Izgradnja skladišta nuklearnog otpada uznemirila mještane, struka uvjerava da je sve sigurno

Osam od 34 zgrade nekadašnje vojarne JNA u Čerkezovcu na Trgovskoj gori srušeno je, a na njihovu bi mjestu trebalo niknuti skladište radioaktivnog otpada.

Dok država vodi bitku s vremenom zbog ugovora sa Slovenijom o nuklearnom otpadu iz Krškog, dio mještana negoduje zbog izgradnje centra. Bruxelles je, zbog kašnjenja u zbrinjavanju, već nekoliko puta upozoravao Hrvatsku. Na ovom mjestu moglo bi niknuti skladište nuklearnog otpada, ako Vlada o tome donese odluku. No dijelu stanovnika i lokalnoj vlasti to nije prihvatljivo.

- Meni se to ne sviđa jer ipak je ovo lijepa priroda, lijepo mjesto. To što drugi uzimaju novce, a sirotinju truju, to mi se ne sviđa, rekla je Verica Zuber iz Dvora na Uni.

Općina i županija će zbog skladišta od države dobivati novac

Donese li se pak odluka o tome da se u bivšoj vojarni skladišti nuklearni otpad - država planira nešto vratiti lokalnom stanovništvu. Tako bi općina Dvor i županija trebale podijeliti milijun i pol eura na godinu, koje će trebati uložiti u razvoj. Pravilnik je u pripremi, ali još nije u zakonodavnoj proceduri. 

- Ljudi se bune, država ne odustaje od svoga, tako je i ovdje, ali vremenom se može primijetiti da otpor građana po malo jenjava, izjavio je Nikola Arbutina, načelnik općine Dvor na Uni.

Rok za izgradnju je već bio pomican zbog prosvjeda

Nisko i srednje radioaktivni otpad iz Krškog Hrvatska je trebala preuzeti prije dvije godine. Predviđeno je to međudržavnim ugovorom sa Slovenijom iz 2002. U međuvremenu se prosvjedovalo, otpor je utihnuo, a rokovi za izgradnju pomaknuti su. Centar bi trebao biti dovršen 2028. kad bi se u njemu trebao skladištiti ne samo otpad iz Krškog nego i onaj nastao ionizirajućim zračenjem u medicinskim i znanstvenim institucijama te industrijim pogonima.

Doktor Tadić tu ne vidi opasnost. Smatra da je puno opasnije živjeti uz Jakuševac.

- Ne postoji nikakava opasnost za to jer vijek trajanja inox cijevi i betonskog bloka se mjeri u stotinama godina, a ne u desecima godina. Osim toga nije riječ o visoko radioaktivnom otpadu i nije riječ o istrošenom nuklearnom gorivu, tvrdi Tonči Tadić, član Znanstveno-tehničkog odbora Europske zajednice za atomsku energiju (EUROATOM).

Uskoro bi trebala početi procjena utjecaja na okoliš, a zatim izgradnja novih skladišta od armiranog betona.

- Ono što je Republika Hrvatska odgovorna preuzeti iz NE Krško je 1200 kubika otpada. Nekakve procjene su da će to stati u otprilike 1100 ili 1200 armiranih betonskih kontejnera. Oni će se ovdje dovest kondicionirani i spremni za skladištenje, kaže Goran Kukmanović, voditelj Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Fondu za financiranje razgradnje otpada iz NE Krško.

Struka tvrdi da je sve sigurno i po propisima

Posao je Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i komunikacija s lokalnim stanovništvom, pa su u Dvoru izgradili Centar za edukaciju, a za prestrašene i znatiželjne stanovnike organiziraju i posjet drugim centima za skladištenje otpada u Europi. 

- Hrvatska to mora zbrinuti na isti način kao što to rade ostale članice Euroatoma, prema visokim standardima koje je postavila Međunarodna zajednica za atomsku energiju. Temeljem tih standarda je nađena lokacija, 10 godina se tražila i temeljem tih standarda će sve biti pospremano. Hrvatska će neprekidno biti pod kontrolom Euroatoma i Međunarodne agencije za atomsku energiju, smatra Tonči Tadić, član Znanstveno-tehničkog odbora Europske zajednice za atomsku energiju.

Dodaje da je Hrvatska jedina članica Europske zajednice za atomsku energiju koja još nema riješeno zbrinjavanje radioaktivnog otpada.