Spašavatelj HGSS-a otkrio kako sigurno uživati u prirodi

Stiglo je ljeto, mnogi osvježenje od gradskih vrućina traže u prirodi. No uživanje u svježem zraku, u planinama, na rijekama i jezerima, sa sobom nosi i mnoge zamke i opasnosti. Kada nešto pođe po zlu, u pomoć priskače Hrvatska gorska služba spašavanja. Kako spriječiti nesreće te kako se ponašati ako se ipak dogode, otkrio je gorski spašavatelj Jadran Kapović.

Upitan kakva je sezona trenutačno te ima li već HGSS puno posla, spašavatelj Jadran Kapović je odgovorio kako u prosjeku imaju jednu intervenciju dnevno.

- Ako ćemo statistički govoriti, u svakom trenutku je netko od HGSS-ovaca na terenu. Tako da praktički, svaki dan imamo po jednu akciju, pogotovo ljeti kada je velika navala turista, ali uspjevamo sve odraditi bez problema, rekao je.

"Na edukaciju i intervenciju trošimo jednako vremena koliko i na spašavanje"

- Naš najbitniji zadatak je prevencija, odnosno sprječavanje nesreća. Bilo edukacijom, angažmanom na društvenim mrežama, aktivnostima s turističkim zajednicama, nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Jednako vremena trošimo na prevenciju i na edukaciju, koliko i na spašavanje. Zato uspjevamo taj broj zadržati na 800 do 1000 akcija godišnje, ustvrdio je Kapović.

Od opasnosti u ljetno doba u prirodi, istaknuo je i šaljivi mit o turistima koji potpuno nepripremljeni idu na planinarenje.

- Jedno vrijeme je to bio mit, japankama na Biokovo, ali u principu je to sinonim za sve one koji idu neopremljeni. Ako govorimo o rizicima tijekom ljeta, što se tiče planinarenja, prvi je dehidracija, upozorio je.

Istaknuo je kako je ona u uvjetima koji trenutno vladaju - pogubna.

- To ljudi trebaju shvatiti i ne to olako uzimati zdravo za gotovo. Prva stvar ljeti, uzeti dovoljno vode. Treba biti racionalan, naglasio je.

Zlatno pravilo planinarstva: Nikad ne idi sam

Govoreći o problemima na koje turisti mogu naići kada je riječ o životinjama, istaknuo je kako je najveća opasnost od insekata.

- Što se tiče insekata, ima onih koji mogu izazvati ozbiljne reakcije poput obada, stršljena, osa i pčela. Ne treba im se približavati, a što se tiče zmija, postoji određen nerealan strah. Statistika govori da su ugrizi zmija vrlo, vrlo rijetki, kao i napadi medvjeda, rekao je.

- Svakako treba paziti gdje stajete, na koja grmlja, da se ne dižu kamenja. U vremenu kad se zmije kote, treba paziti da se ne provlačimo ispod niskih grana jer su one gore, objasnio je.

- Što se tiče postupaka kako reagirati ako dođe do ugriza - što više mirovati, isprati mjesto ugriza i postaviti gazu te zavoj i bilo bi dobro mjesto ugriza podići iznad razine srca. Što prije zovnuti HGSS i što više mirovati te ne pokušavati rezati ranu ili isisavati, objasnio je.

Kada je riječ o planinarenju, upozorio je da nikada u planine ne bi trebali ići sami.

- Zlatno pravilo planinarstva je nikada u planinu ne ići sam, pogotovo kada su ovakvi uvjeti. Ako ste sami, nećete moći pozvati pomoć, ako vam ispadne mobitel i razbije se, ne možete nešto napraviti. Kad se dogodi nesreća, trebate odmah obavijestiti HGSS i pružiti prvu pomoć, dodao je.