Nekoliko stotina Siščanki i Siščana okupilo se na javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš koju je predstavio ukrajinski investitor koji planira na području Siska izgraditi Kompleks za preradu peradi s biotoplinskim postrojenjem.
Brojni su iznijeli svoje kritike i primjedbe, ali i zabrinutost zbog tvornice koja bi mogla ozbiljno naštetiti domaćem peradarstvu.
Planirana izgradnja megapostrojenja za klanje i preradu peradi u Sisku, iza koje stoji ukrajinski investitor, izazvala je snažne reakcije građana.
Klaonica bi dnevno mogla prerađivati 620 tona peradi, dok bi proizvodnja gotovih proizvoda iznosila 500 tona.
Na javnoj raspravi, održanoj u Sisku, predstavljen je projekt i Studija utjecaja na okoliš, no građani nisu bili uvjereni u dostatnost predloženih mjera zaštite.
Predstavnik tvrtke koja je izradila Studiju, Igor Anić, kroz 20-ak minuta i isto toliko slajdova predstavio je ključne informacije, no mnogi su ocijenili da je dokument od 279 stranica površan i manjkav.
Oštre reakcije građana
Okupljeni su izražavali zabrinutost zbog lokacije postrojenja, koje se planira graditi u neposrednoj blizini Doma zdravlja, Doma umirovljenika i dječjeg vrtića.
- Tko od vas će mi sad reći da u mom dvorištu neće smrditi? Nitko?, upitao je Robert Aleksić.
- Ovo nije tipična poslovna zona i morate ju tako promatrati, upozorio je Danijel Prerad.
Osim ekoloških i zdravstvenih aspekata, građani su postavili i ekonomska pitanja, ističući da će investiciju financirati ukrajinski milijarder, a da će na projektu raditi strani radnici.
- Pa koliko mi koštamo? Jel 10 milijuna eura koštamo? Ajmo ih skupiti pa ćemo im dati, ironično je komentirao Hrvoje Pangerčić.
Zahtjev za referendumom
Primjedbe su se nizale puna tri sata, a u jednom trenutku došlo je i do verbalnog sukoba, pri čemu su građani optužili projektante da traže "rupe u zakonu".
Stručnjak s Metalurškog fakulteta Tahir Sofilić kritizirao je Studiju, ocijenivši da je odrađena površno.
Unatoč početnom obećanju, predstavnik investitora na kraju je odbio dati izjavu.
Građani su poslali jasnu poruku: traže referendum o projektu.
- Neka nam političke strukture omoguće glasanje. Imamo na to pravo, poručila je Dajana Marelj.
Javna rasprava traje do 18. ožujka, do kada građani mogu podnijeti svoje primjedbe.