Plenković: Broj zaposlenih narastao je na povijesni broj

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je sjednica Vlade RH. U uvodnom govoru premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna pitanja i aktivnosti Vlade, pozitivne gospodarske pokazatelje, od BDP-a, inflacije, nikad veće zaposlenosti i manje nezaposlenosti, do jučer odobrene isplate 5. rate od 822 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Premijer Plenković u uvodnom obraćanju osvrnuo se i na jučerašnje prvo aktualno prijepodne u Saboru.

- Vjerujem da smo našim odgovorima na pitanja dodatno informirali javnost i ostale zastupnike, poručio je.

O  inflaciji i zaposlenosti

- Ono što je prema mom sudu najvažnije jest da je Vlada na početku 3. mandata u poziciji da krećemo s drugim najvećim rastom BDP-a u EU-u, poručio je. 

- Ako nastavimo tim ritmom te odgovornim vođenjem javnih financija, mudrim ulaganjima, što većom zaposlenošću, doći ćemo do situacije da do kraja ovoga mandata dođemo na 82% prosjeka razvijenosti, što je naš politički cilj i u izbornom programu i u programu naše vlade. 

- Inflacija nam je na 3,3%, to je najniža stopa od rujna 2021. Vidi se da su mjere koje smo poduzimali i vezano za energenate i ograničenje cijena određenih proizvoda imale efekta, kazao je.

- Također, broj zaposlenih nam je došao na povijesno najviši broj, dakle, 1.736.000 ljudi u Hrvatskoj su osiguranici. Toliko zaposlenih nismo imali nikada, ističe.

Nezaposlenih je 83.300, što je najniži broj nezaposlenih ikada i zato smatram da moramo nastaviti s našim fokusom na demografsku revitalizaciju, na zelenu tranziciju, na digitalnu transformaciju i na daljnje ulaganje u obrazovanje, kazao je Plenković.

Izbori za Europski parlament

U nedjelju su održani izbori za Europski parlament. Plenković se osvrnuo na izlaznost.

- Izlaznost je bila mala, to nije dobro. Unatoč svim našim naporima da senzibiliziramo što veći broj sugrađana, istaknemo važnost europskih tema. Potrudili smo se, od stalnih odlazaka u Hrvatski sabor i razgovora o temama o kojima se raspravlja na Europskom vijeću do brojnih projekata koji se realiziraju, konferencija, medijske aktivnosti, ali evo, vjerojatno je to bila zasićenost toksičnom atmosferom koja je postojala u društvu u vremenu izbora za Hrvatski sabor, pa i lijepim vremenom i manjim interesom i, naravno, izrazito snažnom komunikacijom o plaćama i naknadama koje zastupnici u Europskom parlamentu imaju, tako da je jedan miks svih tih elemenata, prema našem mišljenju, smanjio izlaznost, što nije dobro, kazao je premijer.

Osvrnuo se i na informaciju koju je objavila Europska komisija - da je pozitivno ocijenila peti zahtjev u sklopu isplate sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. 

- Ovaj put očekujemo uplatu u visini od 822 milijuna eura. Ovo je najizdašnija tranša. Ono što je posebno važno, mi smo tu prva država unutar EU-a koja je dobila zeleno svjetlo Europske komisije da se isplati peta tranša iz instrumenta nove generacije.

- Hrvatskoj je do sada uplaćeno 3,7 milijardi eura. S ove 822 idemo na više od 4 i pol milijarde eura. Sredstva će biti iskorištena za izgradnju dječjih vrtića, osnovnih škola, centara za starije osobe, turističke, zdravstvene, prometne infrastrukture, projekte u području energetike, vodoopskrbe, turizma, znanosti i obnove nakon potresa, kazao je Plenković. 

"15 milijardi eura u plusu"

- U pogledu operativnog programa Konkurentnost i kohezija Ministarstvo regionalnog razvoja poslalo je Komisiji izjave za ovjeravanje, a time smo potvrdili apsorpciju, u potpunosti, 6,9 milijardi eura koje se odnose na prošlu perspektivu, a što znači da smo u cijelosti ispunili naš cilj, istaknuo je. 

Dodao je da je naša prednost u smislu sredstava koje smo povukli iz proračuna EU-a i koje smo uplatili u proračun to da smo 15 milijardi eura u plusu. 

Poželio sreću našim nogometašima

Osvrnuo se i na Europsko prvenstvo u nogometu.

-Želimo uspjeh našim Vatrenima. Ohrabrujemo izbornika Dalića, kapetana Modrića i sve ostale igrače da ostvare rezultat koji bi još jednom razveselio cijeli hrvatski narod, poručio je.

Središnja pismohrana zemljišnih knjiga u Gospiću

Izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru želi se osigurati veća ažurnost zemljišnih knjiga, a regulira se i trajno čuvanje i pohrana zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću.

Uspostava središnje pismohrane zemljišnih knjiga u Gospiću planirana je tijekom ove godine, a financira se iz Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije te će se u nju smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige, kao i zbirke isprava u RH.

Izmjenama zakona proširuje se krug ovlaštenika kojima se omogućuje pristup i pretraga podacima zemljišne knjige po imenu, prezimenu, nazivu i OIB-u, i to na upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba, a odnose se na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnike i javne bilježnike.

Trenutačno je pristup dopušten tijelima sudbene vlasti i državnim odvjetništvima, Ministarstvu financija i Hrvatskom zavodu za socijalni rad.

Propisuje se i da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti u elektroničkom obliku ili ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju.

Proširuje se ovlast javnog bilježnika da odbije podnošenje prijedloga za upis kada se pojavi sumnja u vjerodostojnost isprave.

Odluka o izradi operativnih programa nacionalnih manjina

Vlada je donijela i odluku o izradi operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje od 2024. do 2028. Ti će programi odrediti mehanizme osiguranja zaštite prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim posebnim propisima.

U pripremu operativnih programa, ovisno koju nacionalnu manjinu zastupaju, bit će uključeni i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru koji u roku od 15 dana od stupanja na snagu odluke trebaju dostaviti prijedloge programskih aktivnosti Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Operativni programi nastavak su kontinuiranog rada Vlada odnosno unapređivanja postojeće razine zaštite prava nacionalnih manjina, rekla je državna tajnica Irena Petrijevčanin Vuksanović.

S obzirom na izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, Vlada je danas prihvatila sedam uredbi o unutarnjem ustrojstvu koje se odnose na šest ministarstava kod kojih se promijenio djelokrug rada te na Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, a donesena je i odluka o imenovanju članova Vladinih stalnih radnih tijela (šest koordinacija i dvije komisije).

HŽ Infrastrukturi i Putničkom prijevozu 56,5 milijuna novih kredita

Vlada je dala i prethodnu suglasnost i odobrila jamstvo za kredit HŽ Infrastrukturi radi ispunjavanja financijskih obveza prema izvođačima u iznosu od 32,5 milijuna eura, kao i prethodnu suglasnost za kredite HŽ Putničkog prijevoza ukupne vrijednosti 24 milijuna eura za obnovu voznog parka i radionica.

Rok korištenja kredita HŽ Infrastrukturi kod Erste&Steiermärkische Banke Rijeka je 12 mjeseci od potpisa ugovora, korištenje i način otplate kredita je po revolving-principu, dok je dospijeće kredita 31. prosinca 2025. uz kamatu od 1,99 posto.

Instrument osiguranja je bezuvjetno i neopozivo jamstvo RH koje pokriva sto posto obveza po kreditu, a izdalo ga je Ministarstvo financija.

Vlada je također izglasala da se HŽ Putničkom prijevozu da prethodna suglasnost za sklapanje ugovora o predfinanciranju, i to između društava HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i EUROFIMA Europskog društva za financiranje nabave željezničkog materijala, za financiranje obnove lokomotiva i vlakova u iznosu od deset milijuna eura. Kredit je na 15 godina, po fiksnoj kamatnoj stopi od 3,44 posto.

Prihvaćen je i prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i EUROFIME za financiranje ulaganja u objekte za održavanje željezničkih vozila. Visina tog kredita je 14 milijuna eura.

Novac će biti utrošen za obnovu voznog parka i radionica koje održavaju željeznička vozila. Te se radionice nalaze u Osijeku, Koprivnici Puli, Splitu, Varaždinu i Vinkovcima. I taj je kredit na 15 godina uz fiksnu kamatu od 3,44 posto.  

Ini koncesije za benzinske postaje na pomorskom dobru

Vlada je odlučila Ini dati koncesije za korištenje benzinskih postaja na pomorskom dobru na ograničeno vrijeme od pet godina uz fiksni i promjenjivi dio naknade.

- Koncesije Ini daju se zbog zaštite interesa i sigurnosti infrastrukture za opskrbu gorivom za gospodarsko korištenje postojećih benzinskih postaja na pomorskom dobru, objasnio je na sjednici Vlade njezin potpredsjednik te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

To se, naveo je, odnosi na benzinske postaje Bol, Crikvenica - obala, Dubrovnik - Orsan, Korčula - Dominče, Uble - otok Lastovo, Mali Lošinj - obala i Rogač - Šolta.

Ukupna površina pomorskog dobra koja se time daje u koncesiju Ini je 16.318 četvornih metara, i to na rok od pet godina. Stalni dio koncesijske naknade iznosi pet eura godišnje po četvornom metru zauzete ukupne površine, što iznosi 81.590 eura. Promjenjivi dio te naknade iznosi 4,5 posto prihoda ostvarenog na koncesioniranom području, kazao je Butković.

Nagrada redatelju i producentima filma "Čovjek koji nije mogao šutjeti"

Važno je i spomenuti da se među točkama Vladine sjednice našla i ona vezana za novčanu nagradu od 50 tisuća eura ekipi filma "Čovjek koji nije mogao šutjeti". Nagradu dodjeljuju redatelju Nebojši Slijepčeviću i producentima Danijelu Peku i Katarini Prpić zbog iznimnog postignuća na Filmskom festivalu u Cannesu i što su svojim postignućem pridonijeli promociji Republike Hrvatske, izvijestila je, među ostalim, za Dnevnik HTV-a Nikolina Ćosić. 

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je to "najveća nagrada dosad hrvatskom filmu od neovisnosti".

Film su, uz Hrvatsku, koproducirali Bugarska, Francuska i Slovenija, a ministrica je izrazila nadu da će daljnjim ulaganjem u promidžbu osvojiti nagrade i na drugim festivalima na koje će se prijavljivati.