Plenković: Gospodarski rast nastavit će se i u 2024. godini

Premijer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade istaknuo je kako su podaci Državnog zavoda za statistiku koji su objavljeni prije dva dana, a tiču se rasta BDP-a, itekako ohrabrujući.

Na dnevnom redu sjednice Vlade dva su prijedloga zakona koji će biti poslani u hitnu saborsku proceduru - prijedlog izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojim se predlaže produljenje primjene snižene stope PDV-a od 5 posto za isporuku prirodnog plina, te izmjene i dopuna Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva kojima se predlaže ukidanje vodnoga doprinosa. 

Na dnevnom je redu i više konačnih prijedloga zakona, među njima i izmjena i dopuna Kaznenog zakona, kolokvijalno poznatog kao 'lex AP'.

 

Banski dvori već su prije najavili da će za drugo saborsko čitanje toga zakona, a u vezi s objavljivanjem informacija iz istraga, dodati odredbu o nemogućnosti kažnjavanja ako je riječ o informaciji objavljenoj u javnom interesu.

Premijer Andrej Plenković najprije se osvrnuo na današnju sjednicu Gospodarsko socijalnog vijeća i zahvalio ministru Gordanu Grliću Radmanu na predstavljanju cijelog puta Hrvatske prema članstvu u OECD-u.

'Vjerujem da ćemo kroz dvije godine dovršiti proces pristupanja OECD-u'

- Vjerujem da ćemo kroz dvije godine dovršiti proces pristupanja Hrvatske OECD-u, jedinu preostalu međunarodnu organizaciju, čime ćemo zaokružiti osnaživanje međunarodnog političkog, gospodarskog i financijskog položaja Hrvatske, rekao je premijer.

- Današnji sastanak bio je i prigoda da se prisjetimo na našu politiku rasta plaća, osobito plaća tijekom cijelog mandata u cijeloj Hrvatskoj, u privatnom i javnom sektoru, a dodatno smo ponovili značaj povećanja plaća na temelju novog zakona i uredbi o koeficijentima koje je Vlada donijela. Da podsjetim, cijeli paket vrijedan je 1,63 milijarde eura, a to je rast prosječnih plaća za 32 posto. To je sve nastavno na povećanje iznosa i za regres, božićnicu, novo pravo uskrsnica, povećanje osnovice u listopadu prošle godine i poreznu reformu gdje je prosječni rast plaća bio 40 eura, a u nekim sredinama i više. Učinili smo niz preduvjeta za povećanje plaća u Hrvatskoj, prosječna plaća je sa 750 eura narasla na 1200 eura tijekom našeg mandata, medijalna plaća je iznad 1000 eura, a minimalna plaća je narasla za 103 posto i iznosi 840 eura, rekao je u osvrtu na Gospodarsko socijalno vijeće.

Što se tiče rasta BDP-a, rekao je kako su podaci Državnog zavoda za statistiku koji su objavljeni prije dva dana itekako ohrabrujući.

'Gospodarski rast nastavit će se i u 2024. godini'

- Rast u četvrtom kvartalu 4,3%, rast na razini 2023. godine 2,8% u potpunosti u skladu s procjenama i projekcijama Vlade i Ministarstva financija. Jednako tako, taj rast od 2,8% dobiva dodatno na težini ako znamo da je rast na razini EU 0,5% u 2023. godini, rekao je Plenković.

- Naša je projekcija da će se gospodarski rast nastaviti i u 2024. godini, poručio je.

- Proteklih dana imali smo brojne međunarodne aktivnosti, rekao je i spomenuo jučerašnji sastanak u Parizu te istaknuo da će svi prijatelji i partneri unutar EU, uključujući i Hrvatsku, snažno podržavati Ukrajinu i slati joj pomoć, uključujući i vojnu pomoć. 

- Posebno smo u razgovoru s predsjednikom Zelenskim istakli našu ambiciju da budemo i dalje među glavnim zemljama koja pomažu Ukrajini s našom ekspertizom kada je riječ o razminiranju, kada je riječ o procesiranju ratnih zločina i kada je riječ uopće o široj potpori s hrvatskim iskustvima koja Ukrajini mogu biti itekako korisna, rekao je premijer.

Hrvatska završava svoje jednogodišnje predsjedanje IHRA-om

Dodao je kako danas Hrvatska završava svoje jednogodišnje predsjedanje IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. 

- Mislim da smo u ovih proteklih godinu dana imali sjajne susrete i u Dubrovniku, u Zagrebu, i niz međunarodnih aktivnosti, pokazali solidarnost s Izraelom, a osobito kada je riječ o politici sjećanja, istaknuo je.

Posebno je zahvalio potpredsjedniku Vlade Božinoviću, ministru Grlić Radmanu, ministrici Obuljen, koji su bili, kada je riječ o Vladi, najangažiraniji na ovoj temi.

O ekshumaciji nestalih osoba

Istaknuo je kako je važan podatak da smo proteklih dana svjedočili ekshumaciji šest nestalih osoba.

- Važno je da se pronađu posmrtni ostaci svih onih kojih više nažalost nema. Nakon Domovinskog rata, riječ je o ekshumacijama na području Ličko-Senjske, Zadarske, Sisačko-Moslavačke županije i posmrtni ostaci jedne osobe su preuzeti s područja Bosne i Hercegovine. 

Premijer Plenković se osvrnuo i na postignut dogovor o povećanju plaća pravosudnih dužnosnika s Udrugom hrvatskih sudaca i Udrugom hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika.

"Jučer su ministar Malenica i Vlada u savjetovanje uputili zakon koji se odnosi na plaće pravosudnih dužnosnika. Postignut je dogovor i kada je riječ o osnovici i kada je riječ o koeficijentima, prije svega sudaca županijskih sudova i čelnika sudova, tako da smo vrlo brzo postigli dogovor nakon okončanja pregovora u redovima za državnu i javnu službu", istaknuo je.

U prijedlog zakona uvrštena su i materijalna prava koja do sada pravosudni dužnosnici nisu imali, poput regresa, božićnice, uskrsnice, dara za dijete te pravo na sistematski pregled. 

Suzbijanje nasilja nad ženama i djecom 

Rekao je i kako se danas ide u drugo čitanje s kaznenim zakonom, zakonom o kaznenom postupku, zakonom o zaštiti nasilja u obitelji.

- Temeljna intencija ovog paketa je daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i sprečavanje nasilja u obitelji, istaknuo je premijer.

- Proširujemo i osnažujemo prava žrtava nasilja, pravo žrtve na žalbu protiv rješenja, omjer i opreza koje dosad nije bilo - sto metara minimalna udaljenost prilikom nalaganja mjera opreza. Također, policija će imati ovlasti uhititi nasilnike, a sud u roku od 24 sata mjere opreza može zamijeniti zatvorskom kaznom. 

Žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak, uvodi se i niz drugih prava. Kaznenim zakonom povisujemo kazne za kazneno djelo silovanja, teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zlouporabe djeteta, ukidamo zastaru kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Uvodimo i posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe, femicid, za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora, rekao je premijer.

Uz femicid, uvode i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama.

- Propisujemo ga kao otegotnu okolnost pri počinjenju kaznenoga djela. Ovim izmjenama štitimo prava, sigurnost i dostojanstvo žena, rekao je premijer.

Istaknuo je važnost novog Zakona o strancima

- Pušten je u javno savjetovanje. Prijedlog ima nekoliko elemenata, a ono što je najvažnije su očekivanja privatnog sektora, potrebe na tržištu rada, naročito u graditeljstvu, ugostiteljstvu, turizmu i industriji gdje većina radnih dozvola koje su do sada izdane se i realno odvijaju u hrvatskom gospodarstvu. Zakon se mijenja kako bismo uskladili naše propise s plavom kartom na razini EU koja želi privući visokokvalificiranu radnu snagu, rekao je premijer.

Ističe kako smo bili jedna od prvih država koja je regulirala pitanje digitalnih nomada.

- Sada idemo korak dalje, produljujemo mogućnost dobivanja takve dozvole za dodatnih šest mjeseci, ističe. 

Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje

Podsjetio je kako se, uz ove izmjene, uvodi i novo kazneno djelo "neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje".

- Ovaj prijedlog je nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenoga postupka te prava na pravični postupak. Ono što potpuno otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda te da je ono usmjereno protiv novinarske profesije, pojašnjava premijer.

Kaže kako počinitelji ovog kaznenog postupka mogu biti isključivo sudionici postupka, a to novinari nisu.

Rekao je kako otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje neće biti kazneno djelo ako je ono počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane ili u drugom, pretežito javnom interesu. 

Danas će Vlada predložiti novog načelnika Glavnog stožera OSRH

Premijer Andrej Plenković rekao je kako će Vlada danas sukladno zakonu, a u dogovoru s predsjednikom Republike, predložiti novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH - generala Tihomira Kundida, istaknuvši da on ima vrlo kvalitetnu karijeru i poštuju njegov doprinos.

Dodao je kako će taj prijedlog Vlada RH formalno proslijediti nadležnom Odboru za obranu u Hrvatskom saboru.

"Riječ je o prijedlogu kandidata kojeg je sugerirao u dogovoru s ministrom obrane Ivanom Anušićem predsjednik Republike Zoran Milanović i razumijemo da je taj prijedlog želja predsjednika RH", istaknuo je uvodno premijer Plenković na sjednici Vlade u četvrtak.

Naveo je kako je riječ o časniku Hrvatske vojske, hrvatskom branitelju, pripadniku 2. gardijske brigade HV-a s kasnije vrlo kvalitetnom karijerom.

"Trenutno je general Tihomir Kundid zapovjednik Hrvatske kopnene vojske kojeg svi dobro poznamo, kao i sve časnike Hrvatske vojske, čiji doprinos cijenimo i poštujemo i zato će ga Vlada predložiti", rekao je Plenković.

Premijer ističe kako na temelju dogovora koje je vodio ministar Anušić, očekuju da predsjednik Milanović prihvati Vladin prijedlog koji će doći u sljedećem razdoblju, a kada je riječ o imenovanju čelnog čovjeka Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).

"To će, što se nas tiče, biti aktualni šef SOA-e Daniel Markić", dodao je.