U Splitu je svečano otvorena 13. Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici te predavanja klinike Mayo iz individualizirane medicine. Na dosadašnjim konferencijama sudjelovalo je 10 dobitnika Nobelove nagrade te više od 6800 znanstvenika i predavača iz 78 država svijeta što je Republiku Hrvatsku odredilo kao jednu od najznačajnijih destinacija iz područja znanosti, zdravstva inovacija i turizma.
Sve je počelo 1996. u Tennesseeju, kada je profesor Primorac pokrenuo osnivanje organizacije koja će na jednome mjestu povezati znanja, tada iz forenzičke i kliničke genetike, a sada je to preraslo u veliki znanstveni skup.
Konferenciju je otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković ocijenivši da taj događaj Hrvatsku ovih dana smješta u središte zanimanja svjetske znanstvene javnosti, što je iznimno važno za hrvatsku znanost.
- Važno je da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja turizma, prirodnih i kulturnih ljepota, no organiziranjem ovakvih događaja postajemo prepoznati kao zemlja koja drži do znanosti i ima kapaciteta nositi se s najprestižnijim postignućima i raspravama u svijetu.
- Četiri nobelovca i 450 gostiju iz zemlje i svijeta samo potvrđuju visoki rejting konferencije, a ovdje sam u ime hrvatske države, kako bismo dali snažnu podršku takvom događaju, rekao je Jandroković.
Primorac: Došli najveći umovi iz područja biomedicine
Osnivač ISABS-a Dragan Primorac ustvrdio je da je riječ o jednom od najvećih svjetskih znanstvenih brendova na području personalizirane medicine te kliničke, forenzičke i antropološke genetike. Globalno ne postoji mjesto koje okuplja veći broj znanstvenika koji predstavljaju vodeće autoritete iz područja biomedicine, kao i četvero dobitnika Nobelove nagrade.
- Danas govorimo o proizvodnji organa u laboratoriju, analizi cijeloga genoma, novim iskoracima u forenzičkoj genetici kako bismo otkrili počinitelja kaznenog djela iako nemamo njegov profil u DNA bazi podataka. Isto tako govorimo o podacima u borbi protiv karcinoma, analiziramo jednu pojedinačnu stanicu kako bismo dobili njeno profiliranje, o tome da pacijenti koji imaju karcinom imaju različitu mutaciju u tkivu, o razvoju nove imunoterapije i potpuno novom konceptu. To je molekularni pristup razumijevanju mehanizma nastanka bolesti, kaže Primorac.
Podsjetio je kako je do sada u radu konferencije sudjelovalo deset dobitnika Nobelove nagrade, više od 6000 znanstvenika i 800-tinjak pozvanih predavača, ukupno iz 78 država, što je Hrvatsku odredilo kao jednu od najvažnijih destinacija na području znanosti, zdravstva, inovacija i turizma.
U Split su stigli nobelovci Sir Richard Roberts, Aaron Ciechanover, Gregg Semenza i Svante Paabo. Istodobno s ISABS konferencijom organizirana je manifestacija Nobel Spirit tijekom koje dobitnici Nobelove nagrade raspravljaju o personaliziranoj medicini budućnosti, razvoju znanosti i biomedicine te društva u cijelosti.
- Ovdje sam govorio o kemijskoj modifikaciji DNK uzrokovanoj bakterijom. Dugo smo mislili da znamo o čemu je riječ, međutim sada znamo da mnogi enzimi kataliziraju tu reakciju. Znamo da enzimi postoje, ali ne znamo što oni biološki rade, tako da bi bilo važno spoznati kako kontrolirati bakterije s kojima ne želimo živjeti, naglasio je dobitnik Nobelove nagrade Sir prof.dr.sc. Richard Roberts.
- Izuzetno nam je drago da Hrvatska može prezentirati svoju zemlju, ne samo kao zemlju ljepota već kao zemlju inovacija, zemlju znanja a isto tako promovirati destinaciju u kojoj su vrhunske zdravstvene institucije pa isto tako i zdravstveni turizam, istaknula je Mirjana Resner, Hrvatska turistička zajednica.
Na otvorenju je sudjelovalo više od 500 liječnika, znanstvenika i studenata te brojne osobe iz javnog i političkog života Hrvatske.
Konferenciju koja se 13. put održava u Splitu organizatori su nazvali Olimpijskim igrama znanja, ona je jedan od najvažnijih znanstvenih događaja u svijetu u ovoj godini.
Ohrabrio mlade
Prof. dr. sc. Dragan Primorac, organizator konferencije, prije je istaknuo važnost dolaska vrhunskih stručnjaka koji određuju budućnost medicine prema 22. stoljeću.
Konferencija će pružiti uvid u nova područja molekularne analize, razumijevanja genoma, proteoma, glikoma i epigenoma, što će omogućiti personalizirani pristup liječenju dosad neizlječivih bolesti, uključujući karcinome.
Primorac je izrazio zadovoljstvo što iz Splita šalju poruku o novom konceptu medicine te naglasio da Hrvatska može biti u samom svjetskom vrhu.
Posebno je ohrabrio mlade, poručivši im da njihova budućnost ovisi o današnjem radu te da ne mogu biti na boljem mjestu nego na ovoj konferenciji u Splitu.
Izjava prof. dr. Dragana Primorca
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!