Simončić: Azbest nije prijetnja Splitu, a projekte nam ruše ‘domaćice’ na ulici

Stručnjak za okoliš Viktor Simončić u razgovoru za HRT ustvrdio je kako azbest nije prijetnja građanima Splita, tvrdeći da se uklanjanje materijala može provoditi bez utjecaja na okoliš. Pritom je ocijenio da se u Hrvatskoj projekti često zaustavljaju pod pritiskom ulice, poručivši kako ih mogu “srušiti tri domaćice na ulici”.

'Azbest u Splitu ne ugrožava građane, problem je šutnja struke'

Međunarodni stručnjak za okoliš Viktor Simončić u Studiju 4 poručio je kako uklanjanje azbesta u splitskom brodogradilištu neće utjecati na okoliš. Naglasio je da su u tom poslu angažirani osposobljeni radnici sa svom zaštitnom opremom.

– Uređeno uklanjanje azbesta radi se već 30 godina. Radnici su u zatvorenim skafanderima, koriste drugačiji način disanja i brod se hermetički zatvara. Ni jedna čestica ne može izaći u okoliš, kazao je Simončić.

Dodao je da građani Splita ne trebaju strahovati i poručio: "Što će građanima biti kad toga azbesta u samom Splitu nema?".

Simončić je naglasio da mnogi i sami imaju azbest u starim kućanskim aparatima, poput sušila za kosu ili hladnjaka.

– Građanima Splita bih preporučio, kad se toliko boje azbesta, da više ne putuju na Brač brodom. Jer svi Jadrolinijini stari brodovi imaju unutra pregrade od azbesta, rekao je.

Osvrnuo se i na šutnju struke kazavši: "Kod nas akademska zajednica šuti. Kada je saniran Karepovac, cijelo sveučilište i liječnici šutjeli su. Umjesto da struka objasni situaciju, komentiraju političari i gradonačelnici". 

Utjecaj azbesta na zdravlje i pitku vodu

Na pitanje o cijevima u splitskom vodovodu koje sadržavaju azbest, Simončić je podsjetio da se azbest koristi više od dvije tisuće godina.

– Utjecaj na zdravlje primijećen je tek kod radnika koji su bez ikakve zaštite radili na preradi amorfnog azbesta u ploče i cijevi. To su bili ljudi izloženi na radnom mjestu, a posljedice su se pojavljivale od 30 do 40 godina poslije, ustvrdio je. Dodao je da danas postoji točno propisan način rukovanja azbestom kako bi sve bilo sigurno te da je "u Hrvatskoj od 2006. zabranjena nova upotreba azbesta".

Azbest, mikroplastika i dvostruki standardi

Simončić je podsjetio da Sjedinjene Američke Države i Kanada nikada nisu zabranile upotrebu azbesta, za razliku od Europske unije. Oni, dodao je - "mudri i pametni, a Europa često donosi populističke mjere". U prilog svoje teze spomenuo je nova pravila za plastične čepove.

– Netko je uvalio nove strojeve proizvođačima. Ako se već želimo riješiti mikroplastike, onda najprije nemojmo izvoziti plastični otpad u Aziju i Južnu Ameriku. A gotovo 60% mikroplastike dolazi od habanja asfalta i automobilskih guma. Ako hoćemo biti dosljedni, onda ukinimo i gume, zaključio je.

'Hrvatska riskira gubitak brodogradnje'

Viktor Simončić kazao je kako bi Hrvatska mogla izgubiti poslove u brodogradnji ako se nastavi politika popuštanja pritiscima s ulice.

– Premijer je vrlo neodgovorno reagirao, a ministar Butković rekao da brod ide van. Po kojim pravilima? Ako je to poruka brodogradilištima, onda ćemo izgubiti spor, tisuću posto. Cijeli svijet ima brodove i remonte, i u Turskoj se to radi. Kod nas su to radili Viktor Lenac, Uljanik, Treći maj, brodogradilišta u Šibeniku i Trogiru. Ako se zabrani, to znači prestanak remonta brodova u Hrvatskoj, kazao je Simončić.

Pritom je poručio da država ne smije donositi odluke na temelju straha i uličnih pritisaka.

'Nama izađu tri domaćice na ulicu i mogu srušiti projekt'

– Nama izađu tri domaćice na ulicu i mogu srušiti projekt. Ministri se skrivaju, umjesto da stanu iza struke. U normalnoj državi odluke donosi stručnost, a ne prosvjed, rekao je.

Podsjetio je na primjer Austrije iz 1990-ih kada je ministrica zaštite okoliša otvoreno rekla da će ona osobno, poštujući struku, odlučiti gdje će se graditi odlagalište opasnog otpada. Simončić je naglasio kako kruzeri imaju obvezu predavati otpad odgovornim institucijama, a u Splitu to radi tvrtka CIAN.

– Zavod za javno zdravstvo Hrvatske vodi evidenciju i ankete. Postoji nekoliko stotina slučajeva bolesti kod ljudi koji su desetljećima unatrag radili s azbestom. To su posljedice izloženosti bez zaštite, objasnio je.