Sisak opet na nogama zbog troske, iz Fonda tvrde da nije opasna

Tisuću Siščana okupilo se ispred pogona Kemokopa prosvjedujući drugi put u mjesec dana protiv dovoza i obrade troske u Sisku i tražeći reviziju natječaja Fonda za zaštitu okoliša kojim je troska klasificirana kao neopasni otpad. Oglasio se i gradonačelnik. Traži hitne analize materijala i mjere zaštite okoliša.

Od 1. rujna u Sisak je s Crnog brda kod Biljana Donjih na obradu prevezeno oko 6000 tona otpadne troske. Aktivisti Građanske inicijative "Siščani ne žele biti smetliščani" u svakodnevnim su ophodnjama, kako tvrde, uočili niz nepravilnosti u obradi troske te su zabilježili i štetne posljedice za okoliš i ugrožavanje kvalitete života zbog neugodnih mirisa iz pogona tvrtke Kemokopa gdje se obrađuje 400 vrsta raznih otpada te prašine koja nastaje prosijavanjem troske.

Iz Inicijative poručuju da građane Siska još nitko nije uvjerio da je troska neopasan otpad kakvom je prikazuje Fond za zaštitu okoliša. Naime, Hrvatska se već godinama nalazi pod sankcijama Europske komisije zbog slučaja Crno brdo, a zbog troske s tog odlagališta država svakodnevno plaća kaznu od 6.500 eura sve dok se otpad potpuno ne ukloni.

'Neka ih bude sram'

Mladen Švraka nedavno se s obitelji doselio iz Zagreba u Sisak kako bi živjeli mirnije, okruženi prirodom i zelenilom. Sada s obitelji razmišlja o odlasku, ali neće odustati od borbe te je pozvao sve Siščane da mu se pridruže.

Švraka je sudjelovao na prošlotjednom sastanku s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fonda za zaštitu okoliša. "Moj je dojam da tim ljudima naš okoliš i naše zdravlje nisu ni bitni ni hitni. Da je troska bila klasificirana kao opasan otpad cijena zbrinjavanja bila bi 60 milijuna eura, tri puta manje od 20 milijuna eura kolika je cijena zbrinjavanja neopasne troske. Država je uštedjela 40 milijuna eura. Je li to cijena našeg zdravlja?, rekao je Švraka.

Dodao je da su predstavnici Fonda za zaštitu okoliša sudionike sastanka uvjeravali kako se neugodni mirisi šire s ilegalnih odlagališta u obližnjem romskom naselju.

- Neka ih bude sram zbog te izjave. Nisko udaraju po našim susjedima, koji žive 50 metara od Kemokopa, oni su od početka s nama u našoj borbi i zahvalni smo im na tome, rekao je Švraka.

- Tražimo da se odmah prekine dovoz i obrada troske u Sisak i da se sva troska ukloni iz Siska. Od nadležnih institucija tražimo da odmah provedu reviziju natječaja FZOEU u kojem je troska proglašena neopasnim otpadom, suprotno presudi EU suda, naveo je zahtjeve prosvjednika.

Što su otkrile gradske ophodnje

Snježana Sužnjević Vago osvrnula se na tvrdnje Kemokopa da će trosku namakati vodom kako bi se izbjeglo stvaranje prašine.

- Naša građanska ophodnja zamijetila je u cijelom krugu Kemokopa jednu napravu za stvaranje maglice i nismo je vidjeli na djelu. U Kemokopu su tvrdili da neće biti gomilanja troske u njihovom pogonu, međutim hrpa troske, koja je dovezena i prosijana, samo raste, rekla je.

Istaknula je da su zabrinuti i zbog otpadnih voda koje nastaju uslijed kiše i ispiranja troske jer Kemokop nema industrijski pročistač otpadnih voda i takva voda na kraju završava u gradskoj kanalizaciji i na javnom komunalnom pročistaču.

Ustvrdila je da država svoj "europski problem" pokušava riješiti pretvarajući ga u lokalni, 330 km daleko od mjesta gdje je nastao, zanemarujući interes Siščanki i Siščana koji također imaju pravo na čist zrak, čiste rijeke i vlastito zdravlje.

Prosvjednici su ispred ulaza u pogon tvrtke Keomokop u Sisku poručili da će, bude li potrebno, zaštitu svojih interesa potražiti pravnim putem pa i na Europskom sudu za ljudska prava.

Gradonačelnik traži hitno djelovanje Fonda i Ministarstva

Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić poslao je priopćenje nakon današnjeg prosvjeda građana koji su još jednom izrazili nezadovoljstvo zbog dovoza i obrade troske u gradu.

– Kao gradonačelnik dijelim zabrinutost svih građana Siska zbog posljedica prerade troske u našem gradu i zato već nekoliko mjeseci sustavno i aktivno djelujemo kako bismo pronašli legalno i trajno sigurno rješenje ovog problema, poručio je Orlić.

Navodi da je na njegovu inicijativu pokrenuta radna skupina stručnih službi Grada Siska, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako bi se zajednički analizirale mogućnosti zaustavljanja dovoza troske i procijenili potencijalni rizici za okoliš i zdravlje stanovništva.

– Želimo djelovati u zajedničkom interesu protiv štetnih odluka bivše gradske vlasti zbog čega Sisak danas nema nikakav pravni alat da ovo spriječi, naglašava.

Orlić ističe da Grad vodi transparentan proces i uključuje građane u razgovore: "Prošlog petka, 3. listopada, sastanku su se pridružili i građani koje uvijek pozivamo da prisustvuju ovakvim razgovorima. Tako će biti i ubuduće – građani su uvijek dobrodošli".

Gradonačelnik je najavio da je od Fonda za zaštitu okoliša zatraženo hitno postavljanje mjernih postaja za praćenje lebdećih čestica i drugih onečišćujućih tvari u zraku te tri neovisne analize sastava troske koja se dovozi u Sisak. Od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Grad je službeno zatražio izvještaj Hrvatskog geološkog instituta te vještačko mišljenje Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta temeljem presude Suda Europske unije.

– Kao građanin Siska dajem snažnu podršku svojim sugrađanima na mirnom prosvjedu, a kao gradonačelnik neću odustati ni milimetra. Inzistirat ću da se ovaj problem istraži i raščisti do kraja, zaključio je Orlić.

Fond za zaštitu okoliša: Troska nije opasan materijal

Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Mirko Budiša ponovio je u nedjelju, reagirajući na prosvjed Siščana, da otpadna troska koja se dovodi iz Biljana Donjih na obradu u Sisak nije opasan otpad te ne ugrožava okoliš ni zdravlje ljudi.

- Sve analize koje su rađene i prije i tijekom postupka javne nabave ali i nakon obrade otpadne troske po ukidanju statusa otpada pokazale su da se radi o neopasnom materijalu, koji nema ni jedno od 15 svojstava koja materijal čine opasnim. Analize su rađene u akreditiranim laboratorijima, akreditiranim metodama te se takve analize mogu smatrati vjerodostojnima, rekao je Budiša.

Ponovio je da obrada ni transport ne ugrožavaju zdravlje ljudi jer se transport odvija u zatvorenom sustavu, a na lokaciji u Kemokopu radi se prosijavanje, frakcioniranje i homogenizacija otpadne troske kako bi se troski ukinuo status otpada i iskoristila u proizvodnji asfalta.

- U pogonu Kemokopa stalno se provodi inspekcijski nadzor, istaknuo je, Budiša, dodavši po njihovim informacijama dosad nisu utvrđene nepravilnosti. Kazao je da Kemokop trosku obrađuje sukladno dozvoli za gospodarenje otpadom.

Zamjenik direktora Fonda poručio je da će Fond sufinancirati postavljanje mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka u blizini pogona Kemokopa.