08:06 / 09.06.2021.

Autor: Dnevnik HTV/Hina/D.S.

Marić: Troškovi COVID-a 34 milijarde kuna

Izlaganje potpredsjednika vlade i ministra financija Zdravka Marića

Izlaganje potpredsjednika vlade i ministra financija Zdravka Marića

Foto: HTV / HRT

Hrvatski sabor raspravlja o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna kojim se predlaže da se prihodi povećaju za 3 milijarde kuna, a rashodi za gotovo 9,5 milijardi, pa će manjak biti više od 17 milijardi kuna. Akte je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te naglasio da rebalans nije vezan isključivo uz COVID, nego općenito uz problematiku zdravstva. Smatra kako nas ovakav rebalans i dalje drži u zoni financijske i fiskalne sigurnosti.



Najveći dio predloženog povećanja rashoda otići će za zdravstvo, za koji se osigurava dodatnih više od 2,8 milijardi kuna, rekao je Zdravko Marić


Postojeće ćemo obveze podmirivati, ali problem su novi dugovi iz mjeseca u mjesec, što stvara dodatni pritisak, rekao je ministar ponavljajući kako je u zdravstvu nužan znatan iskorak na rashodnoj strani.


Rebalansom se osigurava i dodatnih dvije milijarde kuna za mjere očuvanja radnih mjesta i skraćenog radnog vremena.


Iznio je i podatak da je s današnjim danom više od 11 milijardi kuna isplaćeno za mjere očuvanja radnih mjesta, skraćeno radno vrijeme i pokriće fiksnih troškova.


Rebalans osigurava i dodatnih 800 milijuna kuna za plaće državnih i javnih službenika, za koje je od početka ove godine osnovica povećana za 4 %, a za što u originalnom proračunu nisu bila osigurana sredstva.


U protekle četiri godine Vlada je povećala osnovicu državnih i javnih službenika za 18,4 %, za neke, kao što su obrazovanje i zdravstvo, i za više od 20 %, no dio javnih službi je pokrenuo sudske tužbe pa ministar financija poručuje kako ne može reći da će predviđeno povećanje biti dostatno.


Rebalansom je osigurano i dodatnih 250 milijuna kuna za sufinanciranje europskih projekata, a Marić najavljuje i programe pomoći nekim sektorima, kao što su industrija događanja, povremeni prijevoz, putničke agencije, kojima bi se s oko 150 milijuna kuna pomoglo da prevladaju teškoće.


I u predloženom rebalansu Vlada je ostala pri projekciji rasta BDP-a u ovoj godini od 5,2 %, a u idućoj 6,7 %.


Vlada rebalansom proračuna planira povećanje ukupnih prihoda za tri milijarde kuna, na 150,3 milijarde kuna, dok rashodi rastu za 9,4 milijarde kuna, na 167,4 milijarde kuna.


Na prihodnoj strani najviše se povećavaju prihodi od pomoći, za 1,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova, dok se porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za 750,9 milijuna kuna (od poreza za 336,7 milijuna kuna, a doprinosa za 414 milijuna kuna).


Predloženim rebalansom deficit opće države se povećava s planiranih 2,9 % BDP-a na 3,8 % BDP-a (prema ESA 2010 metodologiji).

Unatoč tom očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u s lanjskih 88,7 % BDP-a pasti na 86,6 %.


Ovakav rebalans i fiskalna politika i dalje nas drži u zoni financijske i fiskalne sigurnosti i naša je odgovornost držati se i dalje u tome, zaključio je Marić.


Oporba ima razumijevanja za vladina obrazloženja i motive rebalansa proračuna, ali nema razumijevanja za način na koji se to radi, prema njima riječ je o "pukoj kozmetici". 

Kako bi oporba preraspodijelila državni novac, kojeg nema baš puno, pokazat će u amandmanima koje je najavila podnijeti, a jutros se bavila uhićenjima osječkih sudaca, izvijestila je novinarka Tatjana Munižaba.

Troškovi COVID-a 34 milijarde kuna


Uračunaju li se svi troškovi koje je uzrokovao COVID, već smo na 33 odnosno 34 milijarde kuna, rekao je Marić prilikom predstavljanja prijedloga rebalansa državnog proračuna.


Nominalno je najveći iznos za očuvanje radnih mjesta, s isplatama za svibanj i lipanj doći ćemo do 12 milijardi kuna, rekao je Marić HDZ-ovu Josipu Begonji.


Samo bolnice su krajem veljače imale 4,7 milijardi kuna obveza, zadnji podatak je 4,325 milijardi, od čega su 3,3 milijarde dospjele obveze i na to je stavljen fokus, odgovorio je Borisu Lalovcu (SDP).


Anka Mrak Taritaš (Glas) ističe kako je korona samo pojačala probleme u zdravstvu te se pita do kada sve to može ići bez reforme.


Marić ne spori kako je sada više nego jasno da je treba sveobuhvatna reforma zdravstva s naglaskom na troškovnoj strani. Netko je izbrojao 17 sanacija, kod svake je rečeno ovo je zadnji puta. Treba zaista učiniti sve da dođemo do tog zadnjeg puta, naglasio je.


Marić: Povećanje plaća je stvarno


Ministar je odbacio tvrdnje Željka Pavića (SDP) da je povećanje plaća u javnim službama deklaratorno te je naveo da je osnovica plaće za državne i javne službenike prije pet godina iznosila 5.108, danas je 6.044 kune.

Plaća je porasla za 1.200 kuna neto, to govori kako se dobro upravlja i u izazovnom vremenu COVID krize, dodaje Ivan Ćelić (HDZ).


Siniša Hajdaš Dončić (SDP) upozorava da je u dvije godine javni dug povećan za 54 milijarde kuna i da u Hrvatsku ulazi puzajuća inflacija.

Kad imate veliko monetarno otpuštanje, tiskanje novca na globalnoj razini stvaraju se određeni inflatorni pritisci, inflacija u Hrvatskoj miruje dugi niz godina, no imamo mi iskustva i znanja, kazao je.


Damir Bakić i Vili Matula (ZLB) postavili su pitanje koliko je novca rebalansom rezervirano za obnovu privatnih kuća i stanova u Zagrebu.


Dinamika pripreme i procedure za obnovu privatnih i javnih objekata će diktirati i potrebna financijska sredstva i sukladno tome ćemo u proračunu planirati ista, rekao je Marić ističući kako su, kad se sve zbroji, štete od zagrebačkog i petrinjskog potresa 18 milijardi eura.

Ministar ističe da proračunski manjak od 17,1 milijardi kuna neće ugroziti tempo ulaska u euro zonu. Mislim da neće, i dalje smo u zoni fiskalne sigurnosti i stabilnosti, rekao je Dragani Jeckov (SDSS).


"Ugostiteljima nismo i nećemo okrenuti leđa"


Marin Miletić (Most) ministra je pitao može li utjecati da se za Europskog prvenstva u nogometu, produlji rad ugostiteljima.


Od početka pandemije, ugostiteljstvo je prepoznato Vladinim mjerama, nismo im i nećemo okretati leđa, odgovorio mu je ministar i najavio da će se idućih dana sresti s ugostiteljskim udrugama.


- Ne komentiram pojedinačne slučajeve, ali porezna uprava djeluje sukladno svim propisima, odgovorio je Marić zastupnici Karolini Vidović Krišto (NZ) koju je zanimalo je li plaćen porez na Todorićeve Kulmerove dvore.


Bojan Glavašević (ZLB) istaknuo je kako je njegov Klub protiv nabave višenamjenskih borbenih aviona koji će stajati 999 milijuna eura. Iduće godine ići će se u isplatu rate za taj nevjerojatan trošak, gdje će se onda rezati, odnosno prikupiti 1,8 milijardi kuna, pitao je.


Ministar je odgovorio kako je za pretpostaviti da će se od Hrvatske, ovisno kako će teći razgovori, potpisivanje sporazuma, tražiti plaćanje nekog predujma. Za taj predujam, bilo ove ili iduće godine, morate zadužiti i ulazi i javni dug. Što se tiče deficita i rezultata proračuna, on se knjiži onog časa kada prvi avioni pristignu, prema ovoj dinamici računamo 2024., rekao je Marić.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!