Plenković: Realno je da gospodarski rast bude oko 6 posto

Na dnevnom su redu današnje sjednice Vlade prijedlog zakona o kazalištima, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osiguranju te odluka o pokretanju postupka izrade Strategije biogospodarstva do 2035. godine, kao i odluka o dodjeli sredstava za pomoć Sisačko-moslavačkoj županiji.

Premijer Andrej Plenković uvodno je ponovno komentirao izbore u BiH, koji su, kako je rekao, još jednom doveli Hrvate u situaciju da ih u Predsjedništvu ne predstavlja legitiman predstavnik. No dodao je da su rezultati na drugim razinama vrlo dobri.

Rekao je da je Hrvatska zadovoljna prijedlozima Europske komisije o uvjetnom davanju statusa kandidata BiH.

- To je ono što mi zagovaramo cijelo ovo vrijeme. Ali isto tako je važno da je nastavak ustavne i izborne reforme jedno od ključnih pitanja, to je sadržano u jučerašnjem dokumentu koji je EK uputio prema Vijeću, rekao je Plenković.

Sastanak s Orbanom

Plenković je rekao da se tijekom prošlotjednog boravka u Pragu, gdje je sudjelovao na summitu Europske političke zajednice i neformalnom sastanku Europskog vijeća, među ostalim sastao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, na zahtjev hrvatske strane, i to s ciljem upozoravanja na situaciju s modelom korporativnog upravljanja Inom, a u kontekstu afere u toj tvrtki.

Ponovio je da se Vlada sprema za pregovore s MOL-om o promjeni modela upravljanja Inom, koji se, kako je rekao, pokazao lošim, "jer da je dobar, ne bi se ovakve situacije u pogledu kontrole sustava u kompaniji događale".

Što se tiče neprihvaćanja hrvatskog zahtjeva za reviziju arbitražnog pravorijeka donesenog 2016. godine u sporu oko Ine, rekao je da je Vlada iskoristila pravo koje smo imali u smislu pravnoga vijeka i podnijela zahtjev za reviziju u predmetu između Hrvatske i MOL-a.

- Mi smo, naravno, u tom kontekstu iznijeli sve argumente, međutim, švicarski savezni vrhovni sud nije uvažio argumente hrvatskih pravnih zastupnika. Primili smo na znanje ovu odluku i dalje nastavljamo raditi na promjeni modela korporativnoga upravljanja, rekao je premijer.

"Nema nikakve ugroze za energetsku sigurnost i opskrbu Srbije"

Osvrćući se na donošenje osmog paketa sankcija Rusiji, Plenković je još jednom napomenuo da ruska nafta, prema tom paketu, ne može doći u Hrvatsku pa ići prema Srbiji, ali bilo koja druga nafta može. Štoviše, rekao je, prema podacima JANAF-a, to je i bio slučaj svih ovih godina, da je u velikoj mjeri nafta koja se prevozi JANAF-om prema Srbiji, osim one ruskog podrijetla, sasvim drugoga podrijetla.

- Nema nikakve ugroze za energetsku sigurnost i opskrbu Srbije, rekao je Plenković o toj temi, koja je izazvala žestoke reakcije iz susjedne zemlje.

"Realno da rast bude oko 6 posto"

Plenković je rekao i da je uistinu dobro što imamo revidirane prognoze hrvatskog ekonomskog rasta od strane MMF-a, koje su sada na 5,9 posto za ovu godinu.

- To govori u prilog našoj tezi da ćemo imati odličan i treći kvartal, rekao je Plenković, dodajući da će se zahvaljujući mjerama Vlade, odnosno paketu od 21 milijardu kuna, omogućiti da gospodarski rast bude dobar i u posljednjem kvartalu.

- Onda je realno da očekujemo da gospodarski rast bude negdje oko 6 posto, što je puno više nego što smo i mi sami predviđali, a naročito što su predviđale druge institucije ili međunarodne agencije ili organizacije, rekao je premijer.

MMF je u jesenskim prognozama više nego udvostručio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini. Prema MMF-u, hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 5,9 posto. To je bolje od proljetne procjene za 3,2 postotna boda.

U 2023. aktivnost će usporiti, uz prognoziranu stopu rasta od 3,5 posto, izračunali su MMF-u, prema izvješću objavljenom u utorak. U travnju su očekivali 4,0-postotni rast aktivnosti.

Prošle godine hrvatsko je gospodarstvo poraslo 10,2 posto, za 0,2 postotna boda slabije nego što je MMF procijenio u travnju.