Šalaj: Da nije tragično, bilo bi karikaturalno plaćati milijardu dolara u Odboru za mir

Treba li Hrvatska ući u Trumpov Odbor za mir? Kako će se rasplesti politička trgovina s izborom ustavnih sudaca i čelnika Vrhovnog suda? Što se događa na ljevici, a što na desnici u Hrvatskoj i u Europi? O tome je govorio gost emisije "Intervju tjedna", profesor Berto Šalaj sa Fakulteta političkih znanosti.

Predsjednik Zoran Milanović zatražio je konzultacije s premijerom oko Trumpovog Odbora za mir, ističući da se odluke ne mogu donositi bez dogovora predsjednika i premijera, dok je Andrej Plenković poručio da je riječ o pozivu na razmatranje pravnih implikacija te da će javnost biti informirana nakon potvrde svih činjenica, a u cijelu priču se uključio i Siniša Hajdaš-Dončić otvorenim pismom u kojem upozorava da javnost i Sabor nisu dovoljno informirani, što upućuje na novi sukob između Milanovića i Plenkovića.

- Najprije treba reći da je predsjednik Milanović, u ovom slučaju, potpuno u pravu. Hrvatski ustav definira da je provođenje vanjske politike zapravo na neki način zajednička ovlast vlade i predsjednika Republike Hrvatske. Mi to znamo već dugi niz godina i isto tako znamo da dvije glave izvršne vlasti nisu baš prionule u toj suradnji, rekao je, spomenuvši da dugogodišnja nemogućnost imenovanja veleposlanika zbog nesuradnje pokazuje da je ovo još jedna točka testiranja odnosa predsjednika i premijera, pri čemu je naglasio da je i sam premijer istaknuo potrebu razgovora, ocijenivši da bi ih iznimne okolnosti izvan uobičajenog ustavnog okvira, kao i globalno preslagivanje političke moći, mogle potaknuti na dogovor, ali je naglasio i da, unatoč porukama da Hrvatska treba “sjediti za stolom”, smatra kako ovo nije stol za kojim bi Hrvatska trebala biti.

Kaže da Hrvatska, kao članica Europske unije, NATO-a i Ujedinjenih naroda, već sjedi za stolovima na kojima se donose ozbiljne odluke, dok je ova inicijativa nejasna privatna ideja jednog čovjeka, pa makar on bio i američki predsjednik, ističući da u okolnostima u kojima istodobno prijeti agresijom NATO saveznicima postoji prostor za lak dogovor o nesudjelovanju, dodajući da ima razumijevanja za diplomatski pristup premijera Plenkovića, ali smatra da vrijeme takve diplomacije prolazi i da će Hrvatska morati zauzeti jasnu poziciju, na što upućuje i otvoreno pismo Siniše Hajdaša Dončića.

Navodi se da je u otvorenom pismu istaknuto kako su Slovenija i snažne članice EU-a odbile sudjelovanje, da je Kanada najprije pozvana pa potom isključena, dok se na međunarodnoj sceni, posebno nakon poruka iz Davosa, vidi neusklađena i kontradiktorna politika Trumpove administracije, uključujući inicijative o Odboru za mir i vizije Gaze bez jasnog mjesta za Palestince.

- Mora očito postojati, mora se stvoriti jedna fronta koja će biti protiv takvog ponašanja, protiv takvog vođenja međunarodne politike, protiv potpunog i ono malo međunarodnog prava što nam je ostalo ugrožavanja. Tako da sve to, taj Trumpov Odbor za mir, unatoč tome što su neke države, pa čak koliko znam i Mađarska i Bugarska iz EU, što su se odlučile u tome sudjelovati, meni to sliči na jednu ogromnu farsu, kazao je Šalaj.

Ističe da se stvara dojam kako se ulazak u Odbor za mir mora "platiti" lojalnošću ili novcem kako bi se dokazalo prijateljstvo s Donaldom Trumpom i Sjedinjenim Državama, ali naglašava da to ne jamči ni sigurnost ni mir jer sve ovisi o "Trumpovim hirovima", dodajući da je njegov politički uspjeh teško objasniti čak i unutar klasičnih politoloških teorija.

- Da nije tragično, bilo bi karikaturalno da plaćate milijardu dolara u jednom odboru za mir čovjeku koji zapravo želi uništiti međunarodni svjetski politički poredak, izjavio je.

Kaže kako politika postaje sve više postaje brutalna i agresivna, s uvredama i bez poštivanja demokratskih normi, pa su velika očekivanja od lidera EU-a i drugih saveznika da nam ponude alternativu svijetu kakvog zamišlja Donald Trump.

Politička trgovina s izborom ustavnih sudaca i čelnika Vrhovnog suda

Jedna od ključnih tema je Vrhovni sud, odnosno predsjednik Vrhovnog suda i izbor trojice sudaca Ustavnog suda, pri čemu dio oporbe uporno govori o političkoj trgovini između HDZ-a i SDP-a, dok HDZ traži paket, a SDP inzistira na pregovorima samo o tri sudca.

Govorio je da ta situacija s izborom predsjednika Vrhovnog suda i trojice sudaca Ustavnog suda pokazuje složenost političkih odnosa i različitih većina u parlamentu. Premijer želi da dvojicu sudaca predloži HDZ, a jednog SDP, što preslikava odnos snaga, dok SDP odbija sudjelovati i to proglašava trgovinom.

- Jedino moje objašnjenje je da on unaprijed pokušava prebaciti odgovornost na oporbu za eventualnu moguću blokadu Ustavnog suda.

Ističe kako bi bilo zanimljivo da jednog suca predlaže HDZ, jednog SDP, a trećeg ostatak oporbe, no SDP je odlučio ne sudjelovati.

- Za presudu je potrebna većina od 13 sudaca, to je 7, trenutačno ih imamo 10. Kažu da je omjer 5, 5 ili 6, 4 za HDZ, to sad možemo raspravljati, ali očito je da bi u tom slučaju Ustavni sud mogao završiti u blokadi, što nikako naravno nije dobro. Ali tu, i s tim ću zaključiti ovaj dio, to nam zapravo sugerira da možda trebamo razmišljati o novim modelima izbora sudaca Ustavnog suda. Već postoje u javnosti niz prijedloga stručnjaka kako bi se to moglo regulirati. U mom sudu jedan od najvažnijih je zapravo ograničavanje mandata na jedan. Jer vi kad nemate motiva, znate da imate taj svoj jedan mandat koji može biti 10 ili 12 godina, a ne 8, što vam može onda napraviti parlamentarna većina? Ništa. Vi ste neovisni sudac u tom svom jednom mandatu, naveo je Šalaj.

Spomenuto je i okupljanje desetak ljudi pred stanom Dalije Orešković. Kaže da se u liberalnoj demokraciji to ne bi smjelo događati. Iako postoji sloboda izražavanja i pravo na neslaganje, takve stvari su nedopustive, a po njegovom mišljenju HDZ nije dovoljno reagirao kako bi spriječio takve tendencije. Također, predsjednik Milanović, koji je po ustavu ovlašten brinuti o stabilnosti državne vlasti i dobio je veliku potporu građana da ukazuje na negativne društvene tendencije, prema Šajalu, nije dovoljno reagirao na aktualne probleme.

- Meni se čini da se on pretvorio u jednog geopolitičkog analitičara koji nam tumači što se događa u svijetu oko nas. Nitko drugi ne zna, nego nam on treba reći, a da je potpuno ovo zanemario i sad naravno, puno je spekulacija o tome zašto on to radi. Priprema li on neki svoj politički projekt u budućnosti pa se ne želi zamjeriti jednom dijelu biračkog tijela kojeg bi možda mogao računati u budućnosti i dosta se o tome spekulira. Ja moram priznati da nisam uvjeren u to da bi se on angažirao opet na nekim parlamentarnim izborima. Naime, za to treba puno energije. Nisam siguran ima li Milanović toliko energije, izjavio je Šalaj.