Desna oporba: Mjere protiv klimatskih promjena odvojiti od zelene ideologije

Saborski zastupnici složili su se u srijedu kako su potrebne mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, potrebno je čuvati izvore vode, rijeke i šume, no desni dio oporbe ističe da te mjere treba postepeno uvoditi i odvojiti od zelene ideologije.

Prijenos saborske sjednice:

Mi kaskamo za trendovima, dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao drill baby drill i jedan dan nakon što je hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol kazao da treba zaustaviti zelene ideologije donosimo zakon koji ćemo sigurno morati dokinuti ili bitno mijenjati, kazao je nezavisni zastupnik Nino Raspudić u raspravi o prijedlogu zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.

Najveći zagađivači su SAD, Kina i Indija i donositi ovakav zakon, pridržavati se zelene ideologije, slikovito bi se moglo opisati kao suživot palčića i velikih divova u jednoj prostoriji u kojoj divovi traže od palčića da suspregne disanje kako bi pridonio klimi u prostoriji, a divovi dišu normalno i puše kubanke, slikovito je pojasnio Raspudić.

EU pili granu na kojoj sama sjedi , ustvrdio je i poručio kako je potrebno razgraničiti zaštitu okoliša od zelene ideologije.

Slično stajalište ima i Marin Miletić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) navodeći kako Hrvatska zagađuje na razini svijeta manje od 0,1 posto, a na razini Europe manje od 0,7 posto, dok s druge strane SAD, jedan od najvećih zagađivača, izlazi iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Moramo čuvati okoliš od zagađenja, izvore, rijeke, more, šume, u tom smislu i provoditi određene zelene politike, no promjene se moraju provoditi postupno, a ne ad hoc, preko noći, poručio je.

Zelena ideologija, koja je nametala preko noći transformaciju zelenih politika a ne postepeno i oprezno, ima za posljedicu ogromnu krizu u Njemačkoj, kazao je Miletić ocijenivši nedopustivim da zeleni radikali okreću milijarde eura, a produkt toga je osiromašenje ljudi i pad životnog standarda.

Lijeva oporba: Ubrzati zelenu tranziciju i ulaganja u obnovljive izvore energije

Stav lijeve oporbe je nešto drugačiji, smatra trebamo ubrzati zelenu tranziciju i ulaganja u obnovljive izvore energije.

Kaskamo, ali po ispunjavanju klimatskih ciljeva, rekla je Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) koja smatra da se trebamo znatno ubrzati, posebice kod korištenja obnovljivih izvora energije.

Mihael Zmajlović (Klub SDP-a) ističe da je Hrvatska suočena s alarmantnim klimatskim posljedicama (poplave, suše) dok vlasti svjesno propuštaju iskoristiti europske fondove i goleme prirodne potencijale . Koristimo tek sedam posto solarnog potencijala, a iz Modernizacijskog fonda iskorišteno je samo 16 posto raspoloživih sredstava, kazao je .

Pritom upozorava kako cijenu nečinjenja plaćaju najranjiviji građani.

Deset posto kućanstava živi u energetskom siromaštvu, dok su troškovi života vrtoglavo porasli, a Vlada planira jedno od najnižih smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU, samo 16,7 posto o 2030., rekao je.

SDP, poručio je Zmajlović, zahtijeva hitne poteze, uključujući ubrzanje energetske tranzicije, uklanjanje administrativnih blokada i osnivanje nezavisnog tijela za nadzor, kako bi Hrvatska prestala biti primjer propuštenih prilika i postala lider energetske tranzicije.

Dušica Radojčić (Klub Možemo!) istaknula je da bi nacionalni energetski i klimatski plan trebao biti ključni alat za borbu protiv klimatskih promjena, a planiraju se značajna ulaganja u infrastrukturu i istraživanje novih nalazišta fosilnih goriva što je u suprotnosti s ciljevima održivog energetskog razvoja.

Naglasila je i kako zelena tranzicija mora biti pravedna i da klimatske promjene imaju najveći štetni utjecaj na najviše ugrožene kategorije građana. Zbog toga bi trebalo predvidjeti financijsku potporu kućanstvima s niskim dohotkom, poručila je.

Za pojam "zelena ideologija" kazala je da je izmišljen i da se zapravo radi o desnim ideologijama.

Vučković: Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od 1 posto

Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od jedan posto, rekla je u srijedu ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.

- Doprinos Hrvatske je manji od jedan posto. Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš, rekla je Vučković odgovarajući neovisnom zastupniku Nini Raspudiću.

Naime, Raspudića je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene te koliko naša slaba industrija može kompenzirati izlazak SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, usmjerenog na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena.

Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene.

Negirala je da ovime provode "zelenu ideologiju" već tranziciju kako bi osigurali konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

- Statistika pokazuje i da u tome uspijevamo, poručila je.

U dolini Neretve pripremili i objavili natječaje za projekt navodnjavanja

Kao primjer navela je dolinu Neretve u kojoj su u prošla dva mjeseca uspjeli pripremiti i objaviti natječaje za dva dijela velikog i važnog projekta navodnjavanja.

- Dolina Neretve jest najizloženija klimatskim promjenama. Ona jest u opasnosti od presušivanja a što su potvrdili svi znanstvenici, rekla je.

Vučković je, na upit Anke Mrak Taritaš (GLAS) vezano uz korištenje zemljišta i šumskog zemljišta kako bi se ispunio cilj neto uklanjanja ugljika u 2030., rekla da je za Hrvatsku predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona ekvivalenta CO2.

Pojasnila je da su u tom smislu na razini EU prepoznate posebnosti Hrvatske koja je bila izložena agresiji te vodila obrambeni Domovinski rat koji je utjecao dijelom na zarastanje i napuštanje zemljišta.

Vučković je rekla da se predloženim zakonom prenosi EU klimatsko zakonodavstvo iz paketa "Spremni za 55" do 2030 godine.

Time se nastoji doprinijeti ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno svojim međunarodnim obavezama kao i nacionalnim ciljevima kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55 posto do 2030.

Uz to, prijedlogom zakona se prenose i odredbe koje se odnose na obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova po pojedinim sektorima, propisuje se donošenje odluka kojim će se i definirati kvantificirane vrijednosti smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Istaknula je kako će u slučaju prekoračenja emisije stakleničkih plinova za našu zemlju nastati financijski trošak za kupovinu dodatnih jedinica iz nacionalne godišnje emisijske kvote od neke druge države članice koja nije premašila svoju kvotu.