Selak Raspudić izmjenama zakona traži uvođenje prehrane u srednje škole

25.09.2025.

12:08

Autor: D. S./HRT/Hina

Ilustracija
Ilustracija
Foto: - / Shutterstock

Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić uputila je u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju kojima traži uvođenje prehrane i u srednje škole.

Zastupnica Marija Selak Raspudić ističe da se ta skupina djece hrani u pekarama dok istovremeno trećina stanovnika ima problem s pretilošću.


- Potpuno je neprihvatljivo da svi drugi đaci, od osnovnoškolaca, vrtićaraca do studenata, imaju neki oblik prehrane, a da smo srednjoškolce potpuno zaboravili, poručila je zastupnica. 


Prema istraživanjima, čak 79 posto srednjoškolaca se hrani u pekarama dok istovremeno jedna trećina stanovnika Hrvatske ima problem s pretilošću, dodala je. Stoga je zastupnica uputila u saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju kako bi se barem jedan obrok osigurao i u srednjim školama.

- Očekujemo da se konačno prepozna činjenica da djeca koja su u najvećoj fazi razvoja i pubertetu nemaju riješenu prehranu u srednjim školama i da se za to osiguraju sredstva, rekla je na konferenciji za medije. 


Kako je navela, uzimajući u obzir cijenu jednog obroka u osnovnim školama od 1,33 eura, za uvođenje prehrane za 150.000 srednjoškolaca trebalo bi se izdvojiti oko 4 milijuna eura mjesečno. 


- Toliko nas godišnje košta samo proračunska stavka za zračni prijevoz za tijela državne vlasti. Neću ulaziti u populizam i reći da on nije nužan, međutim, želim istaknuti činjenicu da se za mnoge stvari do sad već izdvajalo u proračunu i da ne postoji niti jedno opravdanje da se ova ozbiljna sustavna rupa konačno ne sanira, naglasila je Selak Raspudić.

I lokalna vlast može učiniti iskorak po tom pitanju


Dodala je kako i lokalna vlast može učiniti iskorak po tom pitanju te da se njezin Klub u zagrebačkoj Gradskoj skupštini zalaže da Grad Zagreb pokaže primjerom da se ovakve inicijative mogu realizirati. 


- Nevjerojatno je da 150.000 naših đaka nema ništa ponuđeno od države ili jedinice lokalne samouprave da bi dobili obrok, poručila je. 


Predlaže dva modela: jedan je da se osigura obrok u onim srednjim školama koje za to imaju infrastrukturu, a drugi je da se onim školama koje nemaju mogućnost pripreme obroka oni dostavljaju iz drugih centara.


- Ako smo to riješili u osnovnim školama, vrtićima, za studente, pa kako onda netko može reći da je to nemoguće za srednjoškolce? Moguće je, samo nema dovoljno volje, ocijenila je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!