Sabor raspravlja o izmjenama pravosudnih zakona

Vladajući i oporba podržali su u četvrtak, u saborskoj raspravi o izmjenama pravosudnih zakona, intenciju da se skrate sudski postupci, poveća učinkovitost sudova i povjerenje građana u pravosuđe, uz određene oporbene rezerve hoće li se to doista i postići.

Prijenos sjednice Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

U Hrvatskom saboru je završila rasprava o izmjenama i dopunama pet pravosudnih zakona, koje pred njega dolaze na drugo čitanje, a donose se radi pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje se očekuje iduće godine.

U paketu dopuna pravosudnih zakona su i izmjene Kaznenog zakona kojima se uvodi novo kazneno djelo - dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, a revidira i kazneno djelo podmićivanja zastupnika.

Mijenja se i Zakon o kaznenom postupku, a kako je objasnio resorni ministar Damir Habijan, glavna je intencija ubrzanje kaznenog postupka te se stoga pojednostavnjuje postupanje pred optužnim vijećem, a predlagalo se i da protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanju dokaza nije dopuštena posebna žalba.

Kod izmjena Zakona o sudovima, za suce se propisuje zabrana primanja darova te se povećavaju udjeli mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju (s najviše po 60 na najviše po 70 bodova).

U objedinjenoj raspravi o izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) na odobravanje zastupnika naišlo je rasterećenje Županijskog suda u Zagrebu jer će dio predmeta preuzeti Županijski sud u Varaždinu.

Pozitivnim su ocijenjene i promjene vezane za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Ante Babić (HDZ) naglasio je da izmjene zakona donose konkretna poboljšanja i jasno propisuju brže rješavanje sudskih predmeta i veću transparentnost rada sudova.

Tonči Restović (SDP) priznaje da prijedlozi donose određene iskorake, no nije uvjeren da će povećati učinkovitost rada sudova i vjeru građana u pravosuđe.

- Moje je mišljenje da neće, kazao je i najavio da će SDP biti suzdržan kod izmjena Zakona o sudovima i protiv izmjena Zakona o USKOK-u.

Restović smatra da su popravci Zakona o sudovima kozmetički, a kod izmjena Zakona o USKOK-u problematično smanjenje potrebnih godina radnog iskustva ravnatelja s 15 na 10 godina. Probleme vidi i u ukidanju potrebe provođenja periodičnih sigurnosnih provjera, te u većim organizacijskim ovlastima glavnog državnog odvjetnika.

- Nakon što sutra izglasamo ovaj zakon da li će za posljedicu imati da je USKOK kvalitetniji, manje kvalitetniji ili će sve ostati isto, upitao je Restović.

- Ja sam uvjeren da kao što je USKOK svakodnevno revan u obavljanju svojeg posla da će i nadalje biti tako efikasan. Cilj ovih izmjena i dopuna je upravo još bolja i veća učinkovitost u njihovom radu, odgovorio je Habijan.

Habijan: Svake godine na sudove dolazi 1,3 milijuna novih predmeta

Da idemo u boljem smjeru pokazuju podaci - 2020. godine imali smo 475 tisuća neriješenih predmeta, a u trećem kvartalu ove godine došli smo na 399 tisuća, istaknuo je Habijan, koji je zastupnicima predstavio zakonske prijedloge.

- Cilj nam je do kraja iduće godine doći na 300 tisuća, dodao je i napomenuo da svake godine na sudove dolazi 1,3 milijuna novih predmeta.

Dalibor Paus (IDS) drži kako je srž problema u pravosuđu kadrovska politika.

- Zato pažljivo birajte ljudi koji će nositi najodgovornije funkcije u hrvatskom pravosuđu, poručio je ministru pravosuđa.

Da je problem u lošim kadrovskim rješenjima, postavljanju dobrih HDZ-ovih dečki, u institucije o kojima ovisi neovisnost pravosuđa, složila se i Dalija Orešković (DOSIP).

- Mijenjamo Zakon o sudovima i Zakon o USKOK-u, a nismo riješili fundamentalno bitna pitanja. Nismo riješili kako ćemo rješavati sukob nadležnosti između Ivana Turudića i EPPO-a. Da li je tu sve ostalo isto? Prema tome ovim izmjenama nismo napravili ništa, naglasila je Orešković.

Kujundžić: 15 godina gledamo istu stvar, sudovi koji ne sude na vrijeme

Ante Kujundžić (Most) kazao je da godinama slušamo mantru o reformi sudstva, a postupci i dalje traju cijelu vječnost.

- Pravda u Hrvatskoj ne nestaje naglo, već polako, u tišini svih silnih sudskih postupaka, u rokovima koji su odavno izgubili vezu sa stvarnošću i ljudskim životima, ustvrdio je, dodavši da je puno neujednačene prakse i pogodovanja.

- Predmeti koji diraju političke strukture se razvlače dok ne padnu u zastaru, dok mali čovjek gubi vjeru da sud postoji, nadodao je.

- Mi 15 godina slušamo istu priču. Uvijek je neka famozna reforma sudstva, nekakvi novi zakoni, nekakva usklađivanja sa Europom, a 15 godina gledamo istu stvar – sudove koji ne sude na vrijeme i postupke koji traju cijelu viječnost, poručio je Kujundžić ministru pravosuđa.

Ministar Habijan odgovorio je da namjerno izbjegava riječ reforma jer javnost zazire od te riječi. Ovo nije reforma već nastojanja nas u Vladi da pokušamo riješiti izazove u pravosuđu i popravimo percepciju o pravosuđu, poručio je.

Dubravka Novak (Možemo!) na početku sjednice zatražila je da se rasprave klubova produlje s 15 na 20 minuta jer se objedinjeno raspravlja o zakonski prijedlozima, što je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković odbio.

- Mislim da nema potrebe, imate rasprave po klubovima, pojedinačne rasprave i završna stajališta, tako da ne moramo širiti, kazao je Jandroković.

Dodao je i kako je po novom saborskom Poslovniku u planu skraćivanje rasprava klubova s 15 na 10 minuta.

U nastavku Sabor će objedinjeno raspraviti još tri izmjene i dopune pravosudnih zakona u drugom čitanju, a koje se donose radi pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) - izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.