SDP: Vlada propustila poljoprivredu i energetiku transformirati u samodostatne resore

Iz SDP-a su se osvrnuli na novi paket Vladinih mjera za ublažavanje inflatornog šoka te naglasili da Vlada poseže za interventnim mjerama umjesto da je u dobrim vremenima gospodarstvo transformirala u samodostatnu poljoprivredu i energetiku.

- Rat i neizvjesnost opis su situacije u Hrvatskoj, Europi i svijetu i iz neizvjesnosti proizlazi zabrinutost koja najviše pogađa najranjivije skupine u Hrvatskoj, koje su, nažalost, često gubitnici u ovakvim procesima, rekao je na konferenciji za novinare u Saboru predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Hajdaš Dončić: Inflacija u Hrvatskoj nije jednaka za sve

Naglasio je da SDP kontinuirano upozorava posljednjih godinu i pol da inflacija u Hrvatskoj nije jednaka za sve. 

- Postoji barem 15 skupina koje imaju različitu razinu inflacije. Zbog toga se bojimo da će i nakon ove krize najveći teret mjera i neizvjesnosti snositi građani koji su već izloženi najvećem riziku od siromaštva njih gotovo 30 posto, upozorio je.

Hajdaš Dončić ne vjeruje da će trgovci sniziti cijene, nego će taj trošak ponovno biti prebačen na krajnje potrošače, a zna se, dodao je, da hrana i prehrambeni proizvodi čine jedan od najvećih udjela u potrošačkoj košarici i snažno utječu na inflaciju.

SDP od 2022. kontinuirano predlaže mjere i ideje građanima i Vladi RH koje bi, da su bile prihvaćene, imale utjecaj na današnju situaciju, govorili smo o energetskoj tranziciji i predložili desetak srednjoročnih mjera koje Hrvatska nije provela u posljednje četiri do pet godina, kao i mjere za hrvatsku poljoprivredu te za socijalno ugrožene građane, kaže.

Nismo dovoljno naučili iz rata u Ukrajini i opet uvodimo interventne mjere, no u dobrim vremenima trebalo je transformirati gospodarstvo prema samodostatnoj poljoprivredi i energetici te uvesti ciljane potpore povezane s realnim potrebama, poručio je.

Najlakše je uzeti sredstava pa se predstavljati kao spasitelj

Najlakše je, napomenuo je, uzeti sredstva iz EU-a i nacionalnog proračuna i predstavljati se kao spasitelj, no ključno je otvoriti argumentiranu raspravu temeljenu na činjenicama o tome gdje smo s energetskom tranzicijom, samodostatnošću poljoprivrede i povećanjem produktivnosti. To su teme koje Hrvatskoj mogu osigurati održiv gospodarski rast i zaštitu od budućih kriza i u nestabilnim globalnim okolnostima moramo se osloniti na sebe, svoje građane i jačati otpornost na buduće krize, naglasio je Hajdaš Dončić.

Na pitanje misli li da će se u proračunu rezati na investicijama ili pravima građana, Hajdaš Dončić je odgovorio da će se, ako se smanje investicije, usporiti gospodarski rast i stvoriti negativna spirala povezana s inflacijom i padom ulaganja, a bez javnih i privatnih investicija gospodarstvo ne može funkcionirati.

Predsjednik SDP-a upozorio je i da završava razdoblje obilnih europskih sredstava, a nije provedena potrebna tranzicija gospodarstva. Naglasio je da je 50.000 radnih mjesta u industriji, koja stvaraju dodatnu vrijednost, izgubljeno od početka rata u Ukrajini, a zamijenjena su radnim mjestima u privatnim zdravstvenim ustanovama, kladionicama i dijelu građevinskog sektora.

- Zašto je omogućeno da se uništi hrvatska industrija i da se dozvoli rast nekih sektora koje ne stvaraju dodanu vrijednost? Nitko me ne može uvjeriti da kladionice stvaraju neku dodanu vrijednost, rekao je.

Lalovac: Potrebno je osigurati opskrbu i pokrenuti hitnu energetsku transformaciju

- Plenković i ja se razlikujemo kao noć i dan, kao crno i bijelo, ja ću uvijek reći javno zdravstvo, a on će reći "živio Medikol i privatno zdravstvo" i tu su naše razlike Rio Grande, naglasio je Boris Lalovac.

Podsjetio je da su prije nekoliko dana Europska središnja banka i Hrvatska narodna banka iznijele različite scenarije, nakon čega je Vlada predstavila svoje mjere. Najgori scenarij ESB-a za inflaciju od 4,4 posto zapravo je naš osnovni scenarij, njihov najgori scenarij je naš najbolji, ustvrdio je.

Struktura naše inflacije, dodao je, snažno je pogođena energentima, a kada se povećanja cijena goriva pretvore u postotke, jasno je koliko to utječe na sve sektore poput transporta, poljoprivrede i drugih.

Primjerice, dizel je poskupio oko 12, benzin oko 8, plin za kućanstva oko 7 posto, a ukapljeni plin i više. To su ključni ulazni troškovi koji utječu na cijene. Zato je važno kontinuirano pratiti stanje gotovo na dnevnoj razini. Vlada mora imati tim koji prati ne samo dostupnost energenata nego i stanje u poljoprivredi, opskrbi hrane i turističkoj sezoni, dodao je.

Lalovac je rekao i da se u Hrvatskoj očekuje oko 20 milijuna turista i da je sezona ključna za gospodarstvo i proračun zbog čega je, kako je naglasio, potrebno osigurati dovoljnu opskrbu kako bi sezona uspjela, a istodobno treba pokrenuti hitnu energetsku transformaciju.