Sindikati traže konkretne promjene, a ne slavlje jednom godišnje

Praznik rada u Hrvatskoj sve se više svodi na formalna okupljanja, dok radnici i dalje čekaju stvarne promjene. Sindikati poručuju da prava treba štititi cijele godine, a ne samo jednom godišnje. O toj temi smo razgovarali u emisiji U mreži Prvog.

- Radnici i radnice nemaju previše razloga da slave, naša tradicija i je ono što vidimo svaki dan, pozivanje na proslave, gdje se radnici i trebaju jenom u godini opustiti. U zagrebačkoj tvornici već treću godinu za redom obilježavamo praznik rada, event koji traje dva sata uz stotinjak naših članova te goste; predstavnike istražne i zakonodavne vlasti te hrvatske udruge poslodavaca, rekao je predsjednik saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel.

Kako kaže, za radnike se treba boriti svaki dan, 364 dana u godini i biti na terenu u štrajkovima i mirenjima, što sindikati i rade.

- Danas imamo poseban razlog zašto želimo uputiti zahtjeve poslodavcima i Vladi. Moramo napraviti balans između politike plaće, gdje je ona donekle uređena u državnom sektoru; prošle godine je išao zakon o plaćama, mijenjala se uredba i koeficijenti. Dio sindikata nije zadovoljan i vrlo je teško da za 250-280 tisuća ljudi korigirate koeficijente i nemoguće je sve zadovoljiti, nastavlja Novosel.

Ističe da želi poručiti Vladi da žele temeljni kolektivni ugovor za gospodarstvo, kojeg nema od 1994. godine.

- Imamo određeni sustav kolektivnog pregovaranja, imamo četiri sektorska kolektivna ugovora; za ugostiteljstvo, za unapređivačku industriju, za trgovinu i za graditeljstvo, samo kolektivni ugovor za graditeljstvo je dosegao jednu višu razinu na temelju kojeg mi zahtijevamo tri razine minimalne plaće; za najjednostavnije poslove 1000 eura, za srednje složene poslove najmanje 1500 eura i za visokosložene poslove najmanje 2000 eura, kaže Novosel.

Pojašnjava kako im je cilj to napraviti do kraja ove godine.

- Prvo moramo sjesti s hrvatskom udrugom poslodavaca, moramo s njima naći zajednički jezik, uključiti Vladu u određene zakonske promjene; od zakona o minimalnoj plaći, djelomično zakona o radu. Bez takve promjene, kapital; profit bit će predominantan u odnosu na izdatke za cijenu rada i za plaće radnika, govori Novosel.

Šprem: Pregovori kreću u svibnju

Šprem je objasnila koja je pregovaračka moć hrvatskog radnika:

- Žalosno je da pojedini radnici u RH nisu zaštićeni kroz kolektivni ugovor jer su glas radnika sindikati, kroz kojeg on imaju mogućnost kolektivnog pregovaranja. Kolektivni pregovori su izuzetno bitni jer je interes radnika da se uključi u sindikate kako bi oni mogli izboriti nešto, njihova materijalna i nematerijalna prava, ističe predsjednica sindikata hrvatskih učitelja, Sanja Šprem.

- Obilježje javnih sektora za razliku od drugih sektora su permanentni pregovori iz godine u godinu po pitanju osnovice plaća i materijalnih prava kroz temeljni kolektivni ugovor. Ono što je karakteristika javnog sektora naspram državnog su granski kolektivni ugovori. Mi smo u fazi da čekamo svih 11 reprezentativnih kandidata za sklapanje temeljnog kolektivnog ugovora, pregovore za osnovice plaće za 2026. godinu. Pregovori kreću u svibnju, dodaje Šprem.

Objašnjava kako prošli puta nisu ispregovarali do kraja materijalna prava, kao što je topli obrok pa je sada na redu realizacija ciljeva.

- Sad smo svi u javnom sektoru trenutačno u fazi pregovora za granske kolektivne ugovore koji su bitni jer odgovaraju specifičnostima sustava. Gledajući sindikalno djelovanje svih 365 dana u godini, sindikati rade na dobrobit članova, neki puta je to više vidljivo, neki puta manje, ali da je permanentna borba za bolji položaj prava radnika, definitivno je. Konstantno se nastoje unaprijediti prava radnika, a imamo li pravo biti zadovoljni; mislim da svaki sindikat želi i više i bolje za svakog radnika; želi da je zaštićen i da se unaprijedi njegov materijalni i društveni položaj, zaključuje Šprem.