Na inicijativu splitskih dječjih kirurga i pedijatara s dječje intenzivne i hitne, psihijatara za adolescente, te policije oformljeno je Povjerenstvo za prevenciju ozljeda kod djece i mladih Splitsko-dalmatinske županije. Razlog je golem rast ozlijeđene djece i mladih, prvenstveno u prometnim nesrećama.
Od sve djece koja su ove godine završila na intenzivnoj u splitskom KBC-u, pola ih je stradalo u prometu, od toga čak 80 % pri padu s električnog romobila.
- Te ozljede postaju sve teže i teže, pa u konačnici rezultiraju i s trajnim invaliditetom, a imali smo i slučajeva gdje su gotovo završili sa smrtnim ishodima, rekao je Zenon Pogorelić, dr. med., predsjednik Povjerenstva za prevenciju ozljeda kod djece i mladih Splitsko-dalmatinske županije.
- To nisu samo prijelomi kostiju koji zahtijevaju imobilizaciju i mogu biti pušteni kući, to su ozbiljne ozlijede organa kao što su rupture bubrega, slezene, jetre, dodao je.
Stvarnost je još gora, broje se samo oni koji su priznali da su vozili romobil. Lažu djeca, lažu roditelji, a kome zapravo lažu? Zbog poraznih statistika policija predlaže strože mjere za upravljanje električnim romobilom.
- Sankcije za onoga tko dopusti djetetu mlađem od 14 godina da upravlja takvim romobilom. Ići će veće kazne i za onoga tko dopusti i za same osobe koje upravljaju. Do sada je kaciga bila 30 eura, sada će biti ili 90 ili 110, objasnio je Mijo Rogošić, načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
Razlog osnivanja povjerenstva za spas mladih i potresni je podatak da je čak 15 % djece na splitskoj intenzivnoj završilo zbog pokušaja samoubojstva.
- Na svaki suicid koji dođe u bolnicu i pokušaj suicida sigurno još do 10-ak puta toliko bude neostvarenih pokušaja ili razmišljanja djece i mladih o tome da pokušaju, rekao je Joško Markić, predstojnik Klinike za dječje bolesti KBC Split.
Mentalno stanje osmaša i učenika prvog razreda srednjih škola provjerava se u sklopu sistematskih pregleda, i ti rezultati zvone na uzbunu.
- Vidimo podatke gdje nam raste broj djece s rizikom u mentalnom zdravlju i djece koja izjavljuju da su zadnjih tjedan dana sebi nešto pokušali napraviti i u tom smislu smo angažirali dodatnog psihologa, zaključila je Željka Karin, ravnateljica Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Kao društvo, dotaknuli smo dno. Posljedice, na žalost, plaćaju najranjiviji.
Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. Od 0 do 24 dostupan je i Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01 2376 335
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!