08:16 / 28.01.2021.

Autor: HRT/Hina/B.V.M.

Beroš: Covid-kriza stajala nas je enormno puno, 2,5 milijarde kuna

Sjednica Hrvatskog sabora

Sjednica Hrvatskog sabora

Foto: Goran Stanzl / PIXSELL

Sjednica Sabora počela je zahtjevima za stankom. Zatražilo ju je sedam klubova, a nakon što je ministar zdravstva podnio izvješće o učincima mjera iz zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID -19 za razdoblje od 11. ožujka 2020 do 15. siječnja 2021. godine, na njegovo je izlaganje stigla 31 replika zastupnika. Na dnevnom redu je i Zakon o obnovi potresom pogođenih područja. 

31 replika na izlaganje ministra zdravstva Vilija Beroša

Prvu repliku uputio je Hrvoje Zekanović (HRAST). Kako to da BiH ima sve manji broj oboljelih, bez ozbira što nema lockdown kao Hrvatska, a restorani i kafići rade, a Srbija ima deset puta više cijepljenih, replicirao je Zekanović. 

- Na vaše pitanje bih mogao odgovoriti protupitanjem, kako je moguće da u jednoj velikoj jakoj Velikoj Britaniji ništa ne radi, a broj zaraženih raste iz dana u dan? Odgovor nije jednoznačan, niz je elemenata u igri, počevši od toga koji virus se širi, do toga kolika prokuženost populacije. BiH tijekom ljeta nije imala jače mjere što je možda omogućilo da se više ljudi asimptomatski zarazi i sad su oni otporni na bolest. Odgovor je u domeni epidemiologije, ni vi ni ja pretpostavljam nismo stručni da odgovorimo, rekao je Beroš.  

Miro Bulj (Most) istaknuo je da su ugostiteljski objekti i restorani zatvoreni, a na drugim mjestima se ljudi okupljaju.  

- Ugostiteljski objekti, kafići i restorani su prema epidemiološkoj struci apsolutno izvor širenja virusa. Ljudi ne dolaze u kafiće samo uzeti kavu za van, nego se dolaze prvenstveno družiti i to je razlog zašto epidemiološka struka i dalje razmišlja omogućiti li im rad ili ne. Benzinskim pumpama i pekarnicama nije smisao prodaja kave, odgovorio je Beroš. 

Boška Ban Vlahek (SDP) pitala je ima li dugoročni plan mjera s balansom za zaštitu zdravlja ljudi i realizaciju turističke sezone.  

- Već sad razmišljamo o idućoj turističkoj sezoni. Iz dana u dan pratimo situaciju, broj novozaraženih nije jedan element, imamo niz elemenata, od mogućnosti pojave novog virusnog soja, do činjenica da se određena mobilnost građana povećala kretanjem djece u škole i završetkom godišnjih odmora. Sve je to niz elemenata koje iz dana u dan pratimo.  

Romana Nikolić (SDP) je pitala kako kometira afere u svojim redovima gdje na vidjelo izlaze afere o kršenju mjera poput načelnika Stožera.  

- Za sve građane vrijede ista pravila, pogotovo u vrijeme globalne pandemije, odgovara Beroš. Sve one koji krše pravila, možemo ih osuditi i prozvati i upozoriti druge da ne rade isto. Svjesnost građana je porasla i još jednom pozivam sve da se pridržavaju mjera, rekao je Beroš.

Željko Reiner (HDZ) pitao je Beroša koliko okvirno covid-19 košta Hrvatsku.

- Troškovi su preko 2.5 milijarde, enormni. Pitam se kako smo i uspjeli u svemu tome? Dosad smo uložili 650 milijuna kuna na testove, na liječenje 450, na bolovanje 115, na nabavku lijeka Remdesivir 82. O cjepivima ne smijem govoriti. COVID kriza nas je koštala enormno puno, rekao je Beroš.

Naglasio je kako Hrvatska, kao mala zemlja, nije imala snage samostalno ući u pregovore sa farmaceutskim kompanijama. Europska komisija je to učinila za 27 članica kad još nije bilo poznato tko će i kada proizvesti cjepivo, odgovorio je Mariji Selak Raspudić koja je kazala da su ugovori s farmaceutskim tvrtkama lihvarski, te pitala što Hrvatska čini da ti ugovori budu transparentniji. "Jesu li ugovori lihvarski ne znam", uzvraća joj Beroš.

SDP-ovoj Renati Sabljar Dračevac, koja je pitala što je Vlada konkretno poduzela oko cijepljenja i hoće li građani do turističke sezone biti procijepljeni, odgovorio je kako je Vlada davno s EU počela razmatrati potrebu nabave cjepiva. 

- Zašto tolike količine - nabavljali smo ga kada nismo znali tko će i kada prvi razviti cjepivo, većina se članica fokusirala na AstraZenecu, da bi se pokazalo da će Pfizer bit prvi. Ovo što se sada događa sa smanjenjem Pfizerovog cjepiva - procjepljivanje će biti odgođeno, kazao je Beroš. 

Priznao je i kako Hrvatska nema puno mogućnosti okrenuti se drugim proizvođačima cjepiva, jer njihova cjepiva nisu prošla proceduru EMA-e 

Na upit Rade Borić (NZ) kakav je stav Hrvatske prema ruskom ili kineskom cjepivu Beroš je kazao kako ta cjepiva nisu sigurna za hrvatske građane.

- Volio bih da se možemo okrenuti prema Rusiji i Kini međutim njihova cjepiva nisu prošla klinička ispitivanja, samo prva i druga faza, to je nesigurno za hrvatske građane, kada bude sigurnije sigurno ćemo raspravljati o tome, rekao je.  

Stotinjak doza za političare je irelevantno u ukupnom broju

Ministar opravdava činjenicu da se među prvima cijepilo stotinjak političara - zastupnika i ministara.

- Stotinjak doza je irelevantno u ukupnom broju, procijenili smo da je značajniji promidžbeni učinak njihova cijepljenja, postoje određeni razlozi zašto su se političari cijepili, odgovorio je Stipi Mlinariću (DP) koji drži da je cijepljenje političara prije starijih građana loša poruka.

Potvrdio je kako se razmatrala i mogućnost beneficiranog, odnosno 'većeg staža' za zdravstvene djelatnike koji rade s covidom.

- Međutim, po sadašnjem Zakonu o radu to nije jednostavno, ne kažem da nećemo razmišljati o izmjenama zakona ako kriza potraje, odgovorio je Katarini Peović (RF) koja kaže da prilike s covidom podsjećaju na ratne, kad je zdravstvenom osoblju staž bio priznat u dvostrukom trajanju.

Beroš je izvijestio i da je Nacionalna strategija mentalnog zdravlja u završnoj fazi te da je potpisao odluku da varaždinska Opća bolnica bude proglašena covid-bolnicom.

Beroš: Na sedmom smo mjestu uspješnih zemalja Europske unije

Suzbijanje epidemije u Hrvatskoj obilježila su dva vala. Zbog dobrih epidemioloških rezultata u prvom valu omogućili smo odvijanje turističke sezone i aktivaciju gospodarskih aktivnosti. Dolaskom jeseni, Europu je pa tako i Hrvatsku zahvatio snažan drugi val i dogodio se skok u dnevnom broju zaraženih. Trend rasta traje do sredine prosinca. Do danas je broj slučajeva u padu, rekao je, među ostalim, ministar zdravstva Vili Beroš.

- Današnja incidencija je 119,5 novozaraženih u 14 dana na 100 tisuća stanovnika. Na sedmom smo mjestu uspješnih zemalja Europske unije. Imperativ je bio osigurati pravodobnu zaštitu pacijentima oboljelima od COVID-a, ali vodeći računa da se i dalje zbrinjavaju pacijenti, osobito onkološki. 

Prije nego je ministar podnio izvješće, niz je saborskih zastupnika zatražilo stanku.

"Mi ćemo postati dileri cjepiva"

Ovo je izvješće upitne vjerodostojnosti, rekla je Marija Selak Raspudić iz Mosta.

- Upozoravam na nekoliko stvari, hrvatski građani trebaju znati da ćemo mi postati dileri cjepiva, da ćemo nabavljati više cjepiva nego što nam treba, da bismo EU učinili privlačnim tržištem, a nakon toga to ćemo cjepivo preprodavati ili donirati. Kako su potrebe hrvatskih građana preskočili gotovo milijun doza. I treće je postupak javne nabave. Standardni koji EU može, kod nas. Stanka je odobrena, rekla je Selak Raspudić.  

"Nismo ništa naučili, izvješće je suhoparno"

Zatražila je Anka Mrak Taritaš u ime Centra i GLAS-a. Ono što smo očekivali da će u ovom izvješću biti je jedna analiza što i kako činiti kada se takve stvari dogode.  

- Razočarana sam što ovdje imamo niz odluka što i kako, ali trebalo je napraviti analizu svega toga. Izvješće bi trebalo biti kao i svako, niz zaključaka što činiti u budućnosti. Iz ovog suhoparnog izvješća nismo ništa naučili, ističe.  

O gospodarstvenicima i smjeru Stožera

Zahtjevu za stankom pridružila se i Vesna Vučemilović iz Domovinskog pokreta. 

- Mali poduzetnici su najviše pogođeni mjerama za suzbijanje epidemije, ne znamo u kojem smjeru će Stožer dalje ići i naši gospodarstvenici moraju znati kako će poslovati. Ne donose se mjere za kompenzaciju gubitaka, rekla je.  

Rada Borić iz Nove ljevice je postavila pitanje kakve izlazne strategije imamo u ovom trenutku i kakve su autonomne naše institucije zdravstva oko alternativnih cjepiva, te što mislimo o primjerice Sputniku.

"Neki su prosvjedovali protiv mjera i cjepiva"

Željko Reiner iz HDZ-a je kako kaže, zatražio stanku da podsjeti kolege na njihove izjave, te podsjetio da su neki njihovi zastupnici sudjelovali na prosvjedima protiv mjera i cjepiva.

- Neki su tvrdili da se na neodređeno odgađaju operacije zloćudnih tumora jer je KB Dubrava zatvorena, izražavali bojazan da se vraćamo 'u mračno razdoblje totalitarnih režima', da će do ožujka biti osam do 10 tisuća smrtnih ishoda, da je Nacionalni stožer suvišno tijelo... 

Peđa Grbin iz SDP-a je rekao je kako činjenica da Hrvatska ima smanjenje broja zaraženih, ali možemo reći da mjere djeluju, ali treba postaviti pitanje zašto nisu donesene ranije. 

- Zbog čega se dozvolilo da se deseci tisuća zaraze, a stotine umru. Ovo izvješće ima ozbiljan nedostatak, a to je da i dalje ne postoji dubinska analiza što su izvori zaraze, rekao je. 

"Jesu li Bosanci pametniji od nas?"

Hrvoje Zekanović je stanku zatražio s pitanjem kako to da u BiH rade ugostiteljski objekti, da je epidemiološka situacija bolja nego u Hrvatskoj.

- Zanima me jesu li Bosanci pametniji od nas, u čemu je problem. Kako to da BiH danas ima samo 400 oboljelih, a nema lockdown. Andrej Plenković se s ove govornice hvalio kako je naručio milijune cjepiva, a jedna Srbija koja nije u EU je cijepila već 320 000 ljudi, a Hrvatska nije u prilici omogućiti cjepivo, pita Zekanović. 

U izvješću se podsjeća kako je Hrvatska započela s pripremom i provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja epidemije bolesti COVID-19 odmah nakon prvog zabilježenog slučaja na području Hrvatske 25. veljače 2020. Odluku o proglašenju opasnosti od epidemije ministar zdravstva donio je 4. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 11. ožujka 2020. 

Zbog epidemije bolesti COVID-19 u travnju 2020. pristupilo se prilagodbi važećeg pravnog okvira, tj. izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, posebno u vezi s mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti. Izmjenama i dopunama Zakona uspostavljen je institucionalni model upravljanja krizom primjeren težini i urgentnosti pandemije koji omogućuje brzo djelovanje u slučaju rasta broja oboljelih, kao i ostvarenje načela djelotvornosti i načela razmjernosti.

Navedeni model osigurava da poduzete mjere postižu zadane ciljeve, ali da te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno budu takve da odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili usklađeni s okolnostima te, zahtijeva li to situacija, ograničena samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.

Prema navedenom modelu, nadzor nad postizanjem tih ciljeva je u nadležnosti Vlade. Izvješće također obuhvaća i obrazloženje odredbi novela Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti iz travnja i prosinca 2020., kao i učincima provedbe mjera iz Zakona i tijek upravljanja pandemijom, odnosno epidemijom bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. Opisana je epidemiološka situacija uz statistička mjerenja, dan je pregled uputa i preporuka, akata te odluka o privremenom rasporedu radnika i medicinsko-tehničke opreme.

Prvi put nakon 22. studenoga 2020. zabilježen je pad broja hospitaliziranih ispod dvije tisuće i postignut je najveći dvotjedni pad novozaraženih u Europskoj uniji. Nadalje, 15. siječnja 2021. 14-dnevna kumulativna stopa novooboljelih na 100.000 stanovnika iznosila je 334,4, dok je udio pozitivnih nalaza u odnosu na ukupno testirane iznosio 14,7 posto, stoji uz ostalo u Izvješću.

Zastupnici će se izjašnjavati i o amandmanima na izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Među njima je SDP-ov amandman da za Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, Republika Hrvatska osigura sredstva u državnom proračunu u visini 100 posto.

HDZ-ovim amandmanom predloženo je da iznimno RH osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 posto za jedinice regionalne i lokalne samouprave za koje Vlada proglasi katastrofu u smislu zakona kojim se uređuje sustav civilne zaštite. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!