Saborska rasprava o Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030.

Raspravljajući o Razvojnoj strategiji Vlada je poručila da donosi stabilnost, rast i napredak za sve građane, dok su iz oporbe ocijenili da podaci iz izvješća "nemaju veze" sa stvarnom slikom u Hrvatskoj te ne odražava realno stanje u društvu i gospodarstvu.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić u Godišnjem izvješću za 2024. o napretku o provedbi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., koje je predstavio Saboru, kazao je da u zahtjevnim globalnim okolnostima politike Vlade RH donose stabilnost, rast i napredak za sve hrvatske građane.

U 2024. godini hrvatsko gospodarstvo je raslo 3,8 posto, što je znatno iznad prosjeka euro područja. Rast gospodarstva su predvodila snažna domaća potražnja, rast zaposlenosti, realni rast plaća te javne i privatne investicije, uključujući sredstva iz fondova EU. Istodobno je očuvana fiskalna odgovornost, proračunski manjak je iznosio 1,9 posto BDP-a, uz udio javnog duga koji je pao na 57,4 posto BDP-a, naveo je.

Mikulić: Pristupanje Hrvatske OECD-u privodi se kraju

Kazao je da je hrvatski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći iznosio je 78 posto prosjeka EU, a postavljeni cilj za 2030. premašen je sedam godina prije planiranog roka. Prema poretku na ljestvici globalne konkurentnosti, Hrvatska je u 2024. zauzela 51. mjesto, što predstavlja značajan napredak u odnosu na početnu vrijednost iz 2021. kada je bila na 61. mjestu, istaknuo je.

Napomenuo je i da je stopa zaposlenosti dosegnula 73,6 posto u 2024., rasla je i u 2025. i jasno je, kaže, da će Hrvatska svoj cilj od 75 posto zaposlenosti koji je postavljen za 2030. ostvariti znatno prije roka.

Prema podacima Eurobarometra povjerenje građana u javne institucije poraslo je na 53 posto, naveo je. Formalnim primanjem u 19 od 25 OECD-ovih odbora pristupanje OECD-u privodimo kraju i time će Hrvatska ući u krug najrazvijenijih zemalja svijeta, poručio je Mikulić.

Potvrdili smo i status jedne od globalnih predvodnica održivog razvoja i prema UN-ovu izvješću Hrvatska se pozicionirala na visoko 8. mjesto od 167 zemalja, kazao je.

U zdravstvu je nastavljeno jačanje kapaciteta, popunjenost mreže javne zdravstvene službe iznosila je 89,5 posto, uz 4,28 liječnika i 9,5 medicinskih sestara na tisuću stanovnika, što je znatno bolje od zemalja OECD-a, naglasio je državni tajnik. U 2024. mirovine su povećane 11,89 posto i prosječna neto mirovina dosegnula je 624 eura, napomenuo je.

Poljoprivredna proizvodnja iznosila je 3,09 milijardi eura, uz rast od 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a isplaćeno je više od 490 milijuna eura potpora, izvijestio je.

Postoje izazovi o kojima Vlada - ne šuti

Mikulić je dodao da postoje i izazovi poput demografije, produktivnosti, zdravstvenog sustava, regionalnih razlika, ali "Vlada o tome ne šuti". Idemo u dobrom smjeru, rezultati su sve pozitivniji i mjerljivi, a Vlada vodi Hrvatsku prema stabilnom gospodarstvu, modernom društvu i većoj kvaliteti života za sve građane, poručio je državni tajnik.

Uslijedio je niz zastupničkih replika, pa je SDP-ova Sanja Bježančević Mikuliću rekla da priča o razvoju i rezultatima, a proizvodi se tek 60 posto mesa, 40 posto mlijeka i manje od polovice voća i povrća, deficit u poljoprivredno-prehrambenoj razmjeni prelazi dvije milijarde eura. Zemlja smo koja ima jedno od najplodnijih tla. Ako to nije neuspjeh razvojne strategije, što onda jest?, upitala je.

Državni tajnik je odgovorio da poljoprivreda predstavlja veliki izazov za sve, pa tako i za Hrvatsku.

U budućem razdoblju nastavljamo još snažnije ulagati u poljoprivrednu proizvodnju kako bi ove podatke promijenili, dodao je, naglasivši da je poljoprivredna proizvodnja rasla za 8,8 posto u odnosu na 2023., biljna proizvodnja 12 , stočarska za pet posto, produktivnost za 8000 eura.

Sandra Benčić (Možemo!) podsjetila je na nedavno izvješće državne revizije u kojem se konstatira da su uložene 3,5 milijarde eura u poljoprivrednu proizvodnju de facto uložene u nulu jer je rast poljoprivredne proizvodnje u odnosu na 2010. iznosio tek devet posto, dok je prosjek EU u istom razdoblju 52 posto.

RH fondove EU koristi značajno kraće nego neke druge članice i kao najmlađa članica nismo imali pristup zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Možda i tu leži odgovor zašto su određeni pokazatelji manji, ustanovio je Mikulić.

Odgovarajući na replike zastupnike, državni tajnik je istaknuo kako su ulaganja u istraživanje i razvoj u 2024. rasla za 7,2 posto te da je Hrvatska po prvi puta ušla u skupinu umjerenih inovatora EU.

Piližota (SDP): Gospodarstvom i dalje dominiraju potrošnja i turizam

Na pitanje Damira Barbira (Centar) kako se planira dostići cilj od tri posto ulaganja u istraživanje i razvoj, s obzirom na to da smo trenutno na samo 1,3 posto. Do 2030. godine sigurno ćemo uspjeti realizirati taj cilj, odgovorio je Mikulić, ali i dodao da je Hrvatska među četiri države koje imaju rast BDP-a 20 kvartala zaredom, a da je lani rast BDP-a bio 3,6 posto, što Hrvatsku svrstava među najbrže rastuća gospodarstva EU.

Na to je reagirao SDP-ov Boris Piližota istaknuvši da se struktura gospodarstva i dalje ne mijenja te da i dalje dominiraju potrošnja i turizam.

Urša Raukar Gamulin (Možemo!) ukazala je da su od 150 stranica izvješća tek dvije posvećene kulturi, umjetnosti i medijima, a HDZ-ov Nevenko Barbarić apelirao je na buduće sadržajnije poglavlje o Hrvatima izvan RH.

Na opasku nezavisnog Josipa Jurčevića da je stvarnost Hrvatske sasvim drugačija od podataka navedenih u ovom izvješću, Mikulić je naglasio da su ovi podaci činjenični. Ako gledamo neke od pokazatelja kao što su rast plaća, smanjenje nezaposlenosti, rast zaposlenosti, to su podaci o kojima nemamo što puno diskutirati, kazao je.

HDZ: Oporba kaže da je sve više siromašnih, a podaci pokazuju drugačije

Oporba stalno ističe da je sve više siromašnih, a sada vidimo da podaci pokazuju drugačije, ustvrdili su iz HDZ-a, na što je državni tajnik naveo smanjenje broja osoba koji žive na pragu siromaštva s 29,1 posto 2016. na današnjih 20 posto.

Odgovarajući zastupnici GLAS-a Anki Mrak Taritaš koju su zanimali loši pokazatelji kad je riječ o proizvodnji solarne energije, državni je tajnik naveo ulaganje od 1,43 milijarde eura u obnovljive izvore energije uz dodatnih 262 milijuna iz Modernizacijskog fonda, a istaknuo je i 112,3 milijuna eura prihoda od emisijskih jedinica za energetsku učinkovitost.

Hrvatska je i dalje u top pet najboljih zemalja po udjelu niskougljične proizvodnje električne energije i duboko sam uvjeren da ćemo doći i do boljih pokazatelja, dodao je.

Strategija do 2030. naglašava ravnomjeran regionalni razvoj, no podaci pokazuju da su regionalne razlike sve izrazitije, konstatirao je SDP-ov Mate Vukušić, a državni tajnik poručio kako se te razlike iz godine u godinu smanjuju jer je ulaganje u regionalni razvoj od iznimne važnosti za ovu Vladu, Nema mjesta koje nije raslo, neka sporije, neka brže, ali svi su rasli, naglasio je.

Marijana Puljak (Centar) osvrnula se na podatak o realnom rastu plaća od 11,7 posto te ju je zanimalo koliki je bio rast produktivnosti rada. Nemam podatak, ali činjenica je da su plaće u 10 godina mandata ove Vlade značajno rasle, bilježimo rekordne razine zaposlenosti i najmanje razine nezaposlenosti, rekao je.

Podjela između vlasti i oporbe oko ocjene stanja u gospodarstvu i društvu

U ime Kluba SDP-a Boris Piližota najavio je da izvješće neće podržati, ocijenivši da službeni podaci o rastu i napretku ne odražavaju stvarni život građana, koji se suočavaju sa skupljim životom, nesigurnošću i iseljavanjem. Istaknuo je da BDP raste, ali bez rasta produktivnosti, te upozorio na probleme u demografiji i poljoprivredi, gdje unatoč velikim ulaganjima izostaju rezultati.

Slične kritike iznijela je i Sandra Benčić iz platforme Možemo!, ustvrdivši da Hrvatska u nekim ključnim pokazateljima čak nazaduje. Upozorila je na rast rizika od siromaštva, regionalne nejednakosti i loše stanje u poljoprivredi, gdje je rast znatno manji od prosjeka Europske unije.

Anja Šimpraga iz SDSS-a rekla je da napredak postoji, ali je neravnomjeran, uz velik jaz između razvijenih urbanih područja i zaostalih ruralnih krajeva. Smatra da su potrebne konkretnije i dugoročnije mjere, osobito u demografiji i infrastrukturi.

S druge strane, vladajući HDZ odbacio je kritike. Marko Pavić poručio je da je riječ o uspješnoj strategiji, naglasivši rast BDP-a, povećanje plaća i smanjenje stope siromaštva. Istaknuo je i povoljne pokazatelje na tržištu rada, uz poruku da svatko tko želi raditi može pronaći posao.

Kritična je bila i Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a, koja je ocijenila da Vlada „neuspjeh umata u optimizam“, upozorivši na težak položaj umirovljenika i demografske probleme. Zastupnik Josip Jurčević posebno je izdvojio stanje u poljoprivredi i pad broja stanovnika kao ključne izazove, uz tvrdnju da Hrvatska, unatoč potencijalima, nije prehrambeno samodostatna.