12:30 / 28.10.2021.

Autor: Hina/HRT

Plenković: Tko je razuman, cijepit će se

Premijer Andrej Plenković

Premijer Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Vlada je odlučila produljiti rok za provedbu popisa stanovništva do 14. studenoga, kazao je premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru na sjednici Vlade. Popis je trebao biti gotov do 29. listopada. Ponovno je  pozvao na cijepljenje, naglasivši da je od 15 umrlih u dobi od 40 do 59 godina samo jedan bio cijepljen.

Premijer Andrej Plenković uvodno je na sjednici Vlade rekao da je danas prijeđeno 56% cijepljene odrasle populacije 1. dozom, skoro 1,9 milijuna sugrađana. Pozvao je sve na cijepljenje. Kao indikativan podatak naveo je da od 1000 hospitaliziranih 750 nije bilo cijepljeno, a od onih koji su preminuli, u dobi od 40-59 godina, od njih 15 samo je jedan osoba bila cijepljena.

- Svako tko je razuman, cijepit će se, poručio je.

Zahvalio je na Izvješću o radu Vlade, za koje je rekao da je bilo cjelovito.

- Iza nas je puno aktivnosti i postignuća i svaki dan koristimo da unaprijedimo kvalitetu života, rekao je.

Zahvalio je saborskim zastupnicama i zastupnicima na komentarima i stavovima.

- Vlada nastavlja s odgovornom, ozbiljnom politikom. Nastavit ćemo raditi razliku u javnosti da građani vide tko što radi, za što se zalaže i kakva postignuća ima.

Najavio je da će danas biti donesena odluka o povećanju minimalne plaće.

- Procijenili smo da se minimalna plaća poveća na 3750 kuna, odnosno 500 eura neto, što je povećanje od 10,3%, a odnosi se na 51.000 zaposlenih koji primaju minimalnu plaću. Time po prvi put podižemo iznad 50% od prosječne neto plaće, koja je u kolovozu bila 7118 kuna. Medijalna plaća bila je 6014 kuna, a ova će minimalna plaća biti 60% medijalne plaće, kazao je.

Druga točka je odluka o produljenju trajanja popisa stanovništva do 14. studenog, jer popisivači na terenu nailaze na određene poteškoće zbog pandemije. 

Govorio je i o sjednici Europskog vijeća, na kojoj je, rekao je, posebno važna tema bila BiH, odnosno izmjene izbornog zakona u BiH kako bi se donio pravedan izborni zakon.  

Osvrnuo se na odluku o konačnom ukidanju viza za Sjedinjene Američke Države, rekavši da se na to čekalo 30 godina. 

-  Hrvatskim državljanima to će sigurno omogućiti i bolje gospodarske odnose i bolju trgovinsku raspravu, rekao je.

Premijer: Rast ove godine 9%

Za rebalans proračuna kazao je da je fiskalni prostor stvoren odgovornim upravljanjem javnih financija omogućio Hrvatskoj da zadrži reputaciju, da ima povjerenje i da kamate koje država ima nova zaduživanja ili refinanciranja su puno povoljnija nego ranije.

- To se reflektira i na cijene kamata za gospodarstvo, odnosno iznos kamata za građane. Posebno je važno +, radeći završne pripreme za proračun i rebalans, u ovom trenutku procjenjujemo da bi realni rast BDP-a u 2021. bio 9%. Time smo se u munjevitom roku vratili s pada BDP-a u 2020. Tako je premašen realni iznos BDP-a iz 2019.

- Ta pozitivna poruka govori o snazi hrvatskog gospodarstva. Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 20210. konstatirat ćemo da se ukupni prihodi povećavaju za 3,3 milijarde kuna i iznosit će 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi, odnosno su planirani za 173,3 milijarde kuna, kazao je.

Očekuje se da će proračun zabilježiti manjak u iznosu od 19,7 mlrd. kuna, ili 4,7% BDP-a, a opća država prema metodologiji ESA 2010 imat će manjka od 18,9 mlrd. kuna ili 4,5 % BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu na prošlu godinu te će iznositi 83,1% BDP-a.

- Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je.

Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4% u 2022., zatim 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini.

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6% BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9% BDP-a.

Nakon jednokratnog snažnog rasta javnog duga u 2020. godini na 87,3% BDP-a, u skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1% BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7% BDP-a u 2022., 78,0% BDP-a u 2023. godini te 75,3% BDP-a u 2024 godini.

- Ovakva kretanja ukazuju da će RH u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je Plenković.

- Prije izbijanja krize, politike Vlade bile su usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. Takvo vođenje ekonomske
politike prepoznato je i od strane međunarodnih financijskih institucija i rejting agencija koje su podigle, a potom i zadržale kreditni rejting RH na razini investicijskog, unatoč negativnim posljedicama pandemije, dodao je.

Istaknuo je da je sve to omogućilo Hrvatskoj fiskalni prostor za reakciju u krizi, a da projicirane stope rasta za ovu i iduće godine svjedoče o snazi i žilavosti hrvatskog gospodarstva. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!