Plenković: Od 2016. socijalne naknade porasle 400 posto
14.01.2026.
Zadnja izmjena 11:45
Autor: M.R./Vijesti/HRT/Hina
PODIJELI
Predsjednik Vlade Andrej Plenković
Foto: HTV / HRT
Premijer Andrej Plenković osvrnuo se u srijedu na početku sjednice Vlade na porast socijalnih naknada istaknuvši da one ne rastu linearno te je njihov porast znatno veći od 10 ili 5 eura, kako je to interpretirano u dijelu medija, a naglasio je i da su od 2016. godine naknade rasle 400 posto.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković objasnio je da za roditelje njegovatelje naknada ne raste za pet eura, već raste osnovica, zbog čega se stvarni mjesečni iznosi povećavaju znatno više.
- Mjesečne naknade u praksi rastu između 50 i 75 eura primjerice sa 750 na 800 eura, sa 900 na 960 eura ili sa 1.125 na 1.200 eura, ovisno o kategoriji, istaknuo je premijer na početku sjednice Vlade na kojoj su donesene četiri odluke kao podrška ranjivim skupinama društva.
Naglasio je da je Vlada, unatoč drukčijim interpretacijama koje su se pojavile u dijelu medija, rekordno povećala izdvajanja za socijalne naknade i pomoć najosjetljivijim skupinama društva.
- U usporedbi s 2016. godinom riječ je o rastu od oko 400 posto sa 268 milijuna eura tada na 1,35 milijardi eura u 2026. godini, rekao je.
Govoreći o novom krugu povećanja, Plenković je pojasnio da osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu raste na 170 eura, što je povećanje od 10 eura, dok osnovica za pojedine druge naknade, poput onih za udomitelje, raste za pet eura. Upozorio je da je u dijelu medija pogrešno, pa i zlonamjerno, stvoren dojam da se radi o simboličnom povećanju od pet ili deset eura.
- Naknada nije linearno povećanje, nego umnožak osnovice i faktora. Osnovica je temeljni iznos, a faktor ovisi o osobi i situaciji u kojoj se nalazi, rekao je, navodeći kao primjer da radno sposobni samac prima 100 posto osnovice, dok samohrani roditelj nesposoban za rad prima 160 posto osnovice.
Istaknuo je da je važno da javnost dobije potpunu i točnu informaciju o tim promjenama, kako ne bi dolazilo do pogrešnih tumačenja, te je najavio da će ministar Piletić to dodatno i jasno objasniti u prezentaciji.
Premijer je podsjetio i da je u programu Vlade najavljeno povećanje socijalnih naknada za 30 posto do kraja mandata, naglasivši da su aktualna povećanja dio konzistentne politike koja se provodi u skladu s fiskalnim mogućnostima države.
- Naš primarni cilj nije samo povećavati iznose naknada, nego i smanjivati broj korisnika zajamčene minimalne naknade te podizati kvalitetu života građana, rekao je, dodavši da je broj korisnika te naknade već prepolovljen sa 97 tisuća na 43 tisuće zahvaljujući gospodarskom rastu, rastu zaposlenosti i podizanju životnog standarda.
Plenković je poručio da politika socijalnih naknada mora biti usmjerena na pomoć onima koji se doista ne mogu sami uključiti na tržište rada, dok politika asistanata s rastom broja korisnika, kako je rekao, nije dobra ni za pojedince ni za društvo u cjelini.
Naveo je i da su u odnosu na 2016. godinu pojedine naknade više nego udvostručene za samce s 106 na 170 eura, za radno nesposobne osobe sa 122 na 221 euro, dok kućanstvo s dvije radno sposobne odrasle osobe i dvoje djece danas prima 561 euro, u odnosu na 212 eura prije deset godina.
Predsjednik Vlade se u uvodnim napomenama također osvrnuo na posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea koji je posjetio Zagreb u ponedjeljak prilikom kojeg je, skupa sa premijerom i članovima Vlade, obišao vojarnu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na Plesu.
- Ono što je važno je da od 1. siječnja postoji dežurni borbeni dvojac zrakoplova Rafal koji obavljaju zadaće tzv. air policinga hrvatskog neba. Mi smo sa zadnjim preraspodjelama na kraju 2025. osigurali da su ukupna izdvajanja za obranu prešla 2% BDP-a čime ispunjavamo naše međunarodno preuzete obveze članstva u NATO-u, istaknuo je Plenković.
Plan je Vlade da do 2035. godine ulaganja u obranu dosegnu 3,5% BDP-a, a s obranom povezane aktivnosti dodatnih 1,5%.
Rušenje i razgradnja Vjesnikovog nebodera dobila je izvođača radova - to je Eurco d.d iz Vinkovaca koja posjeduje sve reference. Ukupni troškovi, zajedno sa PDV-om iznose nešto više od 5,3 milijuna eura, a posao bi trebao biti završen u travnju, dok bi se promet Slavonskom avenijom trebao normalizirati i nešto ranije, poručio je premijer.
Do sada otvoreno 27.500 računa s paketom besplatnih usluga
U cilju osiguravanja ujednačene i pravilne primjene zakona, dodao je, Ministarstvo financija je uputilo službeni dopis Hrvatskoj udruzi banaka s naglaskom na obavezu jasnog, točnog i nediskriminirajućeg informiranja građana te na potrebnu dodatnu edukaciju osoblja, osobitu odnosu na starije i ranjivije skupine
Podsjetio je da je 5. siječnja Ministarstvo financija objavilo priopćenje radi pojašnjenja netočnih i nepotpunih informacija, o opsegu i načinu korištenja paketa besplatnih usluga.
Pozvao je sve građane koji žele koristiti mogućnost otvaranja besplatnog računa, da to i učine.
Građani s prvim radnim danom ove godine mogu podnijeti zahtjev za aktivaciju računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga.
Naime, s prvim danom 2026. na snagu je stupio Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojem je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, kao što su plaće, mirovine, stipendije, novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti i sl.
Prema zakonu, paket besplatnih usluga, za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu, uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, zatim polaganje i podizanje gotovog novca na šalteru ili bankomatu, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje debitne kartice te usluge plaćanja njome na fizičkim prodajnim mjestima.
Tu je i korištenje jedne elektroničke usluge - internetskog ili mobilnog bankarstva, prema odluci banke.
Ministarstvo financija izvijestilo je prošli tjedan da će u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, nastaviti kontinuirano i aktivno pratiti provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, te će, u slučaju utvrđivanja nepravilnosti ili postupanja suprotno važećim propisima, poduzeti odgovarajuće mjere u okviru svojih zakonskih ovlasti i raspoloživih instrumenata.