se poruka šalje onima koji su postupali prema zakonu.

Paus (IDS): Ovaj zakon je kao bočica otrova

Građani koji su poštovali zakon čut će poruku da su ponovno izigrani, a oni koji su kršili pravila da im se pruža nova prilika, dok će oni skloni korupciji čuti poruku da je ovo još jedna šansa za dobru zaradu. Otrov se drži u malim bočicama i ovaj mali zakon upravo je kao bočica otrova, ustvrdio je Dalibor Paus (IDS).

Anka Mrak Taritaš (GLAS) i Božo Petrov (Most) pitaju hoće li oni koji su poštovali propise ispasti glupi, a Damir Barbir (Centar) radimo li državu privilegiranih i diskriminiranih, s tim da će privilegirani biti oni koji nisu radili po zakonu, a diskriminirani oni koji su se pridržavali propisa.

Svjesni smo da u neravnopravan položaj dovodimo sugrađane koji su gradili prema zakonu u odnosu na one koji nisu, ali postavlja se pitanje bi li bilo koja država srušila 900.000 objekata za koje smo zaprimili zahtjeve, odgovorio je Bačić na replike.