Sat usluge osobne asistencije za prijelazno razdoblje iznosi tri eura

Vrijednost jednog sata usluge osobne asistencije koju pruža osobni asistent na ime naknade za prijelazno razdoblje iznosi tri eura, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak, a nakon što je Ustavni sud u prosincu prošle godine ukinuo pojedine odredbe Zakona o osobnoj asistenciji. 

- Vlada je 30. prosinca 2025. donijela Uredbu o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji kojom je propisano pravo na novčanu naknadu za neiskorištene sate usluge osobne asistencije od 19. prosinca do dana izvršnosti rješenja, a temeljem odluke Ustavnog suda za osobe koje nisu mogle ostvariti pravo usluge", kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.

Ta naknada služi kao obeštećenje osobama koje su podnijele zahtjev za osobnu asistenciju u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Uredbe, a pravo im je naknadno priznato.

S obzirom na to da je prosječna satnica za nove korisnike kojima su u međuvremenu donesena rješenja po analizi utvrđena na 211 sati mjesečno, prosječan iznos naknade za prijelazno razdoblje za ove korisnike procjenjuje se na nešto iznad 4000 eura, naveo je ministar. Naglasio je kako se isplaćena naknada ne smatra dohotkom niti može biti predmetom ovrhe.

- Na dan 20. kolovoza imali smo 12.600 podnesenih zahtjeva, od toga je u radu 1921 zahtjev, a pored 254 licencirana pružatelja usluga, 45 ustanova kojima je osnivač RH registrirano je dodatno za pružanje usluge osobne asistencije, poručio je ministar.

Država osigurala sedam milijuna eura za naknadu za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije

Kako je naveo ministar, predani zahtjevi nakon stupanja na snagu Uredbe odnose se na 207 djece čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja, 194 djece čiji roditelji nemaju taj status, 296 odraslih osoba čiji roditelj ili član obitelji također imaju taj status, 39 korisnika koji koriste i uslugu pomoći u kući te 1862 odrasle osobe s invaliditetom koje do sada nisu koristile uslugu, iako su imale pravo.

Za provedbu ove odluke država je osigurala sedam milijuna i 168.032 eura u ovoj godini. 

Vlada je dala suglasnost Upravnom odboru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje Dodatka XIV. Ugovora o korištenju sredstava Fonda kojom se Gradu Supetru odobravaju dodatna sredstva pomoći za sufinanciranje troškova povećanja kapaciteta odlagališta neopasnog otpada "Kupinovica". Fond će sudjelovati u sufinanciranju troškova najviše u iznosu do 3,182.539 eura bez poreza na dodanu vrijednost.

Donesena je i odluka kojom država daruje Općini Fažana nekretninu površine 15.013 četvornih metara i vrijednosti gotovo dva milijuna eura za izgradnju Društveno-sportskog centra Valbandon u roku od pet godina od dana sklapanja sporazuma o darovanju. 

Ružić: Tri eura za neiskorišteni sat osobne asistencije pravedan je iznos

Ministar rada Alen Ružić obrazložio je Vladinu odluku po kojoj će se za neiskorištene sate osobne asistencije u prijelaznom razdoblju isplaćivati tri eura po satu, ocijenivši iznos pravednim te najavivši daljnje izmjene sustava osobne asistencije i inkluzivnog dodatka.

Upitan o današnjoj Vladinoj odluci prema kojoj vrijednost neiskorištenog sata osobne asistencije u prijelaznom razdoblju iznosi tri eura, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ružić je poručio da njegova odgovornost "nije da pojedince učini zadovoljnima, već da sustav učini funkcionalnim". Naknada je uvedena nakon što je Ustavni sud u prosincu 2025. ukinuo pojedine odredbe Zakona.

- Živjeti s invaliditetom ili teškoćama u razvoju nije lako, ni osobi ni njenoj obitelji, ali mogu kao čovjek i kao liječnik posvjedočiti da ne možemo vratiti sat unazad i vratiti puno zdravlje, ali moramo napraviti sve da olakšamo ljudima, rekao je ministar.

Pojasnio je da se za sat izvršene usluge osobnog asistenta plaća 11 eura bruto, u što ulaze neto plaća asistenta, doprinosi te troškovi pružatelja usluge, poput amortizacije, administracije i prijevoza. Na temelju simulacije na 211 dosad obrađenih zahtjeva, kazao je, izračunali su da bi pojedinačni korisnik za prijelazno razdoblje, uz naknadu od tri eura po satu nepružene usluge, dobio više od 4000 eura.

Zaključuje da i većina udruga podupire stav Ministarstva i kako smatraju da je to "pravedan i pravičan" iznos za isplatu kojeg je osigurano 17,7 milijuna eura.

Dodao je da čine sve što mogu da se zaostaci maksimalno otklone i da se ubuduće izbjegnu nova kašnjenja u isplatama.

- Udvostručili smo broj vještačenja i nastavljamo unapređivati osobnu asistenciju s izmjenama i dopunama Zakona do kraja 2026. Paralelno radimo na evaluaciji Zakona o inkluzivnom dodatku koji će ići na dopune u prvom kvartalu 2027. godine", najavio je ministar Ružić.

- Nikad se nije dogodilo da nema novaca, rekao je za sustav socijalne skrbi dodavši da skrbe za jako puno korisnika. Dodao je i da je za inkluzivni dodatak dosad isplaćeno više od 2,2 milijarde eura što je istaknuo kao primjer "socijalne osjetljivosti do maksimalnih granica".

Rast plaća i mirovina u skladu s ciljevima Vlade

Govoreći o skrbi za starije i umirovljenike, ocjenjuje je sveobuhvatnom, dodajući da "svjedočimo 18 centara za starije, kapaciteta 6000 korisnika koji se otvaraju i stavljaju u funkciju, što je "tek jedna od mjera."

Ružić se osvrnuo i na odluku HZMO-a na temelju koje se odredila nova stopa povećanja na mirovine od 5,4 posto što je drugo usklađenje od siječnja kada je ono iznosilo 2,68 posto.

- Procjenjuje se da će novo usklađenje prosječno iznositi 39,2 eura, odnosno sveukupno 58 eura, rekao je ministar dodajući da je od srpnja prosječna mirovina, s uključenim dodacima, iznosila 784 eura, čime se približavamo iznosu od 800 eura, a "što je bio programski cilj za sredinu 2028.", obrazložio je.

Prosječna plaća iznosi 1555 eura, a programski cilj je bio 1600 eura, rekao je ministar, ocijenivši da je to "više nego zadovoljavajuća dinamika" rasta.

Suglasnosti o dodjeli sredstava za očuvanje NP Mljet, PP Lastovsko otočje i PP Papuk

Ravnatelju Javne ustanove "Nacionalni park Mljet" dana je suglasnost za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za obnovu i očuvanje prirode otoka Mljeta u visini od 1,651.760 eura bez PDV-a. Kroz tri ključna segmenta, navodi se, projekt teži uspostavljanju povoljnog stanja ciljnih stanišnih tipova i vrsta, izravno adresirajući zabilježene probleme i pritiske na zaštićena područja, a odnosi se na obnovu i zaštitu embrionske obalne sipine, obnovu staništa za kopnenu kornjaču te redovite mjere protupožarne zaštite. 

Vlada je dala suglasnost i za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za uspostavu sustava ekoloških sidrišta na 12 lokacija u Parku prirode Lastovsko otočje, uklanjanja invazivne ribe vatrenjače, čišćenje plaža, obala, podmorja, praćenje stanja morskih vrsta, kvalitete morske vode, provođenje edukativnih aktivnosti, a u visini od 1,889.050 eura bez PDV-a.

Donesena je i odluka kojom se daje suglasnost za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za poboljšano upravljanje ciljnim stanišnim tipovima u Parku prirode Papuk s težištem na povećanju otpornosti šumskih ekosustava u uvjetima klimatskih promjena u visini od 1,525.258 eura bez PDV-a.

Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vijeća ministara BiH, vlada Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Mađarske, Republike Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Republike Srbije, Slovačke Republike te Republike Slovenije o suradnji i koordinaciji u traganju i spašavanju zrakoplova. 

Prihvatila je i pokroviteljstva nad 30. međunarodnim festivalom čipke - Lepoglava 2026., koji će se održati od 11. do 13. rujna i koji će Ministarstvo kulture i medija sufinancirati u iznosu 25.000 eura, te nad obilježavanjem 250. obljetnice Pravnog fakulteta u Zagrebu 28. listopada.

U 2025. u poticajne mjere iz područja rada uloženo 176 milijuna eura

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila godišnji izvještaj o radu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za 2025. godinu, pri čemu je istaknuto da je u mjere aktivne politike zapošljavanja lani bilo uključeno više od 50.000 osoba, a u poticajne mjere iz područja rada uloženo 176 milijuna eura.

Najviše osoba bilo je uključeno u obrazovanje i osposobljavanje, njih 27.027 ili 53,5 posto, zatim potpore za očuvanje radnih mjesta, 7.185 ili 14,2 posto, potpore za zapošljavanje, 4.676 ili 9,2 posto, potpore za samozapošljavanje koristilo je 4.593 osoba ili 9,1 posto, a potpore za pripravništvo i mlade 4.329 osoba ili 8,6 posto. Nadalje, kako stoji u Vladinom zaključku, u mjeru javnih radova bilo je uključeno 1.268 osoba, mjeru mobilnost radne snage - Biram Hrvatsku koristile su 722 osobe, dok je u mjeru stalni sezonac bilo uključeno 610 osoba, a u potpore za usavršavanje 131 osoba. 

Tijekom 2025. godine, piše u Vladinom dokumentu, prosječan broj nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju Zavoda iznosio je 81.162 osoba, što je smanjenje od 14,8 posto u odnosu na prosječnu nezaposlenost u 2024. godini. Također, zaprimljeno je 241.023 prijava slobodnih radnih mjesta, a iz evidencije Zavoda je zaposleno 108.508 osoba, od čega 44.089 mladih te 3.947 osoba s invaliditetom.

Zavod u okviru svog rada osigurava i materijalno pravnu podršku nezaposlenim osobama, a tijekom prošle godine prosječan broj korisnika prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti iznosio je 21.263, a prosječno isplaćena novčana naknada bila je 618,49 eura. 

Također, Zavod je provodio test tržišta rada te izdavao mišljenje o ispunjavanju uvjeta za izdavanje dozvole za boravak i rad državljana trećih zemalja. U 2025. godini, provedbu testa tržišta rada zatražilo je 3.742 poslodavaca, i to za 66.310 radnika te 495 zanimanja. U istom razdoblju, zaprimljeno je 172.203 zahtjeva za izdavanje mišljenja, a izdano je 152.591 mišljenja - 105.094 pozitivnih i 47.497 negativnih. Zahtjeve za izdavanje mišljenja podnijelo je 17.169 poslodavaca za 459 zanimanja, navodi se.

Kada je riječ o financijskom poslovanju HZZ-a, ukupni prihodi u 2025. godini iznosili su 385,9 milijuna eura, a ukupni rashodi 385,9 milijuna eura.