Stanovnici Borovja protiv izgradnje 11 zgrada za priuštivo stanovanje

Borovje posljednjih tjedana nije uzavrelo samo zbog visokih temperatura. Dio stanovnika protivi se planiranoj izgradnji 11 stambenih zgrada za priuštivo stanovanje, strahujući da će time nestati posljednja veća zelena površina u naselju. Iz Grada poručuju da je riječ o projektu koji se provodi u skladu s važećim prostornim planovima.

Za stanovnike Borovja posljednja zelena oaza, za Grad prostor za priuštivo stanovanje. Zbog planirane izgradnje 11 zgrada s oko 600 stanova, raste otpor stanovnika. Strahuju da će novi stanovi dodatno opteretiti četvrt koja, tvrde, već sada puca po šavovima.

- Trenutna situacija je za nas stanovnike Borovja alarmantna zbog toga što nikakva infrastruktura nije osigurana. Vi kad pogledate prometnice u Borovju, one su nedostatne za ovaj broj ljudi koji sada živi. Druga stvar je zdravstvena skrb, ambulanta i liječnici ne primaju nove. Treća stvar je obrazovna zgrada, procjena broja djece i nadogradnja škole napravljena je na prijašnjem broju djece, tvrdi Marijo Pisk, stanovnik Borovja i vijećnik u gradskoj četvrti Pešćenica-Žitnjak.

Protiv priuštivog stanovanja, kažu, nisu. Protive se lokaciji jer tvrde da Borovje nema infrastrukturu za dodatnih 1700 stanovnika. Traže i odgovor zašto nije ponovno provedena studija utjecaja na okoliš.

- Imam osjećaj da gradska vlast uopće nema sluha za svoje građane. Pogotovo gradska vlast koja je obećavala svašta i govorili su kako su zeleni, vezivali se za drva lancima i da oni to nama čine, nama starosjediocima, mislim da je to nedopustivo, smatra Alka Vuica, stanovnica Borovja.

I stanovnici Savice prije deset godina prosvjedovali su protiv gradnje u svom parku. Među njima tada je bio današnji gradonačelnik Tomislav Tomašević. S Borovja poručuju da žele isto - sačuvati zelenu površinu, a ako treba, za to će se boriti istim metodama.

- Naši slijedeći koraci su da radimo po zakonu, a nije isključen prosvjed, poručio je Pisk.

U Gradu ističu da taj prostor gotovo 20 godina nije zelena površina, nego stambena zona.

- Generalni urbanistički plan za ovo područje predviđa planski razvoj stambene zone, određivanje odgovarajuće tipologije i visine gradnje (do devet nadzemnih etaža), planiranje sportskih i rekreacijskih sadržaja, većih parkovnih površina te nove prometne mreže, stoji u priopćenju Grada Zagreba.

- Ovaj urbanistički plan zato ne predstavlja izbor između stanovanja i zelenih površina. Cilj mu je uspostaviti ravnotežu između potrebe za razvojem priuštivog stanovanja na gradskom zemljištu i stvaranja kvalitetnog, zelenog i svima dostupnog životnog okruženja, zaključuju u priopćenju.

Hoće li primjedbe građana utjecati na konačni plan, bit će poznato nakon završetka javne rasprave.