Akrap o špijunskom skandalu: RH je meta zbog članstva u EU-u i NATO-u

Špijunski skandal koji potresa Hrvatsku komentirao je u središnjem Dnevniku HTV-a Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman. Naglasio je kako je takve špijunaže izrazito teško otkriti.

- Nema jednostavnog ni jedinstvenog rješenja, isto kao što nema ni univerzalnog pristupa u prikupljanju obavještajnih podataka i njihovu korištenju. Takve aktivnosti vrlo je teško otkriti, rekao je Akrap.

Istaknuo je važnost visoke razine sigurnosne kulture, kako osobne tako i organizacijske. Prema njegovim riječima, upravo je to ključ da se na vrijeme prepoznaju i prijave sumnjive aktivnosti nadležnim institucijama.

– Ako su osobe upoznate s procesima i znaju što učiniti kad prepoznaju da se raspituje o podacima kojima netko ne bi smio imati pristup, tada je puno lakše i jednostavnije reagirati. No to uvijek mora biti na razini sustava i cijele države, poručio je Akrap.

Povećane aktivnosti

Na pitanje rastu li obavještajne aktivnosti s obzirom na napetosti koje su prisutne na području zapadnog Balkana, Gordan Akrap rekao je kako je ovaj prostor već desetljećima središte interesa različitih obavještajnih službi.

- Još od krvavog raspada Jugoslavije, koja je postala središte obavještajnog djelovanja u istočnoj Europi, pa sve do nakon Dejtonskog sporazuma i NATO-ova bombardiranja te protjerivanja agresorske Srbije s Kosova, povećane su aktivnosti različitih službi koje pokušavaju zaštititi svoje interese, pojasnio je Akrap.

Naglasio je kako je cijelo područje zapadnog Balkana – šest država koje ga čine – premreženo interesima različitih država i međunarodnih aktera.

– Od Rusije, Kine i Srbije, preko Turske, pa sve do zapadnih država, uključujući i Hrvatsku. Gdje god se križaju takvi interesi, gdje je velik broj pripadnika međunarodnih organizacija i vojnih snaga, onda možete biti sigurni da ima i velik broj osoba koje se bave obavještajnim djelovanjem, istaknuo je Akrap.

RH pod povećalom obavještajnih službi

Na pitanje kakvi konkretni rizici od špijunskih napada postoje za Hrvatsku, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman Gordan Akrap naglasio je kako je članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu ključan razlog zbog kojeg je Hrvatska stalno pod povećalom stranih obavještajnih službi.

- Mi više nismo objekt, mi smo subjekt međunarodnih događaja. Kada netko kaže da je Bruxelles tamo gdje se dogovara, treba shvatiti da smo to i mi – jer sudjelujemo u procesima odlučivanja. I svaki put kad ste dio takvih procesa, budite sigurni da ste i predmet interesa onih koji žele utjecati na njih, poput Rusije, Kine ili drugih država izvan tog prostora, rekao je Akrap.

Dodao je kako će Hrvatska biti meta špijunskih aktivnosti sve dok je dio zapadnih integracija, ali i zbog specifične situacije na području zapadnog Balkana.

– Ovo područje je vrlo izazovno i nesigurno, s izraženim društvenim podjelama, nestabilnostima i stranim utjecajima – pogotovo malignim. Zato je rizik od obavještajnog djelovanja prema Hrvatskoj izuzetno visok, zaključio je Akrap.

Koje su to vrijedne informacije?

Na pitanje što su u suvremenom dobu zapravo vrijedne informacije i što se posebno traži u obavještajnom svijetu, Akrap pojašnjava kako to uvijek ovisi o ciljevima onih koji stoje iza obavještajnih aktivnosti.

– Ovisi o zadatku i prioritetima. Jesu li to tehnološke tajne, politički ili sigurnosni procesi i aktivnosti – to definira država ili organizacija koja šalje špijuna. Pritom je ključno znati kojim osobama pristupiti, jer ne posjeduje svatko iste informacije, rekao je Akrap.

Dodao je kako se prikupljanje podataka temelji na dobroj procjeni i ciljanom pristupu.

– Nećete od pilota tražiti informacije o željeznici, niti od kapetana broda podatke o vojnoj infrastrukturi u šumariji. Svaka osoba kojoj se pristupa mora biti pažljivo odabrana, a cilj jasno definiran, pojasnio je.

Akrap ističe i da analitika ima ključnu ulogu jer spaja i interpretira podatke prikupljene različitim metodama – od otvorenih izvora, preko tehničkog prikupljanja, pa sve do ljudskih izvora, što smatra “krunom obavještajnog djelovanja”.