Sramotni korteo Torcide: Identificirane 23 osobe, za njih 12 još traga

Nakon nacističkih i antisemitskih navijačkih ispada u Splitu policija je identificirala 23 osobe osumnjičene za poticanje na nasilje i mržnju. Devet ih je trenutačno u istražnom zatvoru, jedna osoba izdržava kaznu zatvora, jedan maloljetnik pušten je uz mjeru opreza, dok 12 osumnjičenika nije dostupno policiji i za njima se traga, izjavio je .

O incidentima su u emisiji U mreži Prvog govorili zamjenik glavnog ravnatelja policije Damir Barić, sociolog sa Sveučilišta u Zadru i bivši član Nadzornog odbora Hajduka Krešimir Krolo te stručnjak za sigurnost i bivši djelatnik SOA-e Bruno Pavić.

Barić: Devet u istražnom zatvoru, potraga za još 12

Barić je pohvalio Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku zbog organizacije osiguranja visokorizične utakmice, istaknuvši da je policijska operacija trajala četiri dana – od dolaska prvih skupina Ajaxovih navijača u utorak do odlaska posljednjih u petak navečer.

– Za nas je ovo osiguranje započelo već u utorak, kada su počele dolaziti prve skupine navijača Ajaxa u Split, i trajalo je sve do petka, do večernjih sati, kada su zadnji navijači Ajaxa napustili Republiku Hrvatsku. U ta 4 dana imali smo ukupno 6 sukoba navijača, naveo je.

Govoreći o policijskim intervencijama, naveo je da su tri sukoba spriječena, dok je u preostala tri brzo uspostavljen javni red i mir.

– U tih 6 sukoba policija je intervenirala brzo, 3 situacije je u potpunosti prevenirala, i u 3 situacije je brzom reakcijom vrlo brzo uspostavila javni red i mir. Ukupna bilanca svih tih sukoba su zapravo samo 2 osobe s lakim tjelesnim ozljedama, što govori samo za sebe o učinkovitosti policijske reakcije i intervencije, kazao je.

Na dan utakmice, rekao je, sukoba navijača nije bilo, ali problema je bilo tijekom kortea i na stadionu.

– Na sami dan utakmice nismo imali takvih problema, nije bilo sukoba navijača. Međutim, imali smo korteo s kojeg su se mogli čuti povici koji pozivaju na nasilje i mržnju. Imali smo uporabu pirotehničkih sredstava za vrijeme utakmice. Mi smo naknadnim kriminalističkim istraživanjem utvrdili identitet 23 osumnjičenika za kazneno djelo koje je upisano u članku 325. Kaznenog zakona, koji govori o poticanju na nasilje i mržnju, i istražni sudac je za njih odredio istražni zatvor, dodao je.

Barić je detaljno iznio i trenutačni status svih 23 osumnjičenika: "Od 23 njih, u ovom trenutku 9 je u istražnom zatvoru, 1 je na izdržavanju kazne zatvora jer je u vrijeme nogometne utakmice koristio pogodnosti, 1 je maloljetnik koji je pušten uz mjere opreza, zabrane dolaska na nogometne utakmice, i njih 12 trenutno nije dostupno i za njima se traga". 

Krolo upozorava na "moralnu paniku"

Krešimir Krolo smatra da je pri analizi događaja potrebno razlikovati ponašanje koje desetljećima pripada navijačkoj subkulturi od poruka koje izlaze iz okvira navijačkog rivalstva.

Korteo, simbolički obračun s protivničkom navijačkom skupinom i pojedine provokacije prema Ajaxovim navijačima smješta u kontekst navijačkih rituala koji postoje desetljećima, ne samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe i svijeta. Upozorava stoga da se svaki element takvog ponašanja ne bi trebao automatski tumačiti kao dokaz mnogo šireg društvenog problema.

Drugačije, međutim, gleda na izvikivanje parola povezanih s nacističkom i fašističkom ideologijom. Spominjanje Ane Frank, koncentracijskog logora Auschwitz i zazivanje Adolfa Hitlera, kazao je, teško se može opravdavati navijačkim folklorom.

Krolo smatra da upravo takvi povici otvaraju pitanje kako je došlo do toga da dio navijačke skupine ne smatra problematičnim izvikivanje takvih poruka. Istodobno upozorava da događaje treba analizirati oprezno kako društvo ne bi skliznulo u ono što se u sociologiji naziva moralnom panikom. Dio ponašanja na navijačkoj sceni, ističe, nije nov fenomen, nego postoji desetljećima.

Kao segment za koji odgovornost jasnije vidi na samoj navijačkoj skupini izdvojio je uporabu pirotehnike i prekid utakmice. Posebno je ukazao na paradoks da se to događalo u trenutku kada je Hajduk igrao iznimno važnu utakmicu i privodio je kraju s povoljnim rezultatom.

Pavić: Teško je unaprijed znati što će netko uzvikivati

Bruno Pavić ocijenio je da je hrvatska policija vrlo kvalitetna u osiguranju velikih i visokorizičnih događaja. Prema njegovu tumačenju, policija i obavještajne službe mogu doći do informacija o planiranoj koreografiji ili kretanju navijačkih skupina, ali vrlo teško mogu unaprijed predvidjeti što će pojedinci uzvikivati.

Upozorio je i na problem dokazivanja pojedinačne odgovornosti. To što se može utvrditi da je određena osoba bila na određenom mjestu, istaknuo je, ne znači nužno da je jednostavno dokazati što je upravo ta osoba uzvikivala.

Pavić smatra da bi policija, SOA, nogometne institucije, klubovi i navijačke skupine za buduće visokorizične događaje trebali unaprijediti koordinaciju, po uzoru na modele koji postoje u zemljama poput Nizozemske, Engleske i Njemačke.

Barić: 23 osumnjičenika sa 212 kaznenih i 426 prekršajnih prijava

Odgovarajući na kritike Torcide zbog policijskog postupanja prema navijačima, Barić je poručio da policija postupa po zakonu te da je nakon utvrđivanja kaznenih djela i identifikacije počinitelja dužna nastaviti postupanje.

Iznio je pritom podatak da 23 osobe osumnjičene za poticanje na nasilje i mržnju imaju ukupno 212 prijava za kaznena djela i 426 prekršaja. Među djelima za koja su prijavljivani naveo je imovinske delikte, oružje i drogu.

Govoreći o osiguranju nogometnih utakmica, Barić je istaknuo da se policijski posao ne svodi samo na stadion na kojem se igra utakmica visokog rizika. U takvim vikendima, rekao je, zna biti angažirano više od 1000 policajaca, a policija mora pokriti i više od 700 kilometara autocesta kojima se kreću navijači.

Krolo: Hajduk se treba jasnije vrijednosno postaviti

Krolo smatra da je reakcija Hajduka na događaje na stadionu bila primjerena, ali da bi se klub trebao dosljednije oglašavati i kada se pojavljuju neprihvatljivi povici i poruke.

Naglasio je da Hajduk ne može preuzeti ulogu policije, škole ili obitelji niti odgovarati za ono što je izvan njegovih ovlasti. Ipak, smatra da se u onome što se događa na stadionu i oko njega klub može jasnije vrijednosno postaviti i poručiti da takvom ponašanju ondje nije mjesto.

Pavić ne vjeruje u tezu o vanjskom djelovanju

Pavić je odbacio mogućnost da iza događaja stoji vanjsko ili hibridno djelovanje te smatra da se slučaj koristi za politička prepucavanja. Poručio je da pozivima na nasilje, bez obzira na to protiv koga su usmjereni, nema mjesta na stadionima. Kao mogući preventivni model naveo je bolju koordinaciju predstavnika navijača, policije, SOA-e i HNS-a prije visokorizičnih utakmica.

Barić: Oduzeto 90 % više pirotehnike

Barić je rekao da je policija u prvih devet mjeseci ove godine oduzela 891 pirotehničko sredstvo, dok ih je u istom razdoblju prošle godine oduzela 475, što je, prema njegovim riječima, povećanje od oko 90 %. Istodobno je broj događaja evidentiranih prema Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima smanjen za oko 20 %, zbog čega Barić smatra da ukupna sigurnosna slika nije alarmantna.

Ocijenio je da su postojeće sankcije za protupravna ponašanja primjerene, ali da bi kažnjavanje trebalo biti brže i izvjesnije. Kao problem kod recidivista naveo je sudske postupke koji traju godinama i činjenicu da dobar dio njih završava uvjetnim osudama.

Krolo: Reagiramo kada "dvostruke konotacije" prijeđu granice

Krolo smatra da je nakon događaja u Splitu dio političkih aktera pokušao iskoristiti situaciju za obraćanje vlastitom biračkom tijelu. Problem vidi u tome što se, umjesto jasne osude neprihvatljivih pojava, u pojedinim slučajevima takvim porukama dodatno „dolijeva ulje na vatru”.

S druge strane, istaknuo je da je velika većina političara, neovisno o ideološkoj poziciji, poručila da su takvi ispadi neprihvatljivi. Kritizirao je, međutim, nedostatak sustavne prevencije i dosljednog kažnjavanja sličnih pojava u domaćem kontekstu.

– I onda jedino reagirate, i to reagirate brzo, reagirate vrlo intenzivno u trenutku kada se oči međunarodne javnosti okrenu prema tome i kada, recimo, te sve konotacije, da ne kažem dvostruke, dobiju svoj život van okvira ovog našeg društva, rekao je Krolo.

Smatra da bi društvo trebalo jasno odrediti želi li takve pojave suzbijati samo kada izazovu reakcije izvan Hrvatske ili zato što ih samo po sebi smatra neprihvatljivima.

– Mislim da tu onda, s te strane, treba konačno jedan put stati na loptu i definirati jasno: je li mi stvarno želimo biti drugačije društvo, ne samo zbog toga što nas netko gleda izvanka i onda nas ukorava zbog onoga što se desilo, ili jednostavno mi stvarno želimo sami po sebi ići u nekom smjeru koji nas onda stvarno čini, recimo, baš – malo ću biti banalan – ravnopravnim partnerom u jednom takvom svijetu, poručio je Krolo.

Pavić: Ovaj slučaj treba promatrati kao izolirani događaj

Pavić smatra da događaje u Splitu ne treba povezivati sa širim trendom radikalizacije u Europi, nego ih promatrati kao izolirani slučaj. Kao ključni problem ponovno je izdvojio sporost pravosuđa. Prema njegovu mišljenju, policija počinitelje identificira i prijavljuje znatno brže nego što sudovi rješavaju njihove predmete, zbog čega postoji mogućnost da se iste osobe ponovno pojave na utakmicama.

Pavić stoga ne smatra da treba pooštravati postojeće kazne, nego prije svega ubrzati rad sudova i poboljšati koordinaciju državnih tijela.