Panika zbog goriva: Prijeti li Hrvatskoj nestašica i nova poskupljenja?

Naglo poskupljenje nafte zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca uzdrmalo je svjetska tržišta. Cijene goriva porasle su, a hrvatska Vlada reagirala je hitno - od ponoći su ograničene cijene naftnih derivata i trošarine na energente i električnu energiju. No ključno pitanje ostaje - je li riječ o stvarnoj zaštiti građana i gospodarstva ili samo o kratkoročnom potezu kojim se kupuje vrijeme dok kriza ne prođe.

Skok cijena nafte koji je zaprepastio tržišta

U samo nekoliko tjedana cijene energenata na svjetskom tržištu dramatično su porasle. Posebno je poskupio dizel. Cijena dizela skočila je s oko 750 dolara na gotovo 1200 dolara po toni. Benzin je također poskupio, ali malo manje. Bez intervencije države procjenjuje se da bi cijena dizela na hrvatskim benzinskim postajama bila čak 24 centa viša po litri.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan smatra da je reakcija Vlade bila nužna.

- Vlada je reagirala odlučno i na vrijeme. Ovim mjerama amortizira se prvi udar rasta cijena, poručio je. 

Mjere uključuju ograničenje cijena osnovnih goriva, ali i korekciju trošarina i premija koje ulaze u konačnu cijenu na crpkama.

Vlasnici malih benzinskih crpki u velikom problemu

Država je posegnula za kombinacijom mjera - ograničenjem maloprodajnih cijena goriva, smanjenjem trošarina na energente i korekcijom premija na gorivo. Primjerice, za dizel trošarina je smanjena za 2 centa po litri. Međutim, ekonomisti upozoravaju da se dio tog efekta neutralizira kroz druge stavke u cijeni.

Profesor ekonomije Boris Podobnik objašnjava da se država odrekla oko 2 centa po litri, ali putem PDV-a zapravo vraća dio tog novca. U konačnici, procjena je da država gubi samo oko 0,25 centi po litri.

Dok građani dobivaju malo niže cijene, najveći teret mjera nose vlasnici benzinskih postaja, posebno manjih.

Prije regulacije njihova zarada iznosila je 12–13 centi po litri, danas je pala na oko 2 centa po litri. Drugim riječima, mnoge crpke praktički rade na rubu isplativosti.

- Poduzetnik je izgubio 10 centi po litri, dok je država izgubila samo četvrtinu centa, upozorava Podobnik.

Procjene su da male benzinske crpke u takvim uvjetima mogu izdržati samo nekoliko tjedana.

Hoće li u Hrvatskoj ponestati goriva?

Panika se već pojavila u nekim državama. U Crnoj Gori su se, primjerice, na benzinskim postajama stvorile velike gužve. Energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern smatra da u Hrvatskoj takav scenarij nije realan. Razlozi su jasni - Hrvatska ima vlastitu rafineriju, postoji naftovod JANAF, osigurana je dobra pomorska opskrba.

- Robe će biti. Pitanje je samo koliko će ona koštati i koliko će je građani moći plaćati, poručuje Štern.

Rat na Bliskom istoku diktira cijene

Sve ovisi o razvoju situacije na Bliskom istoku i prohodnosti Hormuškog tjesnaca - ključne svjetske rute za transport nafte.

Dodatnu nesigurnost stvaraju kontradiktorne poruke iz Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump poručio je da bi sukob mogao trajati kratko, a dio američke administracije tvrdi da je operacija tek počela.

Takve izjave snažno utječu na burze i cijene energenata.

Hoće li Hrvati po gorivo u inozemstvo?

Nakon velikog skoka cijena već su zabilježeni primjeri vozača iz Austrije koji odlaze točiti gorivo u Sloveniju. Postavlja se pitanje hoće li slično postupiti i hrvatski vozači.

Štern smatra da masovni odlazak preko granice nema previše smisla. 

- Ako zbog goriva vozite dodatnih 25 ili 30 kilometara, vrlo je vjerojatno da ćete potrošiti svu uštedu, istaknuo je. 

Takvi potezi mogu eventualno opteretiti pogranične benzinske postaje, ali ne predstavljaju ozbiljan problem za tržište.

Stručnjaci: Ne stvarajte zalihe goriva

Na društvenim mrežama već su se pojavile fotografije građana koji na benzinske crpke dolaze s kanistrima i stvaraju zalihe goriva. Energetski stručnjaci poručuju – to nema smisla.

- Takvo ponašanje potpuno je nepotrebno, kaže Krpan.

Na tržištu trenutačno nema realnih naznaka da bi moglo doći do nestašice goriva.

Zašto gorivo poskupljuje odmah, a nafta stiže tek za mjesec dana?

Mnogi se vozači pitaju zašto cijene na crpkama rastu odmah, iako tankeri s naftom tek dolaze. Odgovor je - burzovne špekulacije i tržišne kotacije derivata.

Danas se cijene nafte, dizela, benzina i kerozina formiraju na zasebnim tržištima, često pod snažnim utjecajem spekulativnih trgovanja.

Štern to slikovito opisuje.

- To je kao poseban automat u kasinu - trgovci se klade na kretanje cijena, rekao je. 

Što slijedi: Nova inflacija ili smirivanje tržišta?

Ako sukob na Bliskom istoku potraje i Hormuški tjesnac ostane blokiran, rast cijena energenata mogao bi dodatno ubrzati inflaciju u Europi i Hrvatskoj. Za sada je Vlada intervenirala kako bi amortizirala prvi udar. No stručnjaci upozoravaju da su ove mjere privremene.

Cijene goriva u idućim mjesecima ovisit će o jednom ključnom pitanju - koliko će trajati kriza na svjetskom energetskom tržištu.

Koje još mjere Vlada može poduzeti?

Rat na Bliskom istoku i skok cijena energenata već su natjerali Vladu na intervenciju na tržištu goriva. No stručnjaci upozoravaju, ako se rast cijena nastavi idućih tjedana, Vlada će morati posegnuti za novim mjerama.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručuje da država još uvijek ima alate za ublažavanje udara na građane i gospodarstvo.

Prema riječima energetskih stručnjaka, postoje još tri ključna prostora u kojima država može intervenirati kako bi ublažila rast cijena goriva.

To su premija distributerima koja ulazi u konačnu cijenu goriva, trošarine na gorivo koje država naplaćuje po litri i naknada za biogoriva koju distributeri također moraju uračunati u cijenu.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan kaže da je država spremna reagirati ako se situacija pogorša.

- Postoji još prostora u premiji, trošarinama i naknadi za biogoriva. Vlada može intervenirati ako u sljedeća dva tjedna vidimo novi rast cijena na burzama, poručio je Krpan.

Profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Boris Podobnik ističe - ako cijene energenata rapidno rastu, to će se sigurno odraziti na inflaciju.

No dodaje da situaciju ipak treba gledati u europskom kontekstu. Ako cijene rastu u cijelom svijetu, tada inflacija raste svugdje, ne samo u Hrvatskoj.

Prema posljednjim podacima, inflacija u Hrvatskoj iznosila je 3,8 posto na godišnjoj razini. Podobnik upozorava da bi zbog aktualne krize ona lako mogla ponovno prijeći psihološku granicu od 4 posto. Ipak, ističe da Hrvatska ima specifičnu strukturu gospodarstva.

- Mi smo turistička zemlja i zato su cjenovni pritisci često jači nego u nekim drugim europskim državama, naglasio je. 

Istodobno, sporiji rast cijena goriva zahvaljujući državnim mjerama mogao bi značiti da će inflacija rasti sporije nego u nekim zapadnim zemljama, poput Njemačke ili Nizozemske.

Najveća opasnost: Napadi na rafinerije i naftnu infrastrukturu

Energetski stručnjaci posebno upozoravaju na jedan scenarij koji bi mogao dodatno destabilizirati tržište - uništavanje rafinerija i naftne infrastrukture u ratnim operacijama.

Energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern kaže da takva razaranja u prošlim energetskim krizama nisu bila česta.

- Rafinerije, cjevovodi i lučke instalacije mogu se popraviti, ali to ne ide brzo, rekao je. 

Ako bi se napadi na energetsku infrastrukturu nastavili, cijene goriva mogle bi naglo skočiti diljem svijeta.

Hoće li Vlada produljiti paket mjera nakon 31. ožujka?

Trenutačni paket državnih mjera istječe 31. ožujka, a pitanje je hoće li biti produljen. Štern smatra da bi Vlada mogla nastaviti s intervencijama.

- Rat neće završiti tako brzo, a i kada završi, posljedice će se osjećati još neko vrijeme, dodao je. 

Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku: