Miloloža: Već sada sve mjerimo u eurima, prelazak će biti lagan

Veliki broj građana Hrvatske strahuje od uvođenja eura početkom 2023. Financijski stručnjaci i Vlada tvrde da nema straha od udara velike inflacije i da ulazak eura u Hrvatsku ne bio trebao izazvati poskupljenja veća od 0,2 posto. O tome, ali i trenutnom poskupljenju energenata i rastu drugih cijena u Studiju 4 govorili su poduzetnik Ivan Miloloža i eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ) koji se uključio putem platforme Zoom.  

U Hrvatskoj se već sve mjeri eurom - prelazak će biti lagan

- Upitan trebaju li građani strahovati od uvođenja eura, Ivan Miloloža odgovara kako se već sada u Hrvatskoj sve mjeri eurom - od cijena kruha do cijene stana i automobila. I krediti su vezani za euro. U Hrvatskoj euro nije platežno, ali jest funkcionalno sredstvo, rekao je. Dodao je da je 90 posto naše štednje u eurima.

- Dobro to što neće biti tečajnih razlika, pa će prelazak na euro biti lagan, ocijenio je Miloloža. 

- Troškova uvođenja eura će naravno biti, ali gospodarske koristi od uvođenja eura debelo nadmašuju trošak, kazao je Tomislav Sokol upitan treba li javnosti artikulirati činjenicu da će Hrvatsku kupnja papirnatih novčanica eura koštati.  

Objasnio je kako uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi i valutni rizik, vjerojatno će pasti kamatne stope, a porasti kreditni rejting. 

- Zato gospodarstvenici i posebno izvoznici plebiscitarno podržavaju uvođenje eura,  rekao je Sokol. 

Euro i inflacija 

Miloloža smatra da uvođenje eura neće biti problem u odnosu na pad standarda stanovništva, no rekao je kako je trenutačno specifičan problem veliki rast inflacijske stope, posebno na prostorima razvijenih država kao što je SAD, rast kakav se nije dogodio u posljednjih 50 godina. 

-  Moramo se priviknuti na nešto "novo-staro". Točno je da i u Hrvatsko cijene divljaju, ali po meni, divljaju špekulativno, rekao je Miloloža. Smatra da Hrvatska nije dovoljno dobro iskoristila svoja bogatstva u energentima, posebno u plinskom sustavu. 

Tomislav Sokol potvrdio je da je u pojedinim državama članicama EU-a došlo do velikog porasta cijena energenata, za što postoji više razloga. 

- Došlo je do poremećaja tržišta, jako puno novca ubačeno je zbog sanacija i gospodarskih posljedica COVID-19, inflacija nije neočekivana, ali gospodarski stručnjaci očekuju da će se to vratiti u normalu, rekao je.

Ulaskom u eurozonu raste životni standard građana

- Što se tiče ulaska u eurozonu, ako gledamo odnos koristi i standarda građana, kod zemalja središnje Europe koje su euro uvele vidimo da su plaće rasle više od rasta cijena, znači došlo je do rasta standarda. I protivnici eura pokazuju koliko vjeruju euru, jer većina njih ima štednju u eurima. To pokazuje koliko je euro stabilna valuta usprkos krizama koje su se dogodile i koliko je za nacionalni interes i dugoročna stabilnost Hrvatske bolje da bude dio eurozone i da se jače integrira u EU ulaskom u eurozonu i Schengen, istaknuo je Sokol.

Na početku razgovora bilo je riječi o rezoluciji Europske komisije o ograničavanju izvoza medicinske opreme, na koju je putem Europske pučke stranke Tomislav Sokol uputio amandman koji je usvojen. Njime će se omogućiti odredba da države članice EU-a ne mogu uvesti nikakva ograničenja na izvoz medicinske opreme u slučaju zdravstvene krize bez prethodnog posebnog odobrenja Europske komisije.

Cijeli razgovor pogledajte u snimci.