Izglasan Zakon o fiskalizaciji, donosi administrativno rasterećenje

Hrvatski sabor u petak je donio Zakona o fiskalizaciji koji bi trebao donijeti znatno administrativno rasterećenje za poduzetnike putem ukidanja niza obrazaca te uvođenje novog modela fiskalizacije tzv. fiskalizacije 2.0.

Među obrascima koji se ukidaju nalaze se DON-H (izvješće o donacijama hrane), Knjiga izlaznih računa (I-RA), Posebna evidencija o primljenim računima (U-RA) i statistički obrazac RAD-1G za male i srednje poduzetnike, a prema procjenama Ministarstva financija, administrativno rasterećenje bi moglo donijeti više od 120 milijuna eura godišnjih ušteda.

Zakonom je također predviđeno proširenje fiskalizacije na transakcije između poduzetnika (B2B), kao i na transakcije između poduzetnika i države. Također se predviđa širenje fiskalizacije računa u prometu gotovinom na sve oblike plaćanja, uključujući one koji se izvršavaju putem transakcijskih računa.

Postupna primjena novog sustava ići će u tri faze, 1. rujna 2025. na snagu stupaju odredbe koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. slijedi fiskalizacija e-računa, dok bi od 1. siječnja 2027. obveza izdavanja e-računa bila proširena na obveznike poreza na dohodak i dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i na proračunske i izvanproračunske korisnike.

Sabor je izglasao i Zakona o kritičnoj infrastrukturi kojim se Ministarstvo unutarnjih poslova određuje kao koordinativno tijelo za njezinu zaštitu. Hrvatsko zakonodavstvo na taj se način usklađuje s regulativama EU-a kojima se jača otpornost ključnih sektora poput energetike, prometa i zdravstva te regulira zaštita kritične infrastrukture od prijetnji.

Kritičnu infrastrukturu predstavljaju objekti, mreže, sustavi i njihovi dijelovi čiji bi prekid djelovanja ili prekid isporuke robe i usluga mogao imati ozbiljnije posljedice po društvo, gospodarstvo te nacionalnu sigurnost.

Donesen je i Zakon o pristupačnosti proizvoda i usluga kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi EU direktiva, ključni dokument koji slijedi obvezu osiguravanja pristupačnosti koju su Europska unija i sve države članice, pa tako i Hrvatska, preuzele ratificiranjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.

Osobama s invaliditetom osigurati život neovisan o tuđoj pomoći

Hrvatska se obvezala poduzimati odgovarajuće mjere (u prijevozu, izgrađenom okruženju, informacijama i komunikacijama) kako bi se osobama s invaliditetom osigurao život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života. Donošenjem tog zakona propisuje se obvezno osiguravanje pristupačnosti primjerice terminala za plaćanje, bankomata, uređaja za izdavanje karata, uređaja za prijavu interaktivnih i samoposlužnih terminala, internetskih usluga itd.

Zakon je donesen po hitnom postupku kako bi se počeo primjenjivati od 28. lipnja 2025., od kada se očekuje primjena tog propisa u svim državama članicama EU.

Hrvatski sabor potvrdio je i tri međunarodna ugovora, o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sprečavanja porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza između Hrvatske i Saudijske Arabije, te Hrvatske i Lihtenštajna, kao i Sporazum na temelju Konvencije UN-a o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.

Sporazum za zaštitu oceana formalno je usvojen u New Yorku u lipnju 2023., a u ime Hrvatske potpisao ga je ministar vanjskih i europskih poslova. Sporazum je otvoren za potpisivanje do 20. rujna 2025., a do sada ga je potpisalo 106 država. Na snagu stupa 120 dana nakon datuma polaganja šezdesete isprave o ratifikaciji, prihvatu ili pristupu.

U drugo saborsko čitanje poslano je nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima je i zakon o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže nova formula za usklađivanja mirovina dva puta godišnje, u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora.

U Hrvatskom saboru završava prvi od pet radnih tjedana prije dvomjesečne ljetne stanke.

- Iako kratak, ovaj postizborni tjedan bio je politički nabijen, no sadržajno skroman, što nije neobično ni za tjedne koji su mu prethodili, posebno one uoči izbora. Politička kulisa današnjeg dana bit će obilježena reakcijama na rezultate lokalnih izbora, posebno unutar SDP-a koji je sinoć raspustio vodstva u četiri velika grada, izvijestila je iz Sabora naša reporterka Tatjana Munižaba. Očekuju se brojni komentari i preispitivanja unutarstranačkih strategija, ali i politička nadmudrivanja u sabornici.

Zastupnici će danas raspravljati o konačnom prijedlogu zakona o fiskalizaciji, kojim Ministarstvo financija planira rasteretiti poduzetnike za više od 120 milijuna eura godišnje. Glasanje je zakazano za podne, nakon čega saborski zastupnici odlaze na produženi vikend. Nastavak sjednice predviđen je za utorak.

Istodobno, Mandatno-imunitetno povjerenstvo potvrdit će prve zamjene za zastupnike koji su izabrani za župane i tako više ne mogu obnašati obje funkcije. No, neki saborski zastupnici koji su izabrani za načelnike ili gradonačelnike planiraju kombinirati lokalnu i nacionalnu razinu vlasti, što će, čini se, postati nova politička praksa.