Plenković na sjednici Vlade o potpori Ukrajini i izborima u BiH

21.04.2022.

10:45

Autor: HRT/Hina/E.L.S.

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: Davorin Visnjic / PIXSELL

Održana je sjednica Vlade. Na dnevnom redu bili su prijedlog odluke o potporama peradarstvu i stočarstvu zbog pandemije te suglasnost i jamstva za novo zaduživanje HŽ infrastrukture. Na početku premijer Andrej Plenković komentirao je aktualne teme. Rekao je da je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te da će Hrvatska nastaviti pružati političku podršku Ukrajini, a vjeruje da takvo stajalište i mišljenje dijeli velik broj članica Europske unije. Osvrnuo se i na razgovor s Draganom Čovićem, koji je bio u Zagrebu. Glavna tema bila je promjena Izbornog zakona u BiH i neuspješni pregovori koji se o tome vode.


Spomenuo je razgovor s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.

- Daljnja potpora i solidarnost Ukrajini. Zamoljeni smo da i dalje politički pružamo potporu europskom putu Ukrajine, što ćemo i učiniti, rekao je.

- Razgovarao sam i s litvanskim predsjednikom gdje dijelimo stavove o ovim temama i vjerujem da je sve veći broj zemalja članica EU-a koji razmišljaju o sličnoj europskoj perspektivi Ukrajine kao i mi, dodao je.

U Zagrebu u posjetu je bio i Dragan Čović s kojim je premijer razgovarao o nužnosti promjena izbornog zakona.

- Ukoliko do njih ne dođe to će biti loše za funkcioniranje BiH, riječ je o zakonu koji je manjkav i ne omogućuje Hrvatima da izaberu svoje legitimine predstavnike. Mi smo sa svoje strane učinili maksimalne napore da se stvori ozračje u kojem bi se postigao dogovor. Žao nam je što bošnjačke stranke na zadnja dva kruga pregovora nisu pronašle zajednički jezik s hrvatskim strankama i napravile iskorak. Ukoliko izbori budu organizirani na način kao do sada, mi kao Vlada smatramo da će to biti loše za međusobne odnose i funkcioniranje instuticija. To govorimo kao prijatelj, partner, netko tko želi pomoći BiH.

Jutros se Plenković sastao s bugarskom ministricom vanjskih poslova.

- Razgovarali smo o zajedničkim ambicijama za Schengen, eurozonu, OECD, o sigurnosnoj i ekonomskoj suradnji, rekao je.

- Vrlo važan javni poziv je danas obavljen koji se tiče Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, 1,2 mlrd kuna za dječje vrtiće i obrazovanje koje ćemo iz EU-a u idućih pet godina investirati u obrazovanje. Ovako velikih zahvata i investicija u Hrvatskoj nije bilo godinama, rekao je Plenković.

Potpore peradarstvu pet milijuna kuna, stočarstvu 31,6 milijuna kuna

Vlada je u četvrtak zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19 donijela program potpore sektoru peradarstva vrijedan pet milijuna kuna, te program potpore za primarne proizvođače u stočarstvu vrijedan 31,6 milijun kuna.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da su ti programi nastavak onih koje je Vlada donijela 2. prosinca prošle godine. Tada je za peradarstvo osigurano 20, a za stočarstvo 171 milijun kuna, no sva sredstva nisu potrošena, a neki peradari i stočari nisu uspjeli ostvariti potpore, te im se današnjim Vladinim odlukama ta mogućnost ponovno otvara.

I peradari i stočari su po njezinim riječima gotovo dvije godine bili suočeni s brojnim poteškoćama u poslovanja uslijed potpune obustave i usporavanja gospodarskih aktivnosti.

To su, primjerice, nemogućnost plasiranja svježeg mesa peradi na tržište, zbog čega su objekti za klanje bili su primorani na smrzavanje, a prodajne cijene smrznutih proizvoda su znatno niže od sviježih.

Ista se stvar, navela je Vučković, dogodila i u sektoru jaja, pri čemu su jaja klase A zbog nemogućnosti prodaje sektoru ugostiteljstva i turizma bila prodavana industriji, odnosno za preradu.

Sve je to dovelo do smanjene prodajne vrijednosti proizvoda, povećanih troškova skladištenja i prijevoza te povećane prodaje jaja za prehrambenu industriju umjesto za turizam, ugostiteljstvo i krajnje potrošače.

Uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom, odnosno uslijed pada potražnje svih stočarskih proizvoda te s tim u vezi pada cijena stočarskih proizvoda, i stočari su se s dugotrajnim poslovnim poteškoćama, rekla je Vučković.

Vlada je donijela i program potpore posrednicima u lancu doniranja hrane i/ili banci hrane, za što se iz proračuna izdvaja 30 milijuna kuna, a donijela i odluku o provedbi Programa školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2022. godinu.

Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta 7. prosinca 2018. godine i polučio je veliki interes javnosti, rekla je ministrica Vučković. U četiri godine njegova održavanja u programu je sudjelovalo ukupno 853 osnovne škole s ukupno 142.840 učenika prvih razreda kojima je dodijeljen med 775 domaćih pčelara.

HŽ Infrastrukturi državno jamstvo za kredite od 445 milijuna kuna

Vlada je u četvrtak odobrila državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za kredit kojim se financiraju obnova i modernizacija željezničke infrastrukture i financiraju projekti iz CEF programa s ciljem održavanja dinamike ispunjenja financijskih obveza prema izvođačima, u ukupnom iznosu od 445 milijuna kuna.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da će se HŽ Infrastrukturi osigurati financijska sredstva od 200 milijuna kuna radi financiranja obnove i modernizacije željezničke infrastrukture s rokom korištenja od 12 mjeseci od dana potpisa ugovora. Poček je dvije godine od isteka roka korištenja kredita, a rok otplate glavnice je 10 godina od potpisivanja ugovora uz fiksnu kamatnu stopu od 0,59 postotnih poena godišnje.

Tim kreditom, rekao je Butković, financirat će se projekti iz programa obnove i modernizacije pruga za međunarodni, regionalni i lokalni promet, željezničko čvorište Zagreb i sl.

Vezano uz suglasnost i državno jamstvo za kredit radi financiranja projekata iz CEF programa, a vezano uz dinamiku priljeva EU sredstava, Butković je kazao da se radi o iznosu od 245 milijuna kuna. Kredit će se koristiti po revolving principu 12 mjeseci od dana potpisa ugovora o kreditu, rok otplate glavnice do 31. prosinca 2023. uz fiksnu kamatnu stopu od 0,15 posto godišnje.

Vlada je izglasala i odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu financija da s društvom HŽ Infrastruktura d.o.o. i Centrom za restrukturiranje i prodaju (CERP) zaključi tripartitni Sporazum o uređenju međusobnih obveza i potraživanja.

- Nakon sklapanja sporazuma potraživanja Ministarstva financija prema CERPU i potraživanja CERPA prema HŽ Infrastrukturi iznosit će nula kuna, rekao je ministar Butković.

Suglasnost za ugovor o obnovi Doma za starije i nemoćne u Sisku

Rekonstrukcija zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Sisak, oštećene uslijed potresa, stajat će 7,03 milijuna kuna, a Vlada je na sjednici u četvrtak dala prethodnu suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za sklapanje ugovora o izvođenju radova.

Zgrada Doma je u vlasništvu HZMO-a, u potresu je značajno oštećena i ugrožava sigurnost ljudi i imovine te je nužna njezina obnova kako bi se Dom stavio u funkciju u punom kapacitetu.

HZMO je proveo otvoreni postupak javne nabave na kojemu je zaprimljeno sedam ponuda, a odabrana je ponuda tvrtke "Radanović d.o.o." iz Siska, kao ekonomski najpovoljnija ponuda u ukupnoj vrijednosti 7,03 milijuna kuna s PDV-om, izvijestio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Suglasnost Vlade bila je potrebna budući da ukupna vrijednost radova prelazi pet milijuna kuna.

Vlada je dala suglasnost i Gradu Kutini za zaduženje kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 23,5 milijuna kuna, za financiranje kapitalnog projekta "Kupnja poslovnih prostora u stambeno-poslovnoj zgradi na Trgu.
Rok otplate kredita je deset godina bez počeka, u jednakim mjesečnim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 0,85 posto i jednokratnu naknadu za obradu zahtjeva u visini 0,10 posto od iznosa odobrenog kredita, a Grad Kutinu Vlada je zadužila da izradi planove proračunske potrošnje za godine u kojima treba planirati sredstva za otplatu kredita.

Ministarstvo kulture Vlada je, pak, zadužila da objavi javni poziv za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije, budući da za troje članova mandat završava u srpnju.

Nakon što prikupi kandidature, Ministarstvo će ih proslijediti Vladi, a ona s cjelokupnom dokumentacijom i prijedlogom za imenovanje Hrvatskome saboru, koji temeljem Zakona o elektroničkim medijima imenuje i razrješava članove Vijeća za elektroničke medije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!