Reakcije na odluku o minimalcu: Sindikatima premalo, poslodavcima previše

Vlada je za 2027. povećala minimalnu bruto plaću na 1.130 eura, 80 eura više nego ove godine. Sindikati smatraju da je to premalo i traže 1.250 eura bruto, ističući da bi minimalna neto plaća trebala dosegnuti 1.110 eura. HUP upozorava na rast troškova rada i pad konkurentnosti, a UGP traži povećanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura kako bi radnicima ostalo više neto plaće.

Povećanje minimalne plaće komentirao je Mladen Novosel iz saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Poručuje da je Vlada podlegla pritisku poslodavaca i napominje da je zahtjev sindikata bio da minimalna plaća iznosi 1250 eura bruto.

- Nismo iznos od 1250 EUR predložili samo tako. Prije svega smo se orijentirali prosječnim europskim bruto i neto plaćama. U ovom trenutku prosječna europska bruto plaća je oko 3.200 EUR ili oko 2.200 EUR neto, pojasnio je Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Istaknuo je kako je sindikatima bio cilj da se u dva koraka do 2028. postigne iznos prosječne neto plaće od 2.200 EUR.

- Samim time bi 50 posto od toga bilo 1.110 EUR neto plaće. S ovim povećanjem neto plaća radnika raste s 800 na 860 EUR, ovisno o porezima jedinica lokalne samouprave. To je kap u moru potrebnog podizanja plaće za one radnike, kojih kako Vlada kaže, nema samo 50 tisuća - ima ih 150-200 tisuća.

Ustvrdio je kako Vlada RH ne želi reći da su svi radnici s takvim plaćama zaposleni u privatnom sektoru.

- U privatnom sektoru, ne svi, ali većina poslodavaca, generira izuzetno visoke godišnje dobiti, dijele dividende, malo ulažu u produktivnosti i onda naravno, nakon što podijele dobit, ono što je ostalo ide u plaće.

HUP: Rast minimalne plaće smanjuje konkurentnost gospodarstva

Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da rast minimalne plaće direktno utječe na cjelokupnu masu plaća.

- Ako znamo da je u Republici Hrvatskoj pokrivenost kolektivnim i granskim i kućnim kolektivnim ugovorima na razini 68 posto i svi ti i granski i kućni kolektivni ugovori imaju vrlo jasno razrađene razrede plaća koje su uglavnom vezane upravo na razinu početne minimalne plaće jasno je da će ovaj rast od 7,62% vrlo direktno utjecati na rast cjelokupne mase plaća kod svih poslodavaca, kazala je glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

Istaknula je da to definitivno znači daljnji pad konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te da to povlači za sobom i veliko opterećenje za radno intenzivne sektore kod kojih već postoji problem sa snažnim rastom troškova rada. 

- U prvom redu tu mislim na industrije poput tekstilne industrije, kožne i drvne industrije. Dakle, sve sektore kojima je profitabilnost iznimno niska i kod kojih ovaj značajan rast plaća predstavlja ogroman teret za poslovanje, navela je Weber.

UGP: Radnici će dobiti veće plaće ako se i država odrekne dijela poreznih prihoda

Povodom Vladina povećanja minimalne brute plaću od 1. siječnja oglasila se i Udruga Glas poduzetnika tražeći da se država odrekne dijela poreznih prihoda i omogući da veći dio zarađene plaće ostane radniku.

- Solidarnost se ne dokazuje tuđim novcem. Ako je vladi doista stalo do radnika, neka se i država odrekne dijela svojih poreznih prihoda i omogući da veći dio zarađene plaće ostane radniku, poručila je potpredsjednica Udruge Glas poduzetnika Kristina Bakula.

U priopćenju udruge stoji kako je UGP povećanje osnovnog osobnog odbitka sa 600 na najmanje 800 eura uvrstio među deset zahtjeva za rasterećenje gospodarstva koje su UGP i udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) predali vladi 19. listopada.

Cilj je, ističe se, jednostavan - da radnicima koji plaćaju porez na dohodak ostane više njihove zarađene plaće, bez dodatnog povećanja troška poslodavca.

- Rješenje smo već ponudili. Povećanje bruto plaće nije isto što i povećanje neto plaće. Ako Vlada želi da radnik stvarno osjeti povećanje, neka poveća osobni odbitak i tako preuzme svoj dio odgovornosti, istaknula je Bakula.

UGP smatra da najavljena pomoć poslodavcima tijekom prva tri mjeseca 2027. može ublažiti početni rast troška, ali da nakon toga povećani trošak rada ostaje trajan.

- Poduzetnik mora plaću isplaćivati svih dvanaest mjeseci, ne samo prva tri, ističe se u priopćenju poduzetnika, uz dodatak da UGP smatra kako privremene kompenzacijske mjere ne mogu zamijeniti trajno rasterećenje rada.

Prema Bakuli, mali poduzetnik ne može uredbom povećati svoj promet, narediti kupcima da više troše niti preko noći stvoriti novac za nove obveze.

- On svaki euro mora prvo zaraditi. Zato se rast plaća mora graditi na održivom rasterećenju rada, a ne samo na povećanju računa koji stiže poslodavcu, navela je. 

UGP navodi da povećanje bruto plaće ne znači da cijelo povećanje završava u džepu radnika, budući da dio odlazi kroz doprinose i porezna davanja.

- Ako je cilj veći životni standard radnika, UGP smatra da država ima konkretan instrument kojim tome može izravno pridonijeti - povećanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura. Solidarnost i pravednost moraju biti zajednička odgovornost države i poslodavaca, kaže se u priopćenju UGP-a.

Hrvatska vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2027. godinu, prema kojoj se ona utvrđuje u bruto iznosu od 1.130 eura, za 80 eura više nego ove godine, s rastom minimalca raste i minimalna studentska satnica na 7,06 eura.

U Hrvatskoj minimalnu plaću prima oko 50.000 radnika.