Sabor prihvatio premijerovo Izvješće o radu Vlade i rebalans proračuna

Hrvatski sabor većinom glasova prihvatio je godišnje Izvješće premijera Andreja Plenkovića o radu Vlade, ujedno i posljednje koje je predstavio do redovitih izbora koji će se održati sljedeće godine.

Za Izvješće je glasalo 77 zastupnika, a protiv je bilo 48.

Godišnjim izvješćem, koje je podnio uz zaglušujuću buku lupanja pločicama oporbenih zastupnika, Plenković je uz ostalo poručio kako je Vladin cilj da do 2028. prosječna minimalna netoplaća premaši 800 eura, a prosječna netoplaća 1600 eura.

Ističući uz ostalo rast plaća, zaposlenosti i pad nezaposlenosti rekao je i da bi prosječna stopa gospodarskog rasta u posljednje tri godine trebala dosegnuti 7,6 posto, prema čemu je Hrvatska treća u Europskoj uniji iza Irske i Malte.

Vlada je među svoje zadaće upisala i prelazak svih škola na rad u jednoj smjeni te još već obuhvat djece vrtićima.

Premijer Plenković najavio je također veća izdvajanja za osobe s invaliditetom u sklopu novog Zakona o inkluzivnom dodatku kao i za roditeljske potpore kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu.

Iznos inkluzivnog dodatka bit će veći od iznosa objedinjenih (četiri) naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu s teškoćama u razvoju.

Pravo na doplatak za djecu imati će pak sva kućanstva čiji mjesečni dohodak po članu obitelji ne prelazi 618 eura, umjesto dosadašnjih 309 eura.

Premijer je najavio i donošenje Nacionalnog plana razvoja stambene politike do 2030. koji će sadržavati mjere i za priuštivo stanovanje mladih.

Kao četiri važna prioriteta koja će u nadolazećem razdoblju biti u središtu javnih politika Vlade istaknuo je demografsku revitalizaciju, digitalnu transformaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje.

Grbin i Benčić: Neprihvatljiva premijerova podjela na dvije Hrvatske

Uoči glasovanja, Sandra Benčić (Možemo!) ponovila je da brojevi koje je iznio premijer u izvješću ne drže vodu, te neprihvatljivim ocijenila njegovu podjelu na dvije Hrvatske.

Na isto je uputio i Peđa Grbin (SDP).

- Koje su to dvije Hrvatske o kojima Plenković govori, jedna je u kojoj žive naši ljudi i u kojoj njegove šarene laži nisu istina i druga koja egzistira u njegovoj glavi, ustvrdio je Grbin.

Način na koji je podneseno izvješće Grbin je pak nazvao silovanjem procedure i poručio da to ne može proći.

- Demografska pustoš, osiromašeni građani, koruptivna država, to imamo nakon sedam godina vladavine Plenkovića, rekao je Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) te se također osvrnuo na tezu od dvije Hrvatske.

- Jedna je Hrvatska koja u Slavoniji udiše nekvalitetan zrak, a druga koja ne želi proglasiti ekološku katastrofu, u jednoj ubijaju svinje i egzistencija je uništena, a druga u vidu Gordana Grlića Radmana se na tome bogati, jedna živi uz granicu i osjeća se nesigurno zbog migranata, a drugoj je to normalno, naveo je.

Katarina Peović (RF) kritizirala je da brojevi koje premijer stalno ponavlja ne odražavaju stvarnost, a Dalija Orešković (SSiP) vođenje sjednice potpredsjednika Sabora Željka Reinera.

Dario Zurovec (Fokus) pohvalio je vladajuće zbog ulaska u Schengen, ali i odmah dodao da je suspendiran nakon osam mjeseci jer Hrvatska ne zna štititi svoje granice.

Uspjehe Vlade relativizirao je i Nino Raspudić (Most) nabrajajući da smo zbog eura dobili dodatnu inflaciju, Schengen je suspendiran, a nabava aviona kasni pa će hrvatsko nebo godinu dana kontrolirati Talijani i Mađari.

- Najvažnije pitanje je tko je odgovoran, za ekološku katastrofu u Osijeku, kašnjenje EU-ovih natječaja, za prerano uvođenje eura, za propusnu granicu, rekao je Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret).

Emil Daus (IDS) rekao je da ga je sram onoga što se dogodilo u Saboru, toga da je Sabor podčinjen izvršnoj vlasti.

Josip Borić (HDZ) ocijenio je oporbenu akciju tijekom podnašanja Izvješća destrukcijom i poručio da će se HDZ dalje baviti očuvanjem stabilnosti svih razina vlasti i sigurnosti svih građana.

Hrvatski sabor donio rebalans proračuna

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio rebalans proračuna kako je to predložila Vlada, prihodi države se povećavaju na 27,7 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu više u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 1,2 milijarde eura, odnosno na 29,3 milijarde eura.

Za rebalans državnog proračuna i projekciju za 2024. i 2025. glasovalo je 77 zastupnika, a njih 41 je bilo protiv.

Glavni razlozi za rebalans proračuna su povećanje izdvajanja za obnovu od potresa, plaće, mirovine, poljoprivrednike i vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog inflacije.

U okviru rebalansa realiziraju se i novčana sredstva od posebnog poreza na dobit te su prihodi po stavci poreza na dobit veći za 360 milijuna eura od prethodno planiranih.

Prema projiciranim prihodima i planiranim rashodima, proračun opće države završit će u deficitu od 0,3 posto ili 235 milijuna eura.

Vlada je u proračunu revidirala i projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu s 0,7 na 2,8 posto, a udio javnog duga u BDP-u trebao bi na kraju godine, prema vladinim projekcijama, iznositi 60,7 posto.

Nakon Vlade, i saborska većina odbila je gotovo 190 amandmana koje su na predloženi drugi rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna podnijeli oporbeni klubovi i zastupnici.

Glavninu amandmana, gotovo 150, podnijeli su 'mostovci', Klub Mosta i Marija Selak Raspudić po 40, Marin Miletić 34, a Miro Bulj 32. Isti broj amandmana kao Bulj podnijela je Boška Ban Vlahek (SDP). Klub DP-a i Martina Vlašić Iljkić (SDP) podnijeli su po četiri, a Marijan Pavliček (HS), Socijaldemokrat Domagoj Hajduković i Marijana Puljak (Centar) po jedan. Vladajući nisu podnijeli ni jedan amandman.

Sabor je odbacio i dva zaključka Možemo da Vlada do 15. prosinca 2023. donese, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju RH, indeks razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave te da Vlada u proračunu za iduću godinu osigura sredstva za sanaciju nezakonitih odlagališta otpada nastalih prestankom rada odnosno postojanja tvrtki za gospodarenje otpadom. 

Sabor odbio osnovati istražno povjerenstvo za rad Stožera Civilne zaštite

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova odbio prijedlog 24 oporbena zastupnika da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi propitalo rad Stožera Civilne zaštite i drugih nadležnih institucija za pandemije koronavirusa.

Protiv tog prijedloga bilo je 77 zastupnika, njih devet je bilo za, a osam suzdržanih.

Inicijator prijedloga bio je Most koji smatra da su sve radnje Vlade, Stožera i drugih institucija ostavile teške gospodarske, društvene, obrazovne i zdravstvene posljedice na građane - od nepregledanih i neoperiranih do narušenog mentalnog zdravlja djece. Bilo je, kažu, i "loših posljedica od cijepljenja eksperimentalnim cjepivom".

Sabor je donio Zakon o povlasticama u prometu kojim se uvode nacionalna i europska iskaznica te europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom. Zakonom se pored povlastica u putničkom željezničkom i pomorskom prometu uređuju povlastice i u cestovnom prometu. Također, uređuju se i prava na povlastice učenika, studenata, osoba s invaliditetom, hrvatskih ratnih vojnih invalida, civilnih invalida, civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Prihvaćenjem više amandmana HDZ-ove Ljubice Lukačić se proširila kategorija osoba s invaliditetom koje imaju pravo na oslobađanje plaćanja cestarine na autocestama na gluhonijeme osobe.

Sabor je donio je i Zakon o mjerama ograničavanja koji detaljnije regulira sve postupke i međusobne odnose svih subjekata u provođenju sankcija, što će Hrvatskoj omogućiti da puno uspješnije provodi nove i sve kompleksnije sankcijske režime Europske unije.

Potvrđena je i Konvencija o borbi protiv podmićivanja stranih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama kojoj je svrha obvezati države stranke da u svojim nacionalnim zakonodavstvima kriminaliziraju podmićivanje stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama kojeg počine fizičke osobe. Do danas su 45 države postale stranke Konvencije od kojih su 38 članice OECD-a.

Sabor je usvojio i nekoliko izvještaja, među kojima su izvještaji o radu obveznih mirovinskih fondova za 2021. godinu, o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2022. godinu te o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj od srpnja 2020. do srpnja 2021. te ono od srpnja 2021. do ožujka 2023. 

Prihvaćeni amandmani HDZ-ove Ljubice Lukačić

Vladini predstavnici u petak su prihvatili nekoliko amandmana HDZ-ove Ljubice Lukačić na prijedlog Zakona o povlasticama u prometu kojim se na gluhonijeme proširuje kategorija osoba s invaliditetom koje imaju pravo na oslobađanje plaćanja cestarine na autocestama.

Oslobođenje plaćanja cestarine za osobni automobil kojim se prevoze proširilo bi se i na osobe s invaliditetom kojima je utvrđeno stopostotno oštećenje osjetila sluha.

Do uspostave novog sustava elektroničke naplate cestarine osobe s invaliditetom trebat će Nacionalnu iskaznicu osoba s invaliditetom dati na uvid blagajniku zbog utvrđivanja identiteta i evidentiranja korištenja autoceste. Nakon uvođenja novog sustava korištenje prava bit će regulirano putem sustav te djelatnikom upraviteljem autoceste.

Vladini predstavnici odbili su nekoliko oporbenih amandmana kluba Domovinskog pokreta, kao i sve oporbene amandmane na konačni prijedlog Zakona o mjerama ograničavanja među kojima su bili oni Davora Dretara (Domovinski pokret) i kluba Možemo!.

Izrazivši nezadovoljstvo odbijanjem amandmana vezanog uz nadzor nad provedbom mjera ograničavanja, Urša Raukar Gamulin (Možemo!) rekla je da je tu neophodan neovisan nadzor.

- Neprihvatljiva je situacija u kojoj tijela koja su zadužena za provedbu sankcija ujedno ju i kontroliraju. To je prečesta praksa i smatramo da to nije dobro, rekla je.

Smatra da bi se ovlast za nadzor sankcija trebala prepustiti Hrvatskom saboru koji bi onda svojim procedurama odlučio o formatu (kroz Odbor ili Nacionalni odbor) kojim će nadzirati provedbu sankcija.  

Peović i Spajić: Hrvatska realnost su male plaće, a ne izvještaji premijera

Saborski zastupnici Katarina Peović (RF i HSS) i Daniel Spajić (DP) upozorili su u petak da su male plaće radnika u javnom i privatnom sektoru i teški uvjeti rada hrvatska realnost, a ne ono što piše u godišnjem izvješću Vlade koji je "pun rupa, laži i obmana''.

- Javio mi se jedan poštar koji se žali na uvjete rada. Njegova plaća, s gablecima, putnim troškovima i 34 godina staža, iznosi 876 eura, pokazao mi je platnu listu, rekla je Katarina Peović u slobodnom govoru saborskih klubova.

Zbog malih plaća Hrvatskoj pošti nedostaje radnika kojih, ističe Peović, ima toliko malo da ne mogu svi otići na godišnji odmor kad požele. ''Nije čudno da, u takvim uvjetima rada pošta kasni u nekim mjestima. Znamo da pošta traži radnike ali nema ljudi koji bi radili za te plaće, osnovna plaća je oko 700 eura'', napomenula je.

Mnoge su firme od 1991.godine opljačkane i uništene kazao je Daniel Spajić (DP) koji je podsjetio na nekadašnju šećeranu Viro čiji su radnici završili na cesti nakon 30 godina staža.

- Nekome je do mirovine falilo 7, nekome 5 godina. Nitko ih nije pitao što će, gdje će se zaposlit, od čega će živjeti. Oni koji su se snašli su otišli van. To je realnost hrvatske države, plaće najgore na kugli zemaljskoj', kaže i dodaje kako se premijer više bavi Domovinskom pokretom nego problemima radnika.

- U Hrvatskoj se non-stop prodaju šuplje priče, pogotovo od Andreja Plenkovića i njegovog izvještaja koji je pun rupa, laži i obmana, rekao je.

Problemi onkoloških bolesnika

Osim radnika, sa socijalnim problemima suočeni su i mnogi onkološki bolesnici, istaknula je SDP-ova zastupnica Andreja Marić. Zbog produženih bolovanja često gube posao a naknada za dugo bolovanje je minimalac od 550 eura, pa mnogi postaju socijalni slučajevi.

Upozorila je i na nedostupnost psihološke pomoći i prevelike razlike u dostupnosti liječenje raka. 

- Mnogi bolesnici nemaju stalnog onkologa, postoje problemi s fizikalnom terapijom i kvarenjem uređaja za radioterapiju', kazala je.

Mostov zastupnik Marin Miletić pozvao je premijera Plenkovića da navede što je sve učinio kako bi pomogao pripadnicima Bad Blue Boysa koji se gotovo 3 mjeseca nalaze u grčkim zatvorima zbog sudjelovanja u masovnoj tučnjavi u Ateni. Ponovno je taj slučaj usporedio sa slučajem Zambija.

- Plenković je tada zvao koga god je mogao. Lobiralo se plaćao se na sve načine ne bi li se hrvatske građane dovuklo doma. Nemam problema s time da se ljude dovuče dome, pa neka im se u našem dvorištu sudi ako su se ogriješili o neki zakon, kazao je Miletić.

Zastupnik HDZ-a Luka Brčić u svom se govorio osvrnu na najave sinjskog gradonačelnika Mire Bulja o osnivanje straža koje će pratiti stanje s migrantima na granici.

- Ja živim na relaciji Sinj-Trilj-otok Dicmo, nije tamo bilo nikakvih ekscesa, zazivati neke straže je čisto politikanstvo. Imamo hrvatsku policiju, ona je jamstvo naše sigurnosti', poručio je Brčić.