Plenković: Zabrana abortusa bila bi protivna odluci Ustavnog suda

Vlada je, uz ostalo, na današnjoj sjednici donijela odluke o pokretanju postupka za sklapanje Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Republike Finske te Kraljevine Švedske. U uvodnom dijelu sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na porast broja novozaraženih koronavirusom u našoj zemlji u posljednje vrijeme. Rekao je kako presuda američkog Vrhovnog suda, kojom je pitanje zakonitosti pobačaja prepušteno saveznim državama, a što je dovelo do velikih podjela, neće imati utjecaja na Hrvatsku jer bi zabrana prekida trudnoće bila protivna odluci Ustavnog suda. 

O pandemiji

- Kao što javnost prati, posljednjih dana imamo porast broja zaraženih koronavirusom. Mi smo u ponedjeljak imali sastanak s užim krugom stožera i dobili smo informacije o tome kakva je trenutna situacija s brojem hospitaliziranih, s kliničkom slikom. Unatoč većem broju zaraženih ne povećava se broj hospitalizacija, sve smrti koje bilježimo u posljednje vrijeme, a njih je relativno malo, su bile s COVID-om, što je važno da imamo na umu. Ono što želimo reći je - oprez, oprez osobito naših starijih sugrađana i onih krhkoga zdravlja, poručiti im da se paze. Što se tiče mlađih, pratimo situaciju u svim europskim zemljama i nema zemlje koja sada uvodi neke strože mjere, svi prate situaciju, poručio je premijer Plenković.

- Ono što se može očekivat će biti preporuke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo da se krene s novim krugom cijepljenja kada dođemo blizu jeseni kako bi se što veći broj naših sugrađana zaštitio od koronavirusa, najavio je premijer.

O turističkoj sezoni

Osvrnuo se i na turističku sezonu koja je, kaže, u punom jeku.

- Mi smo od početka godine ostvarili 5,6 milijuna dolazaka, 24 milijuna noćenja, što je 94 posto u odnosu na rekordnu 2019. Očekujemo nastavak jako dobrih rezultata, osobito kada su u pitanju prihodi. Fiskalizacija je prije par dana bila 25 posto veća, siguran sam da će se to i dalje povećavati, rekao je premijer.

O uvođenju eura

Komentirao je i, kako je rekao, "veliki niz aktivnosti koje smo prošli tjedan imali u Bruxellesu".

- Europsko vijeće je potvrdilo da će Hrvatska s 1. siječnja iduće godine postati članica europodručja. To je strateški cilj u programu naše vlade, rekao je Plenković zahvalivši svima koji su sudjelovali u pripremama za hrvatski ulazak u eurozonu.

- Ostaje formalno da se usvoji na plenarnoj sjednici mišljenje Europskog parlamenta i formalno će konačna odluka biti 12. srpnja na razini ministara ekonomskih i financijskih poslova i na taj će se način procedura dovršiti, najavio je.

- Prve naznake o tome što znači kad država ostvari jedan od svojih strateških ciljeva signalizirala je i jedna od agencija za kreditni rejting - Moody’s. Ova je agencija prema Hrvatskoj bila možda i najkonzervativnija, rjeđe je evaluirala što se tiče našeg kreditnog rejtinga, a sada je najavila da će ga dići za dvije stepenice nakon odluka 12. srpnja, rekao je premijer.  

Plenković je kazao da će Hrvatska imati najbolji kreditni rejting dosad u investicijskoj razini istodobno prema sve tri najveće svjetske agencije za kreditni rejting.

- Šaljemo poruku pouzdanosti financijskim tržištima, investitorima, ulagačima, partnerima (...) Takvih će pozitivnih poruka biti još jako puno, mi ćemo se na radaru nekih ozbiljnih aktera na tržištima pojaviti tek sada kada smo od sve tri agencije dobili svojevrsnu kvačicu, istaknuo je hrvatski premijer.

O Bosni i Hercegovini

Komentirao je i zaključke posljednjeg Europskog vijeća o mogućem kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu.

Kazao je da je na hrvatsku inicijativu uvrštena formulacija da je Europsko vijeće spremno dati kandidatski status BiH ako ispuni reforme u 14 područja, među kojima je i ograničena ustavna reforma i reforma izbornog zakona kojom bi se "između ostaloga trebalo adresirati pitanje neravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda za što se mi godinama sustavno zalažemo".

O zelenom svjetlu za a švedsko i finsko članstvo u NATO-u

Plenković se osvrnuo i na odluku na samitu NATO-a u Madridu o davanju zelenog svijetla za švedsko i finsko članstvo u NATO-u.

Kazao je da mu je "drago" što je pozicija vlade "očito postala i pozicija predsjednika Zorana Milanovića" koji je dugo govorio da je potrebno blokirati švedski i finski zahtjev za članstvom u NATO-u dok se ne izmjeni izborni zakon u BiH.

O pobačaju

Predsjednik hrvatske Vlade je komentirao i odluku Vrhovnog suda SAD-a o pobačaju, kojom je pitanje zakonitosti pobačaja prepušteno saveznim državama, a što je dovelo do velikih podjela. 

- Pitanje prekida trudnoće izrazito je kompleksno i pravno i etično i medicinsko pitanje, oko kojega je često nemoguće postići konsenzus i bitno je da sagledamo ovu temu koja je postala politička tema i u Hrvatskoj, poručio je Plenković.

- Mi, u okviru vladajuće koalicije, a tu u prvom redu mislim na HDZ kao stranku desnoga centra, se zalažemo za zaštitu života i on za nas počinje od začetka, ali isto tako poštujemo pravo žene na izbor i zdravlje. Naša je želja da prekida života u Hrvatskoj bude što manje, odnosno da oni budu izuzetak, no statistika i iskustva drugih zemalja pokazuju da se to ne postiže zabranama. Zabrana ne vodi manjem broju pobačaja, ali ga može učiniti nesigurnim i opasnim po zdravlje i život žena. Ova presuda neće imati utjecaja na Hrvatsku. U Hrvatskoj je pravo na prekid trudnoće regulirano zakonom, a Ustavni je sud ocijenio da je taj zakon u skladu s Ustavom. Kao što je nedavno rekao predsjednik Ustavnoga suda g. Šeparović, zabrana prekida trudnoće bila bi protivna odluci Ustavnoga suda, kao i eventualni referendum kojim bi se ograničio pristup. Nema potrebe za dezinformiranjem ljudi s ciljem skupljanja političkih poena i nema potrebe za unošenjem odredbi o već postojećem pravu u Ustav. Na takve izmjene mi nećemo pristati, poručio je Plenković.

O izmjenama ustavnog zakona o Ustavnome sudu

- Opoziciju pozivam da budu konstruktivni i da podrže predložene izmjene ustavnoga zakona o Ustavnome sudu jer upravo taj prijedlog je usmjeren na dodatnu zaštitu prava koja su zajamčena Ustavom, odnosno prava o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Ministar Malenica i cijela parlamentarna većina znaju što je smisao novog zakona o referendumu, što je smisao promjena ustavnog zakona o Ustavno sudu i u konačnici smisao ograničenih, precizno definiranih promjena Ustava. Stoga pozivamo oporbene stranke da konstruktivno pristupe ovoj temi, koju treba na smiren i racionalan način sagledavati u Hrvatskoj, rekao je Plenković.

O uhićenju osumnjičenog za ratne zločine protiv civilnog stanovništva

Premijer je također komentirao uhićenje Jovana Cvetnića u Solunu koji je osumnjičen za kaznena djela protiv čovječnosti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Humu i Voćinu 1991., a riječ je o uhićenju na temelju naloga hrvatskih tijela.

- Ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska i njene institucije vode računa o procesuiranju ratnih zločina i privođenju pravdi svih koji su odgovorni za najstrašnije zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu. Od Grčke očekujemo da poduzme sve aktivnosti kada je riječ o izručenju, rekao je.

Novi zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Novim zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak, unaprjeđuje se pravni i financijski okvir sustava visokog obrazovanja te znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja.

- Novim Zakonom želimo ojačati sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, njegove institucijske kapacitete te uskladiti njegova obilježja s načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja, Europskog prostora obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Funkcionalan i kvalitetan sustav visokog obrazovanja i znanosti usklađen sa suvremenim zahtjevima visokoobrazovnog i istraživačkog sektora preduvjet je uspješnog razvoja svake države, naglasio je.

Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje

U Sabor je Vlada uputila i izmjene i dopune Zakona o agenciji za odgoj i obrazovanje, zakona koji datira iz 2006. godine i od tada nije mijenjan. Izmjenama se on usklađuje s pojedinim pozitivnim zakonskim propisima kako bi se osiguralo brže i efikasnije reguliranje unutarnjeg ustrojstva Agencije statutom, a ne kao do sada Zakonom.

Imenovanje i razrješenje članova Upravnog vijeća usklađuje se sa Zakonom o radu na način da se jedan član bira kao predstavnik radnika, a propisuje se i da se odabir članova Upravnog vijeća koje imenuje Vlada RH provodi temeljem javnog poziva koji objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Također, usklađuju se i uvjeti za izbor ravnatelja Agencije s odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Zbog poboljšanja stanja na tržištu vina ukinute dvije krizne mjere

S obzirom da se stanje na domaćem tržištu vina popravilo, Vlada je u četvrtak kroz izmjene i dopune Nacionalnog programa pomoći sektoru vina ukinula provedbu kriznih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je na sjednici Vlade da je Ministarstvo u cilju efikasnije primjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. do 2023. pristupilo izradi nacrta četvrtih izmjena i dopuna programa.

Kako je navela, izmjenama i dopunama prestaje provedba kriznih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina, jer se stanje na tržištu vina, koje je bilo posljedica dviju pandemijskih godina, popravilo kroz dvije jako dobre turističke sezone, a višak vina koji je tada akumuliran riješen je i kroz dvije navedene mjere.

Također, kako je navela ministrica, radi efikasnije provedbe Nacionalnog programa u financijskoj godini 2022. i 2023. mjere će se provoditi bez povećanog intenziteta potpore, uz izmijenjene kriterije za rangiranje u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda i mjeri Ulaganja u vinarije.

Investicijski zajmovi HAMAG-BICRO-a iz sredstava NPOO-a

Vlada je usvojila programe kojima će HAMAG-BICRO iz sredstava NPOO-a odobravati zajmove za zelenu i digitalnu tranziciju poduzeća i subvencionirati im kamate.

- Program "Investicijski zajmovi iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti" odnosi se na odobravanje investicijskih zajmova od strane Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) malim i srednjim poduzetnicima, koji ih mogu koristiti za zelenu i digitalnu tranziciju svojih poduzeća te jačanje njihove otpornosti i konkurentnosti, izvijestio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. Iznosi zajmova idu do 100 tisuća eura, s kamatnom stopom od 0,8 posto, počekom do 12 mjeseci i maksimalnim rokom otplate do 10 godina, rekao je.

Program "Subvencija kamatne stope iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti" namijenjen je također jačanju otpornosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, a za kredite koje uzmu u poslovnim bankama HAMAG-BICRO će im subvencionirati kamatnu stopu do 50 posto.

- HAMAG-BICRO će ustrojiti fond subvencija za subvencioniranje kamata po investicijskim kreditima banaka odobrenim u okviru postojećeg jamstvenog programa - ESIF Pojedinačna jamstva za projekte zelene i digitalne tranzicije MSP-a te projekte usmjerene na jačanje konkurentnosti i otpornosti, stoji u Vladinoj odluci.

Frapa i Marina Cavtat & Resort strateški investicijski projekti

Vlada je u četvrtak strateškim investicijskim projektima proglasila projekt "Marina Cavtat&Resort", vrijedan 625 milijuna kuna bez PDV-a, te projekt "Frapa Resort Medine" u Rogoznici, čija procijenjena vrijednost s PDV-om doseže 1,04 milijarde kuna.

Proračunski limit rashoda iz općih izvora za 2023. godinu 143,4 mlrd kn

Vlada je u četvrtak donijela proračunski okvir za razdoblje 2023. - 2025. kojim se ukupna visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka odnosno ukupni limit u 2023. godini utvrđuje u iznosu 143,36 milijardi kuna. To je 5,2 posto ili 7,1 milijardu kuna više od tekućeg odnosno plana za 2022. godinu.

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da se najveće povećanje, od 4,2 milijarde kuna, odnosi na mirovine, i to najvećim dijelom zbog očekivane indeksacije mirovina u drugoj polovici ove godine, a koja će prema svim parametrima biti rekordna, što će imati efekt i na iduću godinu, te promjena zakonskih odredbi vezano za obiteljske mirovine.

Marić je izdvojio i neka povećanja kod proračunskih stavki koje nisu u skupini najvećih, kao što su značajno povećanje izdvajanja za ured za demografiju, obnovu nakon potresa te za sport.