Pupovac i Puljak: Napad na Pavičića je napad na slobodu mišljenja

Zastupnici Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) i Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) osudili su utorak u slobodnim saborskim govorima prijetnje upućene novinaru i književniku Jurici Pavičiću, poručivši kako je napad na njega napad na slobodu mišljenja.

Napad na pisca nije samo napad na njega, nego i na slobodu mišljenja svih nas, istaknula je Puljak i izrazila podršku svom sugrađaninu.

- Iako se s njegovim pogledima na Split ne slažem uvijek, često se slažemo barem u jednom - da o ovom gradu i društvu u cjelini vrijedi misliti, pisati i raspravljati, kazala je Puljak. Onima koji misle da se argumenti pišu po zidovima, a ne rečenicama, poručila je pak neka uzmu olovku umjesto spreja, pa im možda tada uspije napisati nešto pametno i pravopisno ispravno.

Na fasadi splitske zgrade na Gripama u kojoj stanuje književnik, kolumnist i novinar Jurica Pavičić u nedjelju ujutro je osvanuo uvredljiv grafit, a grafiter je plavim sprejem napisao "Komunjaro šugava je..t ćemo te u g....u", te je prekrižen nacrtani znak skretanja ulijevo.

Pupovac: Takve prijetnje i napadi nisu slučajni

Milorad Pupovac ocijenio je da takve prijetnje i napadi nisu slučajni, podsjetivši također na ranije prijetnje književniku Miljenku Jergoviću i predsjedniku Srpskog narodnog vijeća Borisu Miloševiću.

- Stvar nije o slučajnim pojavama i o nekim slučajnim ljudima koji su se možda nečim ogriješili javnom riječi o nečije osjećaje i samovrednovanje, nego je riječ o pojavi o kojoj moramo raspravljati i koja nas brine, kazao je Pupovac.

- Ako ljudi koji su ugledni i međunarodno priznati književnici ne mogu imati mira i ne mogu slobodno obavljati svoju djelatnost, postavlja se pitanje što mi to dopuštamo i zašto, dodao je Pupovac.

- U slučaju Pavičića koristio se izraz 'šugava komunjaro'. Da sam ja od ljudi koji vatreno zagovaramo zaštitu hrvatskog jezika, prvi bih ustao i rekao da je to atak na vrijednosti hrvatskog jezika jer se tom riječju ne samo potiče mržnja nego ograničava bogatstvo označavanja političkih orijentacija ljudi i svodi samo na jedno - svi koji ne misle kao mi, svi koji ne govore kao mi, sve su to šugave komunjare, naveo je zastupnik SDSS-a.

Na njegov govor reagirao je zastupnik DP-a Stipo Mlinarić.

- Nabrojali ste primjere mulaca koji su uzeli sprej i napisali neke grafite na zidu što ne opravdavam, ali uzeti vaše Novosti ili nazivati ljude na Hipodromu podrugljivim nazivima, a one koji mole krunicu nazvati klečavcima, to Vam je prihvatljivo, rekao je Mlinarić.

Uključio se i Marin Miletić (Most) podsjetivši da je Pupovac njegovog kolegu nazvao smećem i ustvrdio da Pupovac ne može nikome docirati i biti primjer drugima.

Urša Raukar Gamulin (Možemo!) zaključila je da će ovakve rasprave u Saboru samo imati za posljedicu nove natpise i nove prijetnje.

EU fondovi, stanje na fakultetima, korupcija

Govoreći o EU fondovima, Marko Pavić (Klub HDZ-a) kazao je kako je laž da Hrvatska gubi sredstva.

- Prema inicijalnom prijedlogu budućeg proračuna Hrvatska bi trebala imati na raspolaganju 16,8 milijardi eura, što je dvije milijarde više nego smo imali dosad. Hrvatska je dosad primila 17,8 milijardi eura više iz Bruxellesa nego smo uplatili članarine, rekao je Pavić.

Rada Borić (Klub Možemo!) prigovorila je zbog vraćanja Domagoja Mrkonjića na osječku Akademiju za umjetnost i kulturu iako je prijavljen za nasilno i vulgarno ponašanje prema studentima. Prigovorila je i zbog odluke dekana Filozofskog u Zagrebu Domagoja Tončinića da privremeno suspendira troje studenata jer su zviždanjem i bubnjanjem nakratko prekinuli sjednicu fakultetskog vijeća.

- Naša učilišta i sveučilišta niti njeguju poštovanje prema slobodi niti su joj dostojanstvenici, dekani i rektori, čuvari istih, već promoviraju zaštitu autoriteta ili uvježbavaju autoritarnost, kazala je Borić.

Ivica Kukavica (Klub Domovinskog pokreta) istaknuo je da se DP, otkad sudjeluje u izvršnoj vlasti, često napada iako nije bio povezan ni s jednim slučajem korupcije, nepotizma, klijentelizma ili trgovanja utjecajem. S druge strane, stranka Možemo! imala je aferu Hipodrom i aferu uhićene ravnateljice Doma zdravlja Zagreb Zapad.

- Ne likujem, nego samo želim reći koliko su nekad kratkovidni i licemjerni napadi na Domovinski pokret, reako je Kukavica i poručio da će se dalje boriti za svoje ideologije.

"Za dom spremni" opet posvađao ljevicu i desnicu

Dalija Orešković (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) na to je uzvratila da ono što smo branili u Domovinskom ratu nije ono što zastupa DP, optuživši ih za pokušaj rehabilitiranja NDH i ustaškog pozdrava.

Spominjanje pozdrava Za dom spremni potom je ponovno posvađalo ljevicu i desnicu. Zastupnici Mosta i DP-a isticali su da je ZDS legitiman pozdrav HOS-ovih postrojbi, a SDP-a i Možemo! da se time veliča ustaštvo.

- Temelj i izvorište Ustava RH je antifašistička borba koja se borila protiv ustaša koji su vikali 'Za dom spremni', kazala je Sabina Glasovac (SDP) na što joj je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgovorio da nitko nije glorificirao i slavio NDH.

- Iznosite neistine i radite manipulaciju, poručio je Jandroković.

Selak Raspudić: U školama zabraniti pametne telefone, satove i tablete

Zastupnica Marija Selak Raspudić izjavila je u utorak kako je od saborskih kolega počela prikupljati potpise za svoju inicijativu da se u školama zabrani korištenje pametnih telefona, satova i tableta, osim u edukacijske svrhe ili ako je uporaba opravdana medicinskim razlozima.

Svoju će inicijativu, rekla je u saborskom govoru na slobodnu temu, formalizirati izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju.

Navela je da sve više županija izlazi s vlastitim preporukama da se mobiteli maknu iz škola, no da na praktičnoj razini nema preuzimanja odgovornosti na razini cijelog odgojno-obrazovnog sustava.

- To našu djecu stavlja u nejednak položaj, pa u nekim prestižnim, privatnim gimnazijama u Zagrebu mobitel se mora ostaviti pri ulasku u školu, a u nekim drugim nikoga nije briga, izjavila je Selak Raspudić.

Naglasila je da sva djeca imaju pravo na jednako i na jednako kvalitetno obrazovanje.

- Vrijeme je da konačno ovu temu stavimo na dnevni red, poručila je, navodeći pritom kako će Danska zabraniti društvene mreže djeci mlađoj od 15 godina, i to rečenicom da online platforme djeci kradu djetinjstvo.

Sličan prijedlog našao se i u Norveškoj, kazala je zastupnica, pitajući se gdje je tu Hrvatska, kada će doći trenutak da se i u Hrvatskom saboru počne razgovarati o regulaciji upotrebe mobitela i uopće što se događa s našom djecom na društvenim mrežama.

Boška Ban (NZ) upozorila je da se Hrvatska u posljednje vrijeme suočava s alarmantnim porastom vršnjačkog i maloljetničkog nasilja, te da su posebno uznemirujući događaji iz zagrebačke Dubrave.

- Ovo više nisu izolirani incidenti, već prerastaju u simptom dubljeg društvenog poremećaja. Situacija u kojoj dijete od 14 godina tuče drugo dijete do besvijesti, kad se nasilje dijeli na društvenim mrežama uz smijeh, a strah i šutnja preplavljuju školske hodnike, nije samo pitanje kaznene odgovornosti. To je pitanje odgoja, sustava vrijednosti i neuspjeha da zaštitimo najranjivije, istaknula je Ban, zauzimajući se za konkretne mjere, poput zapošljavanja više školskih pedagoga i psihologa te hitno osiguravanje timova koji bi pomagali žrtvama nasilja i njihovim obiteljima.

Ante Kujundžić (Most) pak ističe kako se u svakoj generaciji mladih ogledava kolektivna svijest onoga što društvo u svojoj biti jest.

- Nije pitanje što nije u redu s mladima, nego što nije u redu s nama. Pitanje mladih u Hrvatskoj danas nije samo sociološko, ni pitanje zapošljavanja, stanova, obrazovanja, to je u svoj biti pitanje smisla društva. Kad se kaže da mlade ništa ne zanima, da su apatični, apolitični, jedino pitanje koje se nameće je tko je kriv, rekao je Kujundžić i naglasio kako to sigurno nisu mladi.

Klasić: Nova bolest ugrožava proizvodnju industrijskog krumpira

Darko Klasić (HSLS) upozorio je kako se proizvođači industrijskog krumpira suočavaju s novim, velikim problemom, bolešću stolbur.

- Urod industrijskog krumpira zahvatila je nova bolest, stolbur, zbog koje biljka krumpira prestaje s rastom, plodovi postaju gumeni i deformirani, a sam krumpir neupotrebljiv i za preradu i za prehranu, objasnio je Klasić.

Upozorio je da, ako se na bolest odmah ne reagira, postoji ozbiljna opasnost da se zaraza proširi te da u potpunosti ugrozi domaću proizvodnju industrijskog, ali i stolnog krumpira.

- Po podacima proizvođača, već sada je gotovo 30 posto industrijskog krumpira pogođeno ovom bolešću, procijenjeni gubici su preko pet tisuća tona uroda, naveo je Klasić, pa pozvao Ministarstvo poljoprivrede da hitno organizira sastanak s proizvođačima industrijskog krumpira i pronađe konkretne mjere pomoći.