Središnjim registrom stanovništva klasično popisivanje odlazi u povijest

O značaju i prednostima Središnjeg registra stanovništva govorio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša prilikom gostovanja u Dnevniku HRT-a. Istaknuo je kako će Središnji registar omogućiti građanima lakše ostvarivanje svojih prava te smanjiti mogućnost iskorištavanja sustava.

Kao jednu od glavnih prednosti Središnjeg registra stanovništva ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša istaknuo je to što će građani sve podatke koje država ima o njima imati dostupne na jednom mjestu.

- Moći će pristupiti tim podatcima od 0 do 24 sata, sedam dana u tjednu, a sve to osigurava veću točnost podataka. Isto tako, građani će moći svoja prava koristiti temeljem ovih podataka što osigurava bolje korištenje samih prava, od socijalnih naknada i slično, rekao je.

Sve usluge koje će biti u Registru će biti za građane besplatne te će ih moći koristi putem sustava e-Građanin, istaknuo je.

Podatci koji će biti prikupljani u registru bit će na tragu podataka koji su se inače prikupljali svakih 10 godina putem popisa stanovništva, a osim osobnih podataka poput statusa osiguranja, školovanja i slično, bit će i podatci o kućanstvima, izdvojio je Kutleša.

- To dosad nemamo ni u jednom registru, a to su kućanstva i srodstvo, a koja se generiraju prema zakonskoj osnovi ili prema izjavama građana, kazao je.

Kraj klasičnog popisivanja stanovništva, aktivnija uloga države

Klasični popis stanovništva ovim putem ''odlazi u povijest'', naglasio je Kutleša, te pritom rekao kako sad ''imamo administrativni registar, kao i većina europskih zemalja''.

Registar bi također trebao suzbiti određene zloupotrebe u sustavu, a Kutleša je pritom istaknuo sposobnost da ''u vremenskoj i prostornoj dimenziji točne podatke o našim stanovnicima vežemo na kućanstva, što do sad nismo imali''.

- To osigurava da jedno kućanstvo ostvaruje prava koja mu pripadaju, da jedan OIB odnosno jedna osoba može biti član jednog kućanstva zapravo osigurava korištenje onih prava koja joj pripadaju.

Kutleša je naglasio kako će Registar također omogućiti ''aktivnu ulogu države'' da prepozna ona kućanstva kojima je potrebna bilo socijalna pomoć ili ostvarivanje nekih drugih prava, a da pritom rastereti samog korisnika.

- A ne da sam prikuplja određene dokumentaciju te dokazuje postojanje kućanstva već se iz samog registra, što je službena evidencija i postaje javna isprava, koriste sve institucije, objasnio je.

Pravilo je da temeljni registri razmjenjuju podatke u Središnji registar stanovnika, pojasnio je Kutleša, a na građanima je da provjere te podatke.

- U slučaju da postoje nelogičnosti ili smatraju da je nešto pogrešno kroz sam registar mogu zatražiti ispravak podatka. Taj zahtjev stiže do temeljnog registra koji zatim provjerava te činjenice i ispravlja podatak koji se potom vraća u sam registar stanovnika te koji se potom koristi za ostvarivanje prava, rekao je.

Neispravnim podatcima građani štete samima sebi

Za neispravljanje podataka od strane građana nisu predviđene kazne, kazao je Kutleša, već je posljedica takvog postupanja to što će građaninu odnosno kućanstvu u tom slučaju biti otežano ostvarivanje prava koja mu pripadaju.

- Zato pozivamo sve građane da provjere svoje podatke i da ih isprave da bi oni bili u što većoj mjeri točni kako bi mogli jednostavno točno i ispravno omogućiti svim tijelima državne uprave postupanje u njihovom slučaju, naglasio je.

Prostor za iskorištavanje sustava se sa Središnjim registrom smanjuje u odnosu na prethodni sustav, istaknuo je Kutleša, s obzirom na to da je dosad ''netko mogao biti član više kućanstva jer je svakoj instituciji podnosio različite izjave''.

- Ovdje se to više neće moći događati, zaključio je.

- Od prvog siječnja 2027. središnji registar bi trebao biti temelj za sve procedure odnosno sve postupke 20 tijela koje će provoditi postupke i dodjeljivati određena prava, poručio je.