Izmjene Zakona o obrtu: Fokus na obrazovanje i porezno rasterećenje

Saborski zastupnici raspravljaju o Vladinom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, koji su prethodno razmotrili Odbor za zakonodavstvo i Odbor za gospodarstvo. Prijedlogom se predviđa rasterećenje obrtnika smanjenjem komorskog doprinosa, modernizacija sustava strukovnog obrazovanja te uvođenje instituta obiteljskog obrta. 

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić naveo je u Saboru, kako se broj obrta posljednjih 10 godina povećao za 86,48 posto te da izmjenama Zakona o obrtu obrtnici dobivaju jaču zakonodavnu podršku kako bi se prilagodili suvremenim tržišnim zahtjevima.

- Obrtništvo i malo i srednje poduzetništvo reprezentativni su dio ukupnog dijela hrvatskog gospodarstva, kontinuirano bilježimo višegodišnje pozitivne trendove u pogledu kretanja broja aktivnih obrta, ali i broja osoba koje rade u obrtima, kazao je državni tajnik predstavljajući zastupnicima izmjene predmetnog zakona.

Prema podacima koje je naveo, broj obrta povećao se za 86,48 posto u posljednjih 10 godina. Tako ih je na dan 31. prosinca 2016. godina bilo 75.319, a 17. svibnja ove godine 140.458. U istom razdoblju povećao se i broj osoba koje rade u obrtima sa 175.441 na 247.084.

Kao ključne novosti zakonskih izmjena Milatić je istaknuo rasterećenje obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Majstorska škola i fleksibilniji uvjeti rada

Zakonom se regulira i Majstorska škola kao javna ustanova za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, pa tako i jedinica lokalne i regionalne samouprave.

- Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj, rekao je Milatić.

Uvođenjem instituta obiteljskog obrta, u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, dodatno će se stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavak obavljanja istog kao tradicije u obitelji.

Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita. Time će se olakšati postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta.

Oni sa završenom strukovnom školom majstorski ispit će moći položiti odmah, a oni bez strukovnog obrazovanja nakon dvije godine iskustva, pojasnio je državni tajnik.

Izmjenama se obrtnicima omogućuje i nastavak rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu bez obustave isplate mirovine, no zastupnici i oporbe i vladajućih upozorili su da obrtnici i dalje nisu izjednačeni s radnicima u drugim djelatnostima koji odlaze u mirovinu jer nemaju mogućnost prava na smanjeni opseg rada uz punu mirovinu, nego samo na polovicu.

- Treba raditi na tome da ministarstvo zaduženo za mirovine dođe u situaciju da oslobodi cijelu mirovinu što se tiče obrta. Naše ministarstvo je predlagalo to, no njihovo je obrazloženje isključivo u financijskom smislu da trenutačno nemaju kapaciteta za to, rekao je državni tajnik.

Sporna pravila o radu nedjeljom i smanjenju komorskog doprinosa

Tijekom rasprave zastupnici su otvorili i pitanje zabrane rada nedjeljom, upozorivši da ograničenje na 16 radnih nedjelja različito pogađa velike trgovačke lance i male obiteljske obrte s jednom trgovinom.

- Kako ćete reći malom obiteljskom trgovačkom društvu ili d.o.o.-u da ne može raditi nedjeljom, a da obrt može, jer će on reći da je i njegovo obiteljsko, ali se ne zove obrt. Moramo voditi računa o jednakopravnosti i ustavnosti i mislimo da se ovaj sustav pokazao dobrim, odgovorio je državni tajnik.

Rasprava se vodila i o smanjenju komorskog doprinosa HOK-u.

- Od 558 primjedaba (u javnom savjetovanju), 550 je bilo na temu komorskog doprinosa i njegova ukidanja, no mi mislimo da ga se ne može tek tako ukinuti jer bismo urušili jedan sustav, posebno u malim sredinama gdje Komora radi vrhunske stvari. Problem je u velikim sredinama gdje je velik broj obrta pa mogu reći da ne dobivaju adekvatnu vrijednost za ono što plaćaju, ali sama poruka da smo doprinos smanjili će biti jasan znak da se moraju dodatno angažirati i da bolje rade, rekao je državni tajnik Milatić.

SDP traži ukidanje obveznog doprinosa HOK-u

I oporba je uz vladajuće pozdravila u srijedu predložene izmjene Zakona o obrtu, ocjenjujući ih pozitivnim iskorakom prema obrtnicima, uz poziv na ukidanje obveznog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) te omogućavanje rada nedjeljom malim obrtnicima.

Zastupnici su u raspravi istaknuli kako izmjene donose pozitivan iskorak, uključujući olakšavanje rada obrtnika nakon odlaska u mirovinu i lakšeg nasljeđivanja obrta, no dio oporbe smatra da prijedlog ne ide dovoljno daleko u smjeru deregulacije. 

Klub SDP-a pozdravlja izmjene koje idu u smjeru olakšavanja rada obrtnika nakon odlaska u mirovinu, rada obitelji te lakšeg nasljeđivanja obrta, no do drugog čitanja traže da doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori koji se sada smanjuje s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, postane dobrovoljan.

Kristina Ikić Baniček (SDP) smatra da bi primjereniji naziv predloženog zakona bio "Zakon o čudnovatom kljunašu", ustvrdivši kako mu je jedini cilj smisliti opravdanje za postojanje glomazne i birokratizirane Hrvatske obrtničke komore.

- Programi i materijalni uvjeti za rad nove Majstorske škole se propisuju Zakonom o obrtu, umjesto Zakonom o strukovnom obrazovanju, očito da se Obrtničkoj komori ne izuzme jedina javna ovlast koju ima, odnosno posljednje moguće opravdanje za održavanje obveznim komorskog doprinosa, ustvrdila je SDP-ova zastupnica.

Živković (Možemo!): Smanjenje doprinosa je cinično i nedostatno

Za ukidanje obvezne članarine HOK-u založio se i vladajući HSLS.

- Gospodarstvu u ovom trenutku krize ne trebaju nikakvi dodatni nameti, pogotovo poput obveznih članarina HOK-u ili HTZ-u, koje uvijek najteže pogađaju male poduzetnike i obrtnike, kazao je Darko Klasić (HSLS), podsjetivši na ukidanje članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Daliboru Pausu (IDS) sporno je smanjenje komorskog doprinosa za tek tri eura, "za vrijednost jedne kave" te je predložio uvođenje dobrovoljnog varijabilnog dijela doprinosa u iznosu do 0,5 posto, za područne obrtničke komore i udruženja obrtnika te financiranje namjenskih i konkretnih projekata.

Marin Živković (Možemo!) ocijenio je "ciničnim" obrazloženje da će smanjenje komorskog doprinosa dovesti do povećanog angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore u pružanju usluga članovima.

- Sada mi je malo jasnija logika da milijune prebacujete na Medikol i druge zdravstvene institucije jer očito mislite da ako javno zdravstvo ima manje novca, da će i ono biti angažiranije, proaktivnije i kvalitetnije u pružanju usluga. Možda je to ista logika za najavljeno kresanje plaća učitelja, medicinskih sestara i doktora na koje upozoravaju sindikati, ustvrdio je Živković.

Traže se izmjene pravila o nedjeljnom radu

Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatra da bi trebalo razmotriti oportunost obveznog komorskog doprinosa, ali i razmjernost zabrane rada nedjeljom za male obrtnike, naglašavajući kako omogućavanje 16 radnih nedjelja ne utječe jednako na velike trgovačke lance koji imaju više trgovina disperziranih u više mjesta, pa tako mijenjaju koja će koju nedjelju raditi, dok mali obrtnici imaju samo jednu.

Pozivu da se malim obiteljskim obrtima omogući rad nedjeljom pridružio se i Klasić (HSLS).

Iz Kluba Centra, NPS-a i GLAS-a zatražili su da se do drugog čitanja razmotre primjedbe po pitanju omogućavanja rada nedjeljom, ali i pitanje izjednačavanja obrtnika-umirovljenika s drugim radnicima jer nemaju mogućnost rada u smanjenom opsegu uz punu mirovinu.

Ledenko (Most): Obrt je temelj hrvatskog gospodarstva

Iz Kluba Mosta ocjenjuju da predložene izmjene neće bitno promijeniti položaj obrtnika te pozivaju na smanjenje birokracije i porezno rasterećenje, uključujući potpore za prijenos poslovanja među generacijama.

- Obrt je jedan od temelja hrvatskog gospodarstva, ovo je i demografsko par excellence pitanje. Ako želimo snažan obrt, moramo obrtnike osloboditi suvišnog tereta države. Tražimo jednostavnije propise, stabilnija pravila i manje birokracije, poručio je Ivica Ledenko.

Magdalena Komes (HDZ) naglasila je kako izmjene Zakona stvaraju stabilniji i moderniji zakonodavni okvir te omogućuju rasterećenje obrtnika uz očuvanje uloge Hrvatske obrtničke komore.

- Jedno od najvažnijih pitanja današnjice je pitanje strukovnog obrazovanja, HOK više od 31 godine sudjeluje u obrazovanju novih generacija obrtnika. Smanjenjem doprinosa obrtnici se rasterećuju, a istovremeno se zadržava funkcionalan sustav, navela je.