U Hrvatskom saboru danas se vodila žustra rasprava o inflaciji i posljedicama koje ona ostavlja na standard građana. Oporbeni zastupnici kritizirali su Vladu zbog, kako tvrde, nedovoljne reakcije na rast cijena, dok su predstavnici vladajuće većine istaknuli rast plaća i pad inflacije u odnosu na prethodne godine.
Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić istaknuo je u Saboru da će Vlada, ako bude potrebno, donositi dodatne mjere za borbu protiv inflacije, uz trenutačno ograničenje cijena ključnih proizvoda i objavljivanje cijena.
Na pitanje Josipa Borića (HDZ) je li Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena zadnja mjera, Milatić je odgovorio da Vlada kontinuirano prati situaciju. Naglasio je i mogućnost intervencije u cijene usluga.
Miro Bulj (Most) kritizirao je teleoperatere i banke, a Marina Živković (Možemo!) pitala je hoće li Vlada ograničiti cijene najma stanova, na što je Milatić odgovorio da je to složenije pitanje.
Marijana Puljak (Centar) pohvalila je preuzimanje izraelskog modela objave cijena, no pita zašto se stalo samo na tome.
- Izrael je također poticao konkurenciju , uklanjao administrativne prepreke i suzbijao kartelske dogovore, rekla je.
Hrvoje Zekanović (HDS) istaknuo je da inflacija nije samo hrvatski problem, a Marijana Petir (NZ) da je ograničenjem cijena za 70 proizvoda smanjen iznos potrošačke košarice za 20 posto.
Milatić je najavio aplikaciju za usporedbu cijena koja će biti dostupna za dva tjedna.
Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena između ostalog donosi veću kontrolu cijena proizvoda, posebno onih koji već imaju ograničene cijene prema ovom zakonu.
To će kontrolirati Državni inspektorat, i to svaka dva tjedna.
Zakon trgovce obvezuje da na svojim mrežnim stranicama objave i redovito ažuriraju cijene svih svojih proizvoda. Uz to trebaju istaknuti i raniju maloprodajnu cijenu ako je, primjerice, došlo do poskupljenja određenog proizvoda ili pojeftinjenja.
Sve to građani će moći pratiti putem digitalnih alata. Najvjerojatnije će tu biti riječ o aplikaciji koja bi, kad trebaju određeni proizvod, trebala izlistati cijene toga proizvoda u trgovačkim lancima, pa se građani ako to žele, mogu odlučiti za najjeftiniju opciju.
Osim toga, zakon za trgovce koji se ne budu pridržavali predviđa i kazne, i to od 3.00 do 30.000 eura, a uz to postoji mogućnost i oduzimanja imovinske koristi.
Oporba nije zadovoljna, kažu da zakon neće biti efikasan, neće zaustaviti inflaciju i donosi se prekasno. O zakonu će se glasovati sutra, vrlo brzo bi trebao stupiti i na snagu.
Saborska oporba: Zašto ministar Šušnjar ne 'brani' zakon o kontroli cijena
Saborska oporba prozvala je u četvrtak ministra gospodarstva Antu Šušnjara što nije došao u Sabor braniti predloženi zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena. Sam zakon oporba kritizira i kaže da je kozmetički, a HDZ ga hvali i ističe niz njegovih prednosti.
Među ključnim mjerama zakona je obveza trgovaca da redovito na mrežnim stranicama objavljuju i ažuriraju cijene proizvoda, a uz maloprodajnu cijenu morat će naznačiti i prethodnu, kazao je HDZ-ov Petar Šimić.
Naglasio je i kako će proizvodi s ograničenom cijenom, njih 70, morati biti jasno i vidljivo označeni te kako će trgovci, ukoliko s polica nestane određenog proizvoda iz te kategorije, morati isti dan staviti isti ili sličan proizvod. Ne može se dogoditi nestašica bilo kojeg proizvoda s ograničenom cijenom, nema segregacije građana, svi trebamo kupovati sa polica na kojima su namirnice sa zaštićenom cijenom, rekao je zastupnik.
Oporba drugačije iščitava zakon, a smeta ju i što ga, umjesto ministra Šušnjara, 'brani' državni tajnik Ivo Milatić.
Žalosno je da u državi, koja ima najveću inflaciju u euro zoni i koja priprema mjera da ju obuzda, nema ministra gospodarstva, bit će da kuha kiflice, izjavio je Marijan Pavliček (HS), osvrćući se na ministrov poziv građanima da doma peku kruh, ako im je kupovni skup.
Ocijenio je da to pokazuje ministrov odnos prema inflaciji u kojoj se nalazimo, ali i prema Saboru.
Da je ovaj zakon bitan iskorak, ovdje bi sa nama bio resorni ministar poznat među građanima kao pekar, kad ga nema šalje poruku da nema veze, da je to samo jedan u nizu zakona, rekla je Anka Mrak Taritaš (Glas) koja za predloženi zakon kaže da je kamilica.
Predstavnici oporbenih klubova u raspravi nisu iznijeli bitno nove primjedbe na zakon i Vladinu antiinflacijsku politiku, od onih koje su izrekli kroz replike i zahtjeve za stankama.
Ponovili su kako Vlada kasni s mjerama protiv inflacije, umjesto kozmetičkih zatražili sustavne i dugoročne mjere protiv inflacije, reformu susta poreza na dobit, jačanje regulatorne agencije i potrošačkih udruga.
Boris Lalovac (SDP) vladajućima je poručio kako će predloženi zakon podržati ako dobije odgovor hoće li zakon, odnosno kontrola cijena koju predviđa, zaustaviti uvoz i povećati domaću proizvodnju?
Peršurić (IDS): U Italiji hrvatski euro vrijedi 30 posto više
Loris Peršurić (IDS) opetuje da je Hrvatska rekorder u rastu cijena, da nam je inflacija dvostruko veća od EU prosjeka. Ljudi odlaze kupovati u Sloveniju i Italiju, hrvatski euro u Italiji vrijedi 30 posto više, kazao je.
Je li tko spomenuo da bi država trebala smanjiti svoju potrošnju, s bilo kakvim povećanjem državne potrošnje i limitiranjem cijena ne postajemo moderna država, krećemo s ciljem da budemo nova Burkina Faso, izjavio je Dario Zurovec (NZ).
Možemo će, najavljuje Sandra Benčić, uz zakon predložiti zaključak da Vlada mora donijeti plan uvođenja kratkih lanaca opskrbe za javni sektor, bolnice, vrtiće, škole, kako bi novac išao proizvođačima, a ne trgovačkim lancima.
Marijana Petir (NZ) navodi kako od poljoprivrednih proizvođača s terena stižu obavijesti da trgovački lanci na njihove proizvode stavljaju marže i po 80 posto. Ako znamo da svi koji posluju s trgovačkim lancima im daju rabat, koji je 20- 30 posto, pa se dodaju i marže, dolazimo do vrtoglavih iznosa, kaže zastupnica i dodaje da nije normalno da hrvatski čovjek ne može kupiti hrvatski proizvod po pristupačnim cijenama.
Pohvalila je ograničavanje cijene za 70 proizvoda, što je 50 proizvoda više nego do sada, jer na taj je način potrošačka košarica jeftina za petinu, tj. 20 posto.
Bulj: Ono što je nekad bilo 10 kuna, sada je 10 eura
Miro Bulj (Most) naglasio je kako su cijene drastično porasle.
- Za ono što ste prije dvije godine mogli kupiti za 10 kuna, danas vam treba 10 eura, rekao je.
S druge strane, Marko Pavić (HDZ) istaknuo je kako je prošle godine zabilježen rast plaća od gotovo 13 posto, dok je inflacija iznosila 2,97 posto. Marijan Pavliček (DOMiNO) kritizirao je nedostatak kontrole nad cijenama u trgovinama.
- Što ima jedan hrvatski građanin od toga kad ode u trgovinu i vidi cijene? Može samo zaplakati. Niste se snašli i ne želite priznati svoju grešku, poručio je. Mirela Ahmetović (SDP) optužila je premijera Andreja Plenkovića za nečinjenje.
- Nije učinio ama baš ništa po pitanju suzbijanja inflacije. Tražimo reforme u poljoprivredi, poreznom sustavu i jačanje regulatornih agencija. Anka Mrak-Taritaš (HSS-GLAS-DOSIP) smatra kako je zakon koji Vlada donosi zakašnjela reakcija.
- Rade nedovoljno, rade krivo i rade apsolutno zakašnjelo, naglasila je.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić odbacio je optužbe i istaknuo kako je inflacija od kraja 2022. godine padala sve do listopada prošle godine, kada je ponovno počela rasti.
- Jasno je da je onda i Vlada krenula razmišljati kako doskočiti tom problemu, rekao je.
Rasprava o ekonomskim mjerama i daljnjim koracima Vlade nastavit će se i narednih dana.
Milatić: Netočne tvrdnje oporbe
Govoriti da je u Hrvatskoj najveća inflacija i da se ništa nije poduzimalo u najmanju ruku je netočno, rekao je Milatić, odgovarajući na oporbene kritike na račun Vladine politike i predloženog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena.
- Inflacija je od konca 2022., kada je bila 13,5 posto, padala, da bi u rujnu prošle godine došla na 1,6 posto. U listopadu 20025. je počela rasti i onda je Vlada počela razmišljati kako tome doskočiti, plod toga je i ovaj zakon, istaknuo je Milatić.
Naveo je kako o razlozima donošenja tog zakona ne treba previše govoriti, svi smo svjedoci posljedica koje građani osjećaju radi inflatornih pritisaka koji su znatno oslabili kupovnu moć pojedinih dijelova društva i potrošača.
- Štoviše, kontinuirani rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda doveo je u pitanje i egzistenciju onih najugroženijih, posebno osoba starije životne dobi, umirovljenika i socijalno ugroženih, kazao je.
Podsjetio je kako je važeći zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena donesen 1997. i da ga je trebalo osuvremeniti.
- Propisivanje mjera u novom zakonu pridonosi umanjenju negativnih učinaka koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu i dovesti u pitanje makroekonomsku stabilnost države, rekao je državni tajnik Miletić.
Ahmetović (SDP): Inflacija odgovara Vladi, bankama, telekomima i trgovcima
Oporba je i prije prave rasprave o zakonu, kroz zahtjeve za stankama u Saboru, prozivala premijera i Vladu da nisu učinili ništa da suzbiju inflaciju, tvrdeći da je predloženi zakon kozmetički te da je uvođenje eura financijski ubilo Hrvatsku.
Navode kako traže strukturne mjere za suzbijanje inflacije, provođenje reformi, poticanje domaće, prije svega poljoprivredne proizvodnje, uvođenje zakona kojim bi se financijski sankcionirali svi koji su u inflaciji profitirali.
Posebno oštra na Vladin račun bila je SDP-ova Mirela Ahmetović koja ponavlja kako premijer Andrej Plenković nije učinio ništa po pitaju inflacije i to zato, ustvrdila je, jer inflacija odgovara "njemu, HDZ-ovoj Vladi i onima koje podržavaju, a to su banke, telekomi i trgovački lanci.
Za predloženi zakon Ahmetović kaže da je veliko ništa, smokvin list, dodavši da njena stranka traži suzbijanje inflacije sustavnim mjerama kako se enormno bogati ne bi više bogatili, a građani ne bi bili siromašniji.
Strukturne mjere za suzbijanje inflacije traži i Možemo!, čija Jelena Miloš kaže da je Hrvatska već tri godine na vrhu po pitanju inflacije.
Jasno je da ona više nije uvezena, da je domaća i da za nju odgovornost ima Vlada, kazala je i zatražila jačanje pozicije Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, uvođenje zakona o ekstra profitu i sankcioniranje svih koji u inflaciji profitirali,
Desna oporba opetuje svoje kritike na račun uvođenja eura.
- Ukinuli smo kunu, uveli euro u najtežem trenutku i to je ravno veleizdaji, izjavio je Miro Bulj (Most). Marijan Pavliček (HS) dodaje kako je euro financijski ubio Hrvatsku, te kako je do inflacije došlo njenim ulaskom u euro zonu.
- Ovaj zakon je kozmetičke naravi, neće suzbiti inflaciju, cijene konstantno rastu, sve ste prepustili samovolji trgovaca, niste se snašli, poručio je Vladi.
Šimić (HDZ): Sedam članica EU još nije uvelo euro, a sve imaju veliku inflaciju
Njihove tvrdnje odbacuje HDZ-ov zastupnik Petar Šimić koji kaže da uvođenje eura nije ni na koji način uzrokovalo inflaciju.
- Sedam članica EU još nije uvelo euro, a sve imaju veliku inflaciju, kazao je.
- Zaspali smo u Hrvatskoj, a sudeći po predloženom zakonu, probudili se u Jugoslaviji, izjavila je Marija Selak Raspudić (NZ) aludirajući kako je predloženi zakon slijednik zakona iz 1985. koji se bavio društvenom kontrolom cijena.
Smatra kako u zakonu nema ključnog, a to je kontrola same Vlade, koja je dužna provoditi politike da nam ovakvi zakoni ne trebaju.
- Očito je da ste negdje zakazali, da niste, ne bi imali najveću stopu u EU, ocijenila je zastupnica.
