Senjak: Godišnje prijavljeno preko 7900 djela nasilja u obitelji

Nedavni slučajevi strašnih ubojstava žena u BIH izazvala su reakcije i u Hrvatskoj. Javnost je zgrožena, a ženske udruge organiziraju akciju "Sigurnost žena je odgovornost države". Od Vlade traže da hitno osnuje radnu skupinu koja bi predložila zakonsko rješenje za reguliranje femicida te da se on tretira kao zasebno kazneno djelo. 

O velikom problemu nasilja nad ženama u HTV-ovom "Studiju 4" govorila je psihologinja i psihoterapeutkinja Marijana Senjak, savjetnica u Centru za žrtve seksualnog nasilja u Ženskoj sobi. 

- Neki podaci praćenja pokazuju da je nasilje nad ženama u Hrvatskoj u porastu tako da s nekih brojki koje su se završavale na 2000 prije 7-8 godina došli smo do podatka od preko 7900 djela nasilja u obitelji počinjenih po osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i negdje preko 7900 djela procesuiranih po kaznenom zakonu. Izvješća pokazuju da se u području prekršaja bilježi pad od 5%, a u području procesuiranju kaznenih djela nasilja u obitelji porast od 9 posto, rekla je Senjak. 

Istaknula je da bi prepoznavanje femicida kao posebnog kaznenog djela pridonijelo ukazivanju na ozbiljnost tog djela. Dalo bi mogućnost da se razumije rodna osnova i uzroci počinjenja zločina protiv žena. Nada se da bi tada bile izrečene kazne bliže predviđenom maksimumu za teška ubojstva. 

Rak rana su i mjere opreza zbog kojih brojni predlažu uvođenja istražnog zatvora. 

- O potrebi za jačanjem zaštitnih mjera govore i podaci iz prošle godine - na prijedlog preko 5 tisuća zaštitnih mjera provelo se oko tisuću njih. Znači 1 od 25 predloženih mjera se zaista provodi u praksi. (...) Istraživanja ukazuju na to da se nedovoljno provodi tzv. pojedinačna procjena potreba žrtava, odnosno da je nestandardizirano i neujednačeno provode različita tijela i da bi taj institut trebalo ojačati jer s temeljem tih pojedinačnih procjena i kriterija koji su propisani i zakonom utvrđuje potreba za izricanjem zaštitnih mjera, rekla je Senjak te upozorila: 

- Od 27 ubojstava u prošloj godini ubijeno je 13 žena. To nam govori o smanjenju ukupnog broja, ali nam govori i o porastu broja žena koje su ubili intimni partneri i, kao što se već u nekoliko izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova navodi, ukazuje na brutalizaciju nasilja.

Ovim poraznim brojkama doprinosi i pasivizacija društva, što znači toleranciju i normalizaciju nasilja - više ne reagiramo. Samo od početka godine već je ubijeno 6 žena. Zašto se to ne mijenja? 

- Zbog temeljnih uzroka koji leže u utjecaju patrijarhata i patrijarhalne strukture društva, nejednake moći u podjeli između političke, ekonomske moći između muškaraca i žena i marginaliziranja te tematike, istaknula je. 

Senjak je upozorila i na tzv. tamne brojke. 

- Na jedan prijavljeni slučaj seksualnog nasilja tamne brojke se kreću od 15 do 20 neprijavljenih slučajeva seksualnog nasilja. U pogledu nasilja u obitelji tamne brojke se kreću na jedan prijavljeni slučaj 7 do 10 neprijavljenih slučajeva. Žene ne prijavljuju nasilje iz puno razloga. Prije svega jer se u našim postupcima okrivljuju žene, preispituje se njihova uloga prilikom počinjenja tog nasilja, istražuju se razlozi zašto nije napustila nasilnu zajednicu, zašto je izašla u klub, zašto je otišla u stan,... Uvijek se preispituju njeni razlozi. Mi kao društvo ne preispitujemo razloge zbog kojih počinitelj čini nasilje, upozorila je Senjak. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: