20:13 / 02.09.2021.

Autor: Ima li što novo?/IMS/D.M./HRT

Fuchs: Preslagivanje nastavničkog dijela zaposlenika i povećanje plaća

Posebna emisija o školstvu: Ima li šta novo

Posebna emisija o školstvu: Ima li šta novo

Foto: HRT / HTV

- Reforma školstva nije stala, ona je samo usporena i ide po zacrtanim trasama. Uvođenjem cjelodnevne nastave bit će preslagivanja nastavničkog dijela zaposlenika. Vjerojatno bi došlo i do racionalizacije i koncentracije a u konačnici bi učitelji i nastavnici dobili veće plaće, izjavio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u posebnoj emisiji o školstvu 'Ima li što novo?', uoči još jedne neizvjesne pandemijske školske godine. 

Na pitanja Sunčice Findak odgovarali su ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić, zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec, ravnatelj srednje škole Petrinja Milan Orlić, ravnatelj XV. gimnazije Nikola Dmitrović te nastavnice Tamara Šoić iz Rijeke i Maja Kassa iz Osijeka.

- Očito nije dosadno u mandatu, ali se ne bih složio da idemo dva koraka naprijed, korak natrag, odgovorio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na konstataciju Sunčice Findak da reformu sustava obrazovanja 'zaustavlja' pandemija, pa dva potresa. Ide se naprijed, samo su veliki izazovi - a zdravlje učenika, nastavnika i naroda nam je na prvom mjestu, kazao je. Svi ti podaci prikrivaju sve ono što se čini u školstvu - reforma nije stala, ona je samo usporena idemo dalje po zacrtanim trasama. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti i molimo vas novinare da nam u tome pomognete, da ne brojimo samo oboljele, dodao je. 

Dodao je kako se završavaju kurikularne promjene u 4. i 5. razredu čime će svi kurikulumi u osnovnoj školi biti promijenjni, a osiguran je i snažan izvor financiranja u dogradnji škola i vrtića kako bi sva djeca, barem u osnovnom školstvu u cjelodnevnu nastavu te da b se osigurala predškola. 

'Nije u školstvu sve tako sivo'

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić poručio je da škole nužno moraju ostati otvorene, predstavljajući rezultate istraživanja koji pokazuju da je pandemija negativno utjecala na veliku većinu učenika, njihovu motivaciju i mentalno zdravlje. 

- Pandemija je negativno utjecala na živote mladih ljudi, naročito u osnovnoj školi - na tjelesno zdravlje, a kod srednjoškolaca na psihičko zdravlje dok je nastavnicima poremećen balans između profesionalnog i privatnog života. Međutim pozitivno je da su svi međuljudski odnosi poboljšani, kao i digitalne vještine, poručio je Jokić.

Međutim, dodao je - mora se poraditi na psihosocijalnom stanju učenika i zaposlenih, saniranju odgojno-obrazovnih nedostataka i povećanju motivacije za rad te krpanju rupa u znanju koje su se pojavile u predmetima iz tzv. STEM područja. Naglasio je pritom da treba zahvaliti prosvjetnim radnicima koji su "stup ove zemlje i koji su učenicima i roditeljima ovaj period učinili podnošljivima". 

Suzana Hitrec

Suzana Hitrec

Foto: HRT / HTV

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja komentirala je navode o 'nestručno pokrivenoj nastavi' i činjenici da npr. svaki šesti nastavnik matematike nije kvalificiran. Kazala je kako ravnatelji na to upozoravaju već desetak godina. Za rješenje tog problema potrebni su i volja i novac, promjena upisnih politika na nastavničkim studijima i stipendiranje. Potrebno je i drugačije vrednovati rad nastavnika jer mlade osobe nisu motivirane raditi za male plaće. Dobrom smatra mogućnost da se u škole mogu vratiti umirovljenici. 

Nikola Dmitrović, ravnatelj zagrebačke XV. gimnazije

Nikola Dmitrović, ravnatelj zagrebačke XV. gimnazije

Foto: HRT / HTV

Na natječajima nijedan informatičar i 19 geografa

Nikola Dmitrović
, ravnatelj zagrebačke XV. gimnazije kazao je kako od studenata PMF-a čuje kako oni ne bi željeli raditi u školama. Svi iz STEM područja traže izlaz. Znamo kolika su početna primanja u informatičkim tvrtkama, kaže Dmitrović koji putem natječaja traži dva nastavnika informatike - i gotovo da nema prijavljenih. Za razliku od toga - na natječaj za geografiju prijavilo se 19 kvalitetnih kandidata.

Ministar Radovan Fuchs odgovorio je kako to nije samo problem Hrvatske, nego svugdje u svijetu. Na pitanje što će napraviti po tom pitanju. Najavio je da će se ići sa stipendijama koje bi možda bile uvjetovane radom u školama. Razgovara se, dodao je i o povećanju plaća.

Uvođenje cjelodnevne nastave i preslagivanje zaposlenih

- Zbog cjelodnevnih nastava koje će se događati bit će i preslagivanja nastavničkog dijela zaposlenika. Za neke bi se osigurao posao na nekim drugim mjestima unutar obrazovnog sustava. Vjerojatno bi došlo i do racionalizacije i koncentracije. Ima tu prostora, mogli bi razgovarati o normama opterećenja i dalje. Sve u svemu ide se prema tome da se stvar završi tako da bi učitelji i nastavnici dobili veće plaće, kazao je Fuchs.

Boris Jokić upozorio je kako nije problem samo STEM područje, već i strani jezici te razredna nastava. Smatra kako je novac samo jedan dio motivacije, te da ljudi koji rade u školama nisu trošak i 'uhljebi'. Oni su, kaže Jokić - jedni od najkonstruktivnijih činilaca u ovoj zemlji i treba ih staviti na društveni pijedestal. 

"Djeca više ne iščekuju početak godine, danas je situacija kaos" 

- Smatram da su ministar i ova postava u Ministarstvu učinili pozitivan korak ukinuvši mogućnost anonimnog prijavljivanja. Dio nastavnika nije zadovoljan jer prijavitelj može ostati anoniman pred onim koga prijavljuje. Međutim ja smatram da je to dobro, jer bi ljude bilo strah prijaviti nepravilnosti, kazala je profesorica hrvatskog jezika Tamara Šoić. Dodala je kako je početak školske godine sve stresniji i stresniji. Današnja djeca više ne iščekuju s pozitivnim osjećajem početak nastave, nego se sve pretvorilo u atmosferu kaosa, kazala je. Tome je doprinjela i gospođa Pavić Šimetin nekim svojim izjavama, dodala je.


Tamara Šoić, profesorica hrvatskog jezika

Tamara Šoić, profesorica hrvatskog jezika

Foto: HRT / HTV

'Cijepljenje nastavnika osigurava nastavu u školama' 

- Maske će morati nositi učenici viših razreda osnovne škole i srednjoškolci i to ako nema distance od 1,5 m u osnovnoj ili 2 metra u srednjoj školi, kazala je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. Dodala je kako će lokalni stožeri moći mijenjati mjere ovisno o epidemiološkoj situaciji. Procijepjeno je, dodala je - 58 posto prosvjetnih radnika, a trebalo bi ih biti više. To osigurava nastavu u školama i u Hrvatskoj se ne razmišlja o prisili, zaključila je. 

Iz dvije osnovne škole ispisalo se 20 odlikaša

Milan Orlić
, ravnatelj srednje škole Petrinja izvijestio je kako će nastavu ove školske godine nastaviti u zamjenskoj školi Mato Lovrak a ne u zgradi Gavrilovića. Za prelazak u Gavrilović su pripremili svu dokumentaciju, dobili su i suglasnost Ministarstva, ali se ne zna izvor financiranja. Nadaju se da će čim prije dobiti odgovor na to pitanje i useliti u taj prostor. Dodao je da su volonteri na zgradi Gavrilovića odradili više od 3.500 sati rada i da će svi pripremni radovi biti gotovi za desetak dana.

- Ako nemaš škole, grada biti neće, ponavlja ravnatelj Orlić koji gotovo svakodnevno potpisuje ispisnice. Iz dvije osnovne škole u Petrinji, dodao je u godini dana ispisano je 20 odlikaša. Upisali su škole u Zagrebu i Velikoj Gorici. Manje je i upisanih u srednje škole.

Fuchs: Obnova škola u potresu pogođenim područjima

- Škola će se graditi. Hvale vrijedna je inicijativa ravnatelja koji je pokrenuo prikupljanje donacija, ali cijela škola se mora obaviti onako kako struka zahtijeva. Dakle 12 milijuna kuna za dovršetak škole od 12 tisuće kvadrata ove školske godine i obnova škole u centru koja bi se pretvorila u djelomičnu gimnaziju s učeničkim dormitorijem. Pored toga ostala je izgradnja nove zgrade osnovne škole, a radit će i nova ekonomska škola u Sisku, kazao je ministar Radovan Fuchs te ponovio kako se sutra, vezano za to- sastaje s predstavnicima županije.   

Boris Jokić naglasio je kako je potres za učenike i mlade ljude veći stres od pandemije. Naročito se to odnosi na njihove planove za budućnost i njihov ostanak. Sramota je za politiku da to toliko traje jer je škola centar zajednice. Nema opravdanja za pasivnost na tom području. Sve što kao ljudi možemo napraviti jest - pomoći tim ljudima i učiniti sve da njihovo odrastanje i rad bude što smisleniji, kazao je. 


Maja Kassa, profesorica geografije

Maja Kassa, profesorica geografije

Foto: HTV / HRT

Predmet Biosigurnost i biozaštita 

Maja Kassa
, autorica predmeta Biosigurnost i biozaštita objasnila je da je taj projekt pokrenut kako bi djeci objasnili zašto se uvode pravila. Projekt nije fokusiran samo na COVID, već činjenicu da učenici usvoje biosigurnosne vještine i prevenciju. Reakcije su bile vrlo pozitivne i interes za predmet je velik. Prijavilo se već 215 škola s 253 obrazovne skupine, dodala je.

Pitanje pomoćnika u nastavi za slijepog profesora 

- Mislim da profesor neće dobiti pomoćnika u nastavi. Pomoćnici su namijenjeni učenicima. Postoje stvari koje netko može ili ne može fizički obavljati ali ne možemo za jednog profesora, za jedno radno mjesto zapošljavati dvije osobe. Profesor vjerojatno može obavljati neke druge stvari i biti raspoređen na neko drugo mjesto, odgovorio je ministar Fuchs na molbu slijepog profesora povijesti u osnovnoj školi koji nije imao problema u radu - do nastave na daljinu.

Dodao je kako nikad nije rekao da u školstvu neće zapošljavati više psihologa, nego da ih zbog pedagoških standarda ne mogu zaposliti u svakoj školi. Međutim može se učinkovitije osigurati psihološku pomoć, kazao je. Vezano za 'rupe u znanju' kazao je da je Agncija za odgoj i obrazovanje uputila smjernice na koji ih nastavnici u prvi mjesec dana školske godine moraju identificirati.  

Ove godine drugačija matura 

- Probni ispiti za državnu maturu, koja će ove godine biti inovativnija i po novim kurikulumima bit će održani tijekom ožujka i travnja. To je kasno, trebalo bi to napraviti što je moguće prije - krajem prvog polugodišta ili početkom drugog, smatra Suzana Hitrec. Dodala je da su pritom u povlaštenom položaju maturanti koji su eksperimentalo četiri godine pohađali 'Školu za život'po novim kurikulumima. Većina drugih gimnazija i škola će imati 3 godine nove kurikulume, a umjetničke škole dvije godine. Bit će dosta problema, suglasan je Milan Orlić

Ocjenjivanje i vrednovanje znanja 

- Imamo veliki problem s ocjenjivanjem i meritokracijom kriterijima. Najbolje bi bilo kombinirati školsko i vanjsko vrednovanje. I to od 5 razreda osnovne škole na način da se dozvoli nastavnicima da 'povuku' neke ispite i primjene to u svojim sredinama. Tako bi se dobila informacija kako koji učenik stoji sa znanjem iz pojedinog predmeta i kako stoje u odnosu na nacionalni prosjek. Kad bi takvu ocjenu iskombinirali sa školskom ocjenom - imali bi deflaciju odlikaša, smanjili bi pritisak na roditelje i nastavnike, a i učenici bi dobili pozitivnu sliku o svojim sposobnostima. Samo kad bi se to napravilo hrvatsko bi školstvo 'dskočilo' 10 godina, kazao je Boris Jokić.

Da se nešto sa sustavom ocjenjivanja mora promijeniti slaže se i ministar Radovan Fuchs. Dodao je kako se vezano za to ne smiju raditi zahvati na temelju impresija - nego s podlogom. Tako se kreće s eksperimentalnom fazom nacionalnih ispita u 5. i 8. razredima.

- Kad kompariramo jedinstveni ispit iz određenih predmeta na nivou 80 škola iz raznih djelova Hrvatske vidjet ćemo kakvo je znanje tih učenika - kakva je kvaliteta škola i nastavnika koji su ih poučavali, poručio je Fuchs te naglasio da se nitko tih ispita ne treba bojati. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!