Slučaj Jankomir: Prijetnje bolnici, sumnje u zataškavanje, nalazi za nekoliko tjedana

Brojne nelogičnosti u postupanju nakon smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, zakašnjelo pregledavanje snimke videonadzora i pitanje odgovornosti ravnateljice bile su glavne teme HRT-ove emisije Otvoreno.

O tome su u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala govorili gosti: Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista; Mirando Mrsić, predsjednik Upravnog vijeća Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan; Ivan Urlić, neuropsihijatar; Renato Mittermayer, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

Miljuš je upozorio na gotovo dva tjedna neobjašnjenog čekanja, dok je Mrsić otkrio da su ustanovi i zaposlenicima upućene prijetnje te najavio angažiranje zaštitara. Državni tajnik Mittermayer potvrdio je da je Ministarstvo zdravstva prijavu odvjetnika obitelji zaprimilo još 23. listopada, a neuropsihijatar Urlić pozvao na detaljnu rekonstrukciju događaja i utvrđivanje razloga zbog kojih je prema već sputanom pacijentu postupano na takav način.

Miljuš: Gotovo osam minuta držali su jastuk na glavi pacijenta

Novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš, koji je prvi objavio pojedinosti slučaja, rekao je da tužiteljstvo četvoricu medicinskih tehničara tereti za teško ubojstvo zbog postupanja prema pacijentu suprotnog medicinskim pravilima.

Prema njegovim riječima, na snimci videonadzora u pojedinim trenucima vidi se osam do deset osoba, među kojima je i liječnica.

Posebno je izdvojio gotovo osam minuta tijekom kojih je, kako navodi, pacijentu na glavi držan jastuk.

- To je stvarno nešto prestrašno, rekao je Miljuš.

Dodao je da je redakcija odlučila ne objaviti snimku, nego samo pojedine fotografije za koje je procijenila da su od javnog interesa. Ispričao se obitelji zbog toga što je dio uznemirujućih prizora vidjela u medijima.

Zašto snimka nije pregledana gotovo dva tjedna?

Miljuš je upozorio na niz nelogičnosti u postupanju bolnice i nadležnih nakon smrti pacijenta.

Smatra neobjašnjivim što već iste večeri nije proveden očevid, dokumentirane okolnosti događaja i započeto prikupljanje obavijesti od svih uključenih.

- Meni je nepojmljivo da već istu večer nije proveden očevid, da sve nije fotografirano i zabilježeno te da se već sljedećeg jutra nisu počeli obavljati razgovori sa svima koji su bili uključeni, kazao je.

Posebno ga čudi što je ravnateljica klinike Majda Grah snimku videonadzora pregledala tek 4. studenoga, iako je već dan nakon smrti razgovarala sa zaposlenicima, a odvjetnik obitelji ubrzo je zatražio očuvanje snimke kao mogućeg dokaza.

- To je jedna velika vremenska rupa i ne razumijem zašto nije prije pogledala snimku, rekao je Miljuš.

Obdukcijski nalaz mogao bi se čekati još nekoliko tjedana

Miljuš je izvijestio i da je kontaktirao Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, gdje mu je rečeno da bi dovršetak obdukcijskog nalaza mogao potrajati još nekoliko tjedana.

Potrebno je, naime, provesti dodatne toksikološke i kemijske analize.

Po završetku nalaz će biti dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koje je naložilo obdukciju.

Mrsić: Objašnjenje ravnateljice ne drži vodu

Predsjednik Upravnog vijeća bolnice Mirando Mrsić ocijenio je događaj nečovječnim i nedopustivim te izrazio nadu da će dovesti do promjene postupaka koji su se možda dosad smatrali uobičajenima u psihijatrijskim ustanovama.

- To je nešto što se ne smije događati i što se nikada više ne bi smjelo dogoditi, ni u bolnici Sveti Ivan ni u bilo kojoj psihijatrijskoj bolnici u Hrvatskoj, poručio je.

Potvrdio je da će se preispitati odgovornost ravnateljice, posebno zbog zakašnjelog pregledavanja snimke videonadzora.

Ravnateljica je dan nakon smrti pokrenula unutarnji nadzor i zatražila očitovanja zaposlenika, no snimku je pregledala tek gotovo dva tjedna poslije.

Logiku takvog postupanja ravnateljica će morati objasniti. Objašnjavala je da nije očekivala da će se takve stvari dogoditi, ali očito je da ta logika u ovom trenutku ne drži vodu, rekao je Mrsić.

Najavio je da bi unutarnji nadzor trebao biti dovršen sljedećeg dana, nakon čega će se odlučivati o mogućim sankcijama.

Na pitanje znači li to i smjenu ravnateljice nije dao izravan odgovor, nego je ponovio da će se njezina odgovornost procijeniti na temelju nalaza nadzora.

Bolnici i zaposlenicima upućene prijetnje, angažirat će zaštitare

Mrsić je otkrio i da su bolnici i njezinim zaposlenicima upućene prijetnje koje su prijavljene policiji.

- Ovo što se sada događa, sa svim prijetnjama koje su upućene klinici i ljudima, treba zaustaviti jer većina zaposlenika radi prema pravilima i zakonima, rekao je.

Upravno vijeće donijelo je odluku o angažiranju zaštitara i organizacijskim promjenama u bolnici.

Predviđeno je i osnivanje interventnog tima koji bi pomagao zaposlenicima u situacijama kada je potrebno intervenirati prema pacijentima.

Mrsić očekuje da bi te mjere mogle biti provedene u sljedećih tjedan do dva.

Mrsić odbacuje zataškavanje, ali priznaje da se mora utvrditi odgovornost

Na pitanje je li bilo pokušaja zataškavanja slučaja, Mrsić je odgovorio da prema njegovim saznanjima nije.

- Siguran sam da nije bilo zataškavanja. Po mojim saznanjima, nikakvog zataškavanja nema, rekao je.

Objasnio je da je za događaj od ravnateljice doznao u srijedu navečer, 4. studenoga, a da je sljedećeg jutra pokrenut postupak izvanrednih otkaza i slučaj prijavljen policiji.

Naveo je i da je Ministarstvo zdravstva obaviješteno te da je Upravno vijeće održalo sjednicu.

Ipak, priznao je da ostaje otvoreno pitanje zašto sve nije učinjeno ranije.

- Zašto to nije bilo ranije, pitanje je na koje će možda odgovoriti istraga Državnog odvjetništva. Svi koji su aktivno sudjelovali u ovom događaju snosit će posljedice, a jasno je da i ravnateljica mora snositi svoj dio odgovornosti, zaključio je Mrsić.

Uz kaznenu istragu, bolnicu očekuju i odluke o organizacijskim promjenama te mogućim dodatnim sankcijama. Ostaju otvorena pitanja zašto snimka nije pregledana odmah nakon smrti pacijenta, jesu li svi uključeni pravodobno ispitani i tko je odgovoran za zakašnjelu reakciju nadležnih.

"Ministarstvo je za slučaj doznalo 23. listopada, ali od odvjetnika obitelji"

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Renato Mittermayer objasnio je kada je Ministarstvo prvi put zaprimilo informacije o smrti Kristiana Josipa Periša i zašto ministrica Irena Hrstić tvrdi da je za slučaj doznala tek 9. studenoga.

Prema njegovim riječima, odvjetnik obitelji poslao je Ministarstvu elektroničku poruku 23. listopada u 17.10, dva dana nakon smrti pacijenta. Poruka je 26. listopada iz pisarnice proslijeđena Samostalnom sektoru zdravstvene inspekcije, koji je otvorio predmet.

- Mi smo za slučaj saznali 23. listopada, ali na drugačiji način nego što smo trebali, odnosno ne od ravnateljice bolnice, nego od odvjetnika obitelji, rekao je Mittermayer.

Objasnio je da zdravstveni inspektori samostalno odlučuju o postupanju te da imaju rok od 30 dana za postupanje po zaprimljenoj prijavi. Inspekcija je 6. studenoga pripremila zahtjev za očitovanjem, a postupanje prema bolnici uslijedilo je 9. studenoga.

Mittermayer je pritom odbacio tvrdnje da su ministrica ili drugi dužnosnici Ministarstva bili ranije upoznati s pojedinostima slučaja samo zato što je prijava zaprimljena u zdravstvenoj inspekciji.

Potvrdio je, međutim, da je ravnateljica bolnice trebala odmah obavijestiti Ministarstvo.

- Ravnateljica nam je prijavila slučaj tek 7. studenoga, u subotu, a za tu smo prijavu saznali 9. studenoga, rekao je.

"Sputavanje zahtijeva stalan nadzor, postupanje s jastukom nije normalno"

Govoreći o iskustvu iz Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, kojom je ranije ravnao, Mittermayer je objasnio da se mjere fizičkog sputavanja mogu primjenjivati radi sprječavanja samoozljeđivanja, ali isključivo uz odgovarajući nadzor educiranog osoblja.

Istaknuo je da je riječ o postupku tijekom kojeg se zdravstveno stanje pacijenta mora neprestano pratiti i procjenjivati kada mjera više nije potrebna.

- Educirano osoblje mora cijelo vrijeme nadzirati pacijenta, promatrati ga i odlučivati kada ga se može osloboditi sputavanja, objasnio je.

Na pitanje o prizorima s jastukom na glavi pacijenta, Mittermayer je takvo postupanje ocijenio neprihvatljivim.

- Naravno da to nije normalno. Nisam vidio cjelovitu snimku, samo dijelove fotografija objavljenih u medijima, ali takvo što nikada prije nisam vidio u našim zdravstvenim ustanovama, rekao je.

"Treba utvrditi zašto je došlo do takvog postupanja"

Neuropsihijatar Ivan Urlić, nekadašnji voditelj akutnog odjela Klinike za psihijatriju KBC-a Split, smatra da se okolnosti smrti Kristiana Josipa Periša moraju detaljno rekonstruirati.

- Ovakva dramatična situacija s tragičnim završetkom zaslužuje da se, poput mozaika, kamenčić po kamenčić, istraže svi sudionici i minuciozno rekonstruira cijeli događaj, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, jedno od ključnih neodgovorenih pitanja jest što je prethodilo postupanju više medicinskih tehničara prema pacijentu koji je već bio sputan.

- Što se događalo u bolnici da je sputani pacijent doživio takvu navalu nekoliko medicinskih tehničara i na kraju onu scenu s jastukom? To je duboko potresno i ne smije se ponoviti, poručio je Urlić.

Upozorio je da je nužno utvrditi zašto su zaposlenici reagirali upravo na takav način te naglasio da ozljede poput prijeloma rebara nisu prihvatljiva posljedica postupanja prema psihijatrijskom pacijentu.

"U kriznim situacijama presudni su razgovor i smirivanje pacijenta"

Urlić se osvrnuo i na postupanje prema pacijentima koji su izrazito uznemireni, agresivni ili predstavljaju opasnost za sebe i druge.

Potvrdio je da je tijekom karijere, premda rijetko, pozivao policiju u posebno zahtjevnim situacijama. Istaknuo je da je suradnja bila dobra te da je već sama prisutnost policijskih službenika katkad bila dovoljna za smirivanje situacije, bez njihova fizičkog uključivanja u medicinsko postupanje.

- Nisam ih puštao da nam fizički pomažu. Nisu nam trebali pomagati, ali s pacijentima je trebalo mnogo razgovarati, rekao je.

Podsjetio je da je, prema dostupnim podacima, dežurni liječnik prilikom Periševa prijema gotovo dva sata razgovarao s njim kako bi ga uvjerio da ostane na odjelu.

Urlić smatra da zdravstveni djelatnici ni u najtežim kriznim situacijama ne smiju odustati od komunikacije i pokušaja uspostavljanja povjerenja.

- Ne smijemo se umoriti od pokušaja da i najrastrojenijem pacijentu objasnimo da mu nismo neprijatelji, nego ljudi koji mu žele pomoći, poručio je.

"Treba preispitati i postupanje policije"

Miljuš smatra da bi u slučaju Periševe smrti trebalo preispitati i postupanje policije. Periš je u bolnicu stigao u policijskoj pratnji, a policajci su, prema njegovim riječima, poslije još dvaput dolazili na poziv osoblja, no procijenili su da je situacija pod kontrolom.

- Ravnateljica je u svojem izvješću, naveo je Miljuš, upozorila da policija nije poslala interventni tim, iako je za to bila zatražena pomoć.

- Interventna policija obučena je za takve situacije. Vjerujem da bi, da su interventni policajci došli, situacija možda završila drugačije, rekao je Miljuš.

Otvorio je i pitanje zašto Periš pri dolasku nije bio pretražen, s obzirom na navode da je kod njega pronađen bokser, te je li policija primjereno reagirala kada je odvjetnik obitelji izrazio sumnju u okolnosti smrti. Smatra da bi trebalo provjeriti jesu li svi postupci bili u skladu s propisanim protokolima.

"Odgovornost neće stati na četvorici otpuštenih tehničara"

Mrsić je ocijenio je da postoji paralela između smrti Kristiana Josipa Periša i slučaja Georgea Floyda jer je, kako je rekao, u oba slučaja riječ o nepotrebnoj primjeni sile nad nemoćnom osobom. Takvo postupanje smatra nedopustivim, bez obzira na stanje pacijenta.

Upozorio je da se u Jankomiru edukacija osoblja za postupanje u kriznim situacijama uglavnom prenosila sa starijih na mlađe zaposlenike, bez sustavnog programa. Upravno vijeće zato je zatražilo uspostavu odgovarajuće edukacije.

Mrsić je poručio da odgovornost neće stati na četvorici medicinskih tehničara koji su dobili izvanredne otkaze. Treba utvrditi i odgovornost onih koji su bili prisutni, a nisu reagirali, pri čemu su mogući dodatni otkazi.

- Jasno je da postoje odgovornosti onih koji su bili tamo, a nisu ništa poduzeli, rekao je Mrsić, dodavši da će i ravnateljica morati snositi dio odgovornosti.

"Incident je trebalo odmah prijaviti"

Mittermayer je ocijenio da su uvjeti rada u hrvatskim psihijatrijskim ustanovama uglavnom zadovoljavajući, ali je upozorio na nedostatak medicinskih sestara i tehničara, koji pogađa cijeli zdravstveni sustav.

Naglasio je da se slučaj iz Jankomira ne smije poistovjećivati s radom svih psihijatrijskih ustanova te izrazio uvjerenje da većina zdravstvenih djelatnika svoj posao obavlja stručno i odgovorno.

Istaknuo je da Ministarstvo dosad nije zaprimilo prijavu usporedivog događaja te podsjetio da se ozbiljni neželjeni događaji moraju odmah prijavljivati kako bi nadležna tijela mogla pravodobno reagirati i zaštititi pacijente i zaposlenike.

Urlić: Osoblje treba učiti kako smiriti krizu prije nego što eskalira

Neuropsihijatar Urlić upozorio je da su uvjeti rada na psihijatrijskim odjelima vrlo teški, ponajprije zbog nedostatka medicinskih sestara i tehničara.

Smatra da se premalo pozornosti posvećuje sustavnoj edukaciji osoblja o smirivanju kriznih situacija i sprječavanju njihove eskalacije.

- Takva se obuka, upozorio je, često prepušta pojedincima i njihovim iskustvima.

Prisjetio se vlastitog rada na akutnom psihijatrijskom odjelu, gdje je posebnu važnost pridavao razgovoru s pacijentima i suradnji među zaposlenicima.

-Treba razgovarati i s pacijentima i s medicinskim osobljem i s kolegama. Kada se iskustva objedine, ona postaju znanje i zalog za etičnije i profesionalnije postupanje, poručio je Urlić.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: