Rebalansom proračuna rashodi rastu za 976 mil. eura, a prihodi za 1,8 mlrd. eura

Vlada je na današnjoj sjednici predložila rebalans proračuna za ovu godinu, povećavši prihode za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, na 30,3 milijarde eura, a rashode za 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je da povećanje planiranih prihoda u ovoj godini treba promatrati i u kontekstu dobre turističke sezone, kao i snažnog gospodarskog rasta, pri čemu je apostrofirao i revidirane projekcije Vlade i Ministarstva financija, prema kojima se očekuje rast BDP-a u 2024. godini od 3,6 posto, inflacije od tri posto, rast zaposlenosti od tri posto, kao i nastavak rasta plaća, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto.

Što se tiče pojedinih važnih komponenti prihoda, tu je prije svega očekivano povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je više od milijardu eura više u odnosu na izvorni plan proračuna za ovu godinu, kada su projicirani na 16,12 milijardi eura. Prihodi od doprinosa rebalansom su projicirani u visini od pet milijardi eura, prihodi od imovine 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura.

Nadoknade za troškove energije na temelju mjera Vlade, rashodi za zaposlene...

Što se tiče rashodne strane državnog proračuna, ona je inicijalno bila planirana na 32,6 milijardi eura, a rebalansom proračuna planira se povećanje rashoda od 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura.

Najveća stavka u kontekstu povećanja rashoda odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade, u ukupnom iznosu od 604 milijuna eura. Slijede rashodi za zaposlene od 574 milijuna eura, za sanaciju štete nakon potresa izdvojit će se dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Također, povećava se uplata u proračun EU-a, za 76 milijuna eura, za nabavu vojne opreme izdvojit će se dodatnih 65 milijuna eura, za ulaganja u željeznički sektor 52 milijuna eura, a, među ostalim, tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Objašnjavajući nadoknade za troškove energije na temelju Vladinih mjera, Primorac je rekao da se tu ne radi o izravnom novčanom tijeku, već o uređivanju odnosa između države i Hrvatske elektroprivrede (HEP), to jest o nadoknadi troškova za energiju, s obzirom na razliku u cijeni između one koja je osigurana za hrvatske građane i troškovima koje je HEP snosio.

- Konkretno, radi se o prijeboju potraživanja između RH i HEP-a u smislu dioničarskog zajma od 400 milijuna eura. Dakle potraživanje RH s osnove toga dioničarskog zajma se prebija s potraživanjem HEP-a zbog razlike u cijeni energije, objasnio je Primorac.

Uštede po ministarstvima 1,06 milijardi eura

Ministar je istaknuo da je povećanje rashoda predloženo rebalansiranim proračunom na pojedinim stavkama ukupno iznosilo oko dvije milijarde eura. No istovremeno je znatan dio stavki po pojedinim resorima smanjen, pri čemu su ukupne uštede i preraspodjele po ministarstavima iznosile 1,06 milijardi eura, što uključuje i usklađivanje dinamike realizacije pojedinih projekata.

Pritom po uštedama prednjače Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s 288 milijuna eura, Ministarstvo financija s 257 milijuna eura, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine s 82 milijuna eura, Ministarstvo gospodarstva sa 70 milijuna eura itd.

Prvi put i deficit i javni dug unutar mastriških kriterija

S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna smanjuje se za 840 milijuna eura, čime iznosi, mjeren nacionalnom metodologijom, 3,9 posto BDP-a. No, ako se gleda konsolidirana opća država, tu se mora dodati višak na razini izvanproračunskih korisnika, procijenjen na razini od 22 milijuna eura, kao i pozitivan doprinos konsolidirane lokalne države, s viškom od 312 milijuna eura.

- Time je deficit općega proračuna 2,9 milijardi eura, odnosno 3,5 posto, mjereno nacionalnom metodologijom. Izražen, pak, prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta, istaknuo je Primorac.

- Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine bit će na 58,9 posto, čime će Hrvatska prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita. Taj udio duga od 58,9 posto za oko trećinu je manji od prosjeka eurozone i postoji niz razvijenih europskih zemalja kod kojih je on mnogo veći, rekao je Primorac, dodajući da je Hrvatska u "društvu odlikaša" i kada je riječ o deficitu.

Promjene planiranog iznosa zaduživanja i otplate glavnica državnog duga

U saborsku proceduru upućen je i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2024. godinu, kojim se mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga.

Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za ukupno 2,2 milijarde eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,6 milijardi eura. Isto tako, planirani iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava se za 315,2 milijuna eura i iznosi ukupno 648,8 milijuna eura.

- Kao posebno važno za jedinice lokalne i regionalne samouprave, poglavito općine i gradove, koje provode značajne kapitalne projekte pa se jednim dijelom moraju i zaduživati, ukupan prag za odobravanje suglasnosti Vlade za ta zaduženja povećava se s prethodnih pet na šest posto, rekao je Primorac.

Primorac zahvalio ministrima što su ozbiljno shvatili uštede u resorima

Primorac je zahvalio kolegama ministrima što su ozbiljno shvatili zadatak o uštedama po resorima.

Osvrnuo se na dopis ministrima koji je u srpnju "procurio" u medije, a koji je poslan u svrhu konzultacija oko rebalansa. Istaknuo je da se u tom pismu nigdje nije spominjao iznos traženih ušteda od 1,5 milijardi eura, kao ni da treba doći do horizontalnog "rezanja" od 10 posto po svim resorima.

S obzirom na brojne netočnosti i neistine koje su, prema Primorčevim riječima, objavljene o toj temi, ministar je razmišljao treba li demantirati svaku takvu konstataciju i članak u medijima, no shvatio je da za to nema resursa ni vremena.

Rekao je da ne može stajati ni sama konstatacija o uštedama od 1,5 milijardi eura i "rezanja" od deset posto po resorima, s obzirom na to da bi u slučaju tog postotka značilo da ukupne uštede moraju iznositi oko tri milijarde eura.

"Ne vidimo teškoće oko dugoročne pozicije proračuna"

Današnjim prijedlogom rebalansa rashodi za zaposlene porasli su za dodatna 574 milijuna eura, no, odgovarajući na pitanje novinarke, ministar je rekao da u Vladi ne vide nekakve teškoće što se tiče dugoročne pozicije državnog proračuna u kontekstu povećanih rashoda za plaće državnih i javnih službenika.

- Sigurni smo kako će doći do ublažavanja relativnih učinaka ovoga povećanja kroz vrijeme, izjavio je, složivši se da je došlo do velikog povećanja plaća, no i zbog toga što su postojale velike nepravde u sustavu.

"Nagradno natjecanje ne treba ukinuti, već tretirati devijacije u ponašanju"

Odgovorio je i na pitanje novinara vezano za nagradno natjecanje Porezne uprave "Bez računa se ne računa" i treba li tu uvesti strože kontrole kako se ne bi ponavljale recentne negativne pojave.

- Ako se za nekoga utvrdi da je prikupljao račune na ilegalan način i da je pritom povrijedio GDPR ili bilo koji drugi segment zakonodavnog okvira, onda to prije svega nije u nadležnosti Ministarstva financija niti se tu onda radi o nekakvom namještanju, poručio je ministar.

Smatra da nagradno natjecanje ne treba ukinuti, već je "devijacije u ponašanju potrebno tretirati, a ne povlačiti se".

Istaknuo je da je primarni cilj natječaja povećanje financijske pismenosti građana, njihovo educiranje o potrebi preuzimanja računa, kao i edukacija onih koji račune izdaju, a također predstavlja i alat građana da, ako dobiju račun za koji smatraju da je neispravan, da ga mogu prijaviti.

Napomenuo je da se računi mogu prikupljati i udruživanjem, a pozitivan je primjer viđen upravo kod nagrađenih u drugom kolu, pri čemu će se osvojenih pet tisuća eura iskoristiti u humanitarne svrhe.