Sever: Skraćivanje radnog tjedna ima smisla samo uz kraću satnicu

Međunarodni je praznik rada. U više od 80 zemalja svijeta to je i državni praznik kojim se podsjeća i upozorava na važnost sigurnog, dostojanstvenog i primjereno plaćenog rada. Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Krešimir Sever u Dnevniku HTV-a govorio je o položaju radnika u uvjetima inflacije i rasta plaća, ali i o širim promjenama koje donosi ubrzani tehnološki razvoj.

Položaj radnika i inflacija

- Činjenica je da je s jedne strane uz ovu inflaciju nekima koji imaju izuzetno niska primanja teško živjeti. S druge strane, plaće su ovih minulih godina i osjetno rasle i bile su solidno isprednjačile ispred inflacije. Međutim, činjenica je i da su neki dobro procijenili da je ovo vrijeme kad se nađe i više novca koji je raspoloživ za trošenje, idealno da oni bezobrazno dignu cijene u svojoj pohlepi.rekao je Sever.

Govoreći o inflaciji, istaknuo je i utjecaj vanjskih faktora.

- Ovo što se događa sada je vjerojatno velikim dijelom utjecaj i one uvezene inflacije izvana. Na pitanje cijena energenata u jednome dijelu utječu i sva ova događanja koja su vezana uz rat u Iranu. Međutim, s druge strane, ne treba zaboraviti da je nekoliko zadnjih godina iz Europske komisije dolazio pritisak i prema Republici Hrvatskoj da se ukinu subvencije za najugroženije građane, ali u cjelini da se ukinu one potpore i za cijene struje i plina, rekao je, te dodao da kada je to početkom godine ukinuto, da je bilo za očekivati da će doći i do rasta cijena.

Istaknuo je kako spajanje jednoga i drugoga je dodatni udar, ali da ne bi smjelo biti opravdanje jer još uvijek postoji i veliki dio mjera koje su na snazi.

- Još uvijek se podupiru i cijene struje i plina. Sto je zaključanih cijena, tu su i vaučeri, potpore za različite ugrožene skupine. Ne bi se smjelo događati da je uz takve subvencije ovako visoka inflacija, rekao je.

Kraći radni tjedan

Sever se osvrnuo i na sve češće rasprave o skraćivanju radnog tjedna, poručivši kako ideja nije nova, ali da je ključno na koji se način provodi.

- To nije ništa novo. Godinama se o tome raspravlja i mnoge zemlje su provodile eksperimente, rekao je.

Naglasio je da se pritom mora paziti na organizaciju rada i satnicu.

- Dobro bi bilo da se uspijeva skratiti radni tjedan, ali na način da se skraćuje i tjedna satnica. Nije izlaz u smanjenju broja radnih dana, a povećanju satnice u tim preostalim danima, rekao je, te upozorio na moguće posljedice takvog modela.

- Onda imamo situaciju da će ljudi npr. četiri dana raditi po 10 sati, da će provesti praktički cijeli dan na putu do posla. To je poseban problem za obitelji s djecom. Osim toga, do te mjere će se zamoriti da će se na kraju onaj petak koji dobiju slobodno jedva nešto i odmoriti, rekao je.

Sever smatra da bi tehnološki napredak trebao omogućiti drukčiji pristup radu.

- Cilj bi trebao biti, uz digitalizaciju, automatizaciju, robotizaciju, umjetnu inteligenciju, da se smanjuje i radni tjedan, da se skraćuje satnica.

Istaknuo je i da produktivnost ne bi trebala patiti.

- Ljudi nisu u stanju raditi puno radno vrijeme jednakim intenzitetom. Kad bi se smanjio radni tjedan i pri tome smanjila satnica ljudi bili bi odmorniji, imali bi veću produktivnost rada, bili bi odlučniji raditi i bili bi privrženiji poslu, istaknuo je.

Međutim, naglašava kako je ključno očuvati primanja radnika.

- Vrlo je važno da zadrže svoja primanja kako im ne bi kupovna moć padala. To je kombinacija koja je sigurno dobra i koja će na pojedinim poslovima prije ili kasnije zaživjeti, poručio je.

Utjecaj umjetne inteligencije

Sever je upozorio da ubrzani tehnološki razvoj, posebice šira primjena umjetne inteligencije, donosi velike promjene na tržištu rada te da radnici moraju biti spremni na cjeloživotno učenje i prilagodbu.

- Mnoga istraživanja koja su se radila, pa i na području RH gdje su projekcije već prema ovim bližim godinama, 2030. vrlo jasno pokazivale da će se više od 200.000 radnih mjesta gubiti. Neki optimisti kažu da će se otvarati i neka nova. Međutim, pitanje je gdje točno. Vidimo da je taj rast tehnologije, umjetna inteligencija, digitalizacija, automatizacija, robotizacija, daleko brži od onoga što su se i najoptimističniji prognozeri usuđivali prognozirati, rekao je.

Smatra da je ključ u pravodobnoj pripremi radnika i sustavnom pristupu.

- Ono što nama nedostaje u cjelini, u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, to je snažnije djelovanje svih: sindikata, poslodavaca i javnih vlasti, da se formiraju fondovi i da se na vrijeme radnike osigura za neke druge poslove, kako ljudi ne bi strepili od toga da će im roboti ili neka druga tehnologija oduzeti radno mjesto, nego da se sada, dok još rade, usmjeravaju ka nekim novim poslovima, nekim novim oblicima rada, istaknuo je.