Sezona je grijanja i pritom je važno imati ispravne plinske bojlere, peći i dimnjake jer, uz to što postoji opasnosti od požara, u Hrvatskoj se godišnje dogodi čak 30-ak nesreća za koje je krivac ugljikov monoksid. Koliko često treba čistiti dimnjak i koje opasnosti prijete ako nije saniran u HTV-ovom Studiju 4 objasnio je Željko Dorotić, voditelj sektora u Dimnjačarskoj obrtničkoj zajednici Zagreba.
Dimnjačarska struka je preventiva u zaštiti od požara, trovanja i eksplozija naglasio je Dorotić i dodao da ljudi trebaju shvatiti da dimnjačar treba doći preventivno, a ne da bude "vatrogasna mjera".
Najviše posla dimnjačari imaju nakon završetka ljetnih godišnjih odmora, u rujnu. Čim malo zahladi, kaže, većina korisnika sjeti se da bi trebali očistiti dimnjak. Govoreći o tome koliko je često potreban servis, rekao je da to ovisi o energentima.
- Ako je na kruto gorivo trebalo bi očistiti više puta godišnje, a što se tiče plina ovisi o tome kako je instalirano ložište, kazao je Dorotić
Ložište grupe B11, odnosno atmosfersko ložište koje zrak za izgaranje uzima iz prostora, a putem dimnjaka se dimni plinovi odvode dalje u atmosferu - opasno je iz više razloga, naglasio je Dorotić i dodao:
- Promjena uvjeta rada tog ložišta kao što je stavljanje brtvene stolarije, nema adekvatne ozrake, pa razni ventilatori kao što su kuhinjske nape mogu savladati podtlak dimnjaka i ti dimni plinovi završe u prostoru, istaknuo je voditelj sektora u Dimnjačarskoj obrtničkoj zajednici Zagreba.
- Ugljični monoksid se ne osjeti, nema okusa, boje i mirisa. Jedini je pokazatelj ako se vidi orošavanje glatkih dijelova unutar stana, kao što su pločice ili fronte namještaja. To je pokazatelj da bi moglo doći do povrata dimnih plinova u prostor. Tada treba alarmirati dimnjačarsku službu i servis, rekao je Dorotić.
Cijeli razgovor pogledajte ovdje: