Kako izbjeći trovanje ugljikovim monoksidom?

U samo dva dana, dvije tragedije. U Istri je preminuo muškarac, u Slavoniji dvije osobe.

- Utvrđeno je da je u vremenskom razdoblju od 3. do 5. veljače uslijed neispravnih instalacija za grijanje, odnosno peći na kruta goriva došlo do istjecanja ugljičnog monoksida u prostorije obiteljske kuće uslijed čega je došlo do trovanja, govori Damir Brezić, policijski službenik za odnose s javnošću, PU brodsko-posavska.

U sezoni grijanja ovakvi događaji nisu rijetki. U 25 godina rada u Hitnoj službi Dejana Martinić više je puta spašavala ljude od trovanja.

- Osobe su zvale hitnu da se ne osjećaju dobro da imaju neke vrtoglavice, omaglice, glavobolje i posumnjali smo da se radi o trovanju ugljičnim monksidom odvežene su u bolnicu i sva sreća su dobro završile, govori Dejana Martinić, voditeljica smjene, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba.

Simptomi su i ubrzano lupanje srca, ali i slabost mišića. Ključno je što prije nazvati hitnu pomoć.

- Što se tiče samog liječenja super su šanse, ako se brzo prepoznaju, jer osnovna terapija, prva terapija kod trovanja ugljičnim monoksidom je što je moguće prije osobu izvaditi iz porostorije u kojoj se nalazi ugljični monoksid, naglašava Martinić.

A da se to ne bi ni dogodilo, važna je prevencija - servisiranje bojlera i čišćenje dimnjaka. No neki to ne rade godinama, neki dimnjake sami čiste.

Policija savjetuje.

- Da se prostorije kupaonica, garaža prozračuju, da se u takvim prostorima zamijeni stara plinska instalacija, odnosno atmosferski bojleri s kondenzacijskim koji bitno smanjuju mogućnost trovanja ugljičnog monoksida, rekao je Velimir Tišina, voditelj službe prevencije PU zagrebačke.

Jer tragedija se dogodi u sekundi.

Čišćenje dimnjaka zakonska obveza

Čišćenje dimnjaka zakonska je obveza dva puta godišnje. Dimnjačari dvaput godišnje obilaze kućanstva i i većina građana otvaraju im vrata. Da bi se tragedije izbjegle,najbitnija je prevencija.

Marko Tomešić, dimnjačar, rekao je kako je bezbroj puta naišao na dimnjake koji su bili problematični i praktički neupotrebljivi, a građani su ih i dalje koristili.

- Ljudi nisu svjesni kakve posljedice može donijeti neispravan dimnjak na njegovo zdravlje, imovinu, na ukućane i sigurnost.

- Ljudi misle da će uštedjeti na čišćenju dimnjaka, a ustavri oni samo izgube, kroz energiju, zdravstveno, ne uštede ništa.

- Velika većina građana shvaća da je potrebno vršiti kontrolu dimnjaka dva puta godišnje, naglasio je Tomešić.

Više pogledajte u videu: