Škabrnja: Milanović i izaslanstva Sabora i Vlade odali počast žrtvama

Škabrnja se prisjeća svojih žrtava, mještana i branitelja ubijenih u velikosrpskoj agresiji. Unatoč lošem vremenu, tisuće ljudi došle su odati počast civilima i braniteljima koji su ubijeni 1991. U Škabrnju je stigao predsjednik Republike Zoran Milanović, a iz Vlade RH ministri Radovan Fucks, Oleg Butković i Ivan Paladina.

Pokolj u ravnokotarskome mjestu Škabrnji počinjen je istog dana kad je slomljena herojska obrana Vukovara. Mučki su ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U Domovinskom ratu u Škabrnji je ubijeno 56 civila, a poginulo je i 25 branitelja iz tog mjesta. Nakon rata još je šestero mještana poginulo od minsko-eksplozivnih sredstava.

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambara i Ražovljeve glavice, gdje su, uz snažnu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplova, angažirane tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.

Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.

Civili, pretežno žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorijama, nasilno su izvučeni, ubijeni i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.

Za zločine u Škabrnji osuđena je samo negdašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava te sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a nakon uhićenja u Švicarskoj 2001. i izručenja Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora.

Nakon poništenja te odluke, na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina zatvora, a Vrhovni sud smanjio je tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izišla u listopadu 2007.

Uoči obilježavanja 31. godišnjice stradanja, DORH je prošlog tjedna objavio nove podatke o procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području Škabrnje i Nadina u studenome 1991. Tako se, među ostalim, podsjeća da je Županijski sud u Splitu 15. srpnja potvrdio optužnice protiv Zorana Tadića, 63-godišnjeg državljanina Srbije i Australije, koji se smatra odgovornim za smrt 30 mještana i 13 branitelja u Ambaru. Kao zapovjednika 2. specijalnog voda Teritorijalne obrane Benkovca, Tadića se u optužnici tereti i da je prema naredbi počeo napad na Škabrnju pucnjavom iz tenkova, minobacača i višecjevnih bacača raketa te s naoružanim vojnicima.

Početak suđenja najavljen je za 4. srpnja 2023. na Županijskome sudu u Splitu, gdje će mu se vjerojatno suditi u odsutnosti. Za 3. srpnja 2023. na tom je sudu sazvana i rasprava protiv šestorice državljana Srbije i jednog državljanina BiH, kojima se stavlja na teret da su njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici 18. studenoga 1991. u Škabrnji ubili 44 civila, većinom starije životne dobi. Nakon toga su do 12. ožujka 1992., tijekom privremene okupacije Škabrnje, usmrtili još 21 civila, također pretežno starije životne dobi.